Foto: UN Photo/CIJ-ICJ/Frank van Beek

HRVATSKI pravni tim odgovara danas pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu na optužbe Srbije da je u Oluji 1995. počinjen genocid nad hrvatskim Srbima i pred najvišim UN-ovim sudom iznijeti argumente da je Oluja bila legitimna vojna akcija oslobađanja okupiranih hrvatskih područja.

Crnić-Grotić: Hrvatska žali zbog zločina počinjenih tijekom "Oluje"

Danas je u ime Hrvatske prva govorila Vesna Crnić-Grotić, koja je napomenula da je "Oluja" bila legitimna vojna operacija čiju je zakonitost potvrdio i sam Međunarodni sud za razne zločine u Haagu. Dodala je da je srpska strana prilikom prošlotjednog izlaganja iznijela tvrdnje koje nemaju uporište u stvarnosti.

"Srbija se očajnički drži za nepravomoćnu presudu ICTY-a u slučaju Gotovina", kazala je.

Dodala ke da je Hrvatska svjesna da su tijekom "Oluje" počinjeni individualni zločini i duboko žali zbog toga. Ddala je da su sudski procesuirane 33 osobe optužene za ubojstva tijekom operacije "Oluja", više od 2300 osoba procesuirano je zbog kaznenih djela pljačke i uništavanja imovine na oslobođenom području.

Negirala je i optužbu da je pobuna hrvatskih Srba bila reakcija na nacionalistički separatizam predsjednika Franje Tuđmana, kazavši kako srpska pobuna u Hrvatskoj seže još iz 1989. godine.

"Srpski nacionalizam je taj koji je uništio SFRJ i donio rat u Hrvatsku, rat koji Hrvatska nije željela", rekla je Crnić-Grotić.

Singh: U "Oluji" nije postojao zločinački plan

Nakon Vesne Crnić-Grotić govorila je još jedna članica hrvatskog pravnog tima, Anjolie Singh iz Indije. Ona je kazala kako u "oluji" nije postojao zločinački plan, nije bilo prekomjernog granatiranja, prisilnih deportacija, ciljanih napada na srpske civile i sprečavanja povratka srpskih izbjeglica.

Da je tome tako, kazala je, svjedoči činjenica da se više od 130.000 Srba nakon "Oluje" vratilo u Hrvatsku te da je Hrvatska na obnovu njihove imovine potrošila više od dvije milijarde eura.

Danas su u ime hrvatskog pravnog tima izlagalo Sir Keir Stramer i Phillippe Sands, koji su također napomenuli da je "Oluja" bila konvencionalna vojna ofenziva i legitimni odgovor na nezakonitu okupaciju.

Stramer je Srbiju optužio da se oslanja na činjenice koje su pobijene pred ICTY-em.

Srbija optužila Hrvatsku za etničko čišćenje

Srbijanski zastupnici optužili su prošloga tjedna Hrvatsku za ubojstvo 1719 i etničko čišćenje između 200 i 250 tisuća krajinskih Srba u kolovozu 1995.

Vojno-policijsku akciju, kojom su pobunjena područja vraćena u okvir međunarodno priznatih granica Hrvatske, nazvali su "genocidnom", a tadašnji politički i vojni vrh na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom "zločincima".

U hrvatskom pravnom timu je i američki odvjetnik Luka Mišetić koji je umirovljenog generala Antu Gotovinu 2012. oslobodio krivnje za zločine tijekom i nakon Oluje na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Presudom žalbenog vijeća ICTY-a, kojom je oslobođen i general Mladen Markač, odbačen je zaključak prvostupanjskog vijeća iz 2011. o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, predvođenog Tuđmanom, protiv hrvatskih Srba.

Nakon srbijanskog dokaznog postupka, najviši hrvatski dužnosnici uvjereni su da protutužba Beograda neće uspjeti.

"Znamo da ta tužba neće uspjeti, a što koriste, to je njihova stvar, od toga nema puno koristi", rekao je predsjednik Ivo Josipović.

"Mi znamo što je istina. To nije istina", istaknuo je premijer Zoran Milanović tijekom posjeta Novome Zelandu.

HDZ-ov zastupnik Vladimir Šeks smatra i da bi Hrvatska trebala upozoriti Beograd da ne može računati na bezrezervnu podršku Hrvatske ulasku Srbije u EU.

Hrvatskim odgovorom na srbijansku protutužbu nastavlja se usmena rasprava koja je počela 3. ožujka i trajat će do 1. travnja, a očekuje se da 17-člano sudsko vijeće donese presudu u roku godine dana od zaključenja rasprave.

Suđenje u Palači mira, sjedištu ICJ-a, završnica je spora koji je počeo 1999. podnošenjem hrvatske tužbe za genocid nad Hrvatima u Domovinskom ratu i nastavio se ulaganjem srbijanske protutužbe 2010.

Hrvatska tuži Srbiju za smrt 12.500 ljudi, stradanja 7.700 logoraša i uništavanje 1.500 vjerskih objekata u ratu od 1991. do 1995. i od Beograda traži podatke o još 865 nestalih.

"Protutužba nema uporišta ni u činjenicama"

Srbijanska protutužba za genocid protiv Hrvatske posve je neutemeljena i služi samo odvraćanju pozornosti od hrvatske tužbe protiv Srbije, izjavili su u utorak hrvatski zastupnici pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu.

"Protutužba nema uporišta ni u činjenicama, ni u zakonu niti u jednoj presudi Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY)", rekla je voditeljica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić na suđenju pred najvišim sudom UN-a.

"Ona je neodgovarajuće oružje da Srbija skrene pozornost s događaja 1991. za koje je odgovorna", istaknuo je u Palači mira britanski profesor Phillipe Sands dodajući da je Beograd iskoristio ICJ "za predstavu za domaću javnost".

Hrvatski zastupnici odbacili su teške kvalifikacije koje je srbijanska strana iznijela prošloga tjedna o sastanku tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s političkim i vojnim vrhom na Brijunima uoči Oluje, 31. srpnja 1995.

Kanadski profesor William Schabas u petak je rekao da su to bili "zločinci" koji su isplanirali "genocidnu" akciju, a sastanak je usporedio s konferencijom nacističkih časnika 1942. kada je donesen plan o konačnom rješenju židovskog pitanja.

"Njegove optužbe nedostojne su ovoga suda", rekla je Crnić-Grotić. "Žao nam je što je sud morao čuti usporedbe Holokausta i Oluje. Nadamo se da će profesor Schabas to povući u nastavku javne rasprave", istaknuo je Sands.

Hrvatski zastupnici su pred 17-članim sudskim vijećem u potpunosti odbacili srbijansku tužbu iz 2010. po kojoj je Hrvatska odgovorna za ubojstvo 1719 i etničko čišćenje između 200 i 250 tisuća krajinskih Srba u Oluji u kolovozu 1995.

"Nevjerojatno je da jedna država može doći pred sud s tako mršavim dokazima", rekao je Sands. "S hrvatske strane imate gomilu dokaza, a s druge samo škrabotine", dodao je.

Članovi hrvatskog tima pozivali su se na brojne presude ICTY-a, osobito presudu žalbenog vijeća ICTY-a iz 2012. kojom su za zločine tijekom i nakon Oluje oslobođeni generali Ante Gotovina i Mladen Markač.

Većinskom odlukom žalbenih sudaca tada je i odbačen zaključak prvostupanjskog vijeća iz 2011. o postojanju udruženog zločinačkog pothvata protiv hrvatskih Srba predvođenog tadašnjim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Srbija bi htjela da ovaj sud zažmiri na presude ICTY-a u slučajevima Mrkšić i Babić te Martić (u kojoj je utvrđena odgovornost Beograda za zločine u Hrvatskoj) ocijenili su hrvatski zastupnici i ponovili stav Zagreba da je Oluja bila legitimna vojna operacija u kojoj je poginulo 196, ranjeno više od 1.000 i nestalo petnaest hrvatskih vojnika i policajaca.

Priznajući da je u akciji bilo zločina nad krajinskim Srbima, podsjetili su da su i bivši i sadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i Ivo Josipović zbog toga izrazili žaljenje.

"No, pomirenje mora biti utemeljeno na povijesnoj istini. Odbacivanje Srbije da prizna odgovornost udarac je u lice tisućama žrtava i nestalih", rekla je odvjetnica Anjolie Singh.

Po njezinim riječima, hrvatsko pravosuđe je za ubojstva civila u Oluji procesuiralo 33 osobe, 2.300 ih je osuđeno za pljačku i uništavanje "srpske imovine", a u tijeku su tri postupka za ratne zločine.

U Hrvatsku se vratilo 113.000 Srba, a vlasti su uložile 2,2 milijarde eura u obnovu uništenih kuća, od kojih velik broj pripada lokalnim Srbima. "To dokazuje da je Hrvatska spremna prihvatiti sve one koji se žele vratiti", dodala je Singh.

Pozivajući se na presude ICTY-a, hrvatski odvjetnici su ustvrdili da krajinski Srbi nisu pobjegli zbog neselektivnog granatiranja njihovih gradova i sela, nego zbog poziva na evakuaciju ili pritiska krajinskih vlasti, generalnog straha od hrvatskih snaga ili nepovjerenja u hrvatske vlasti.

Također su ustvrdili da vlada u Zagrebu nije poticala pljačku i uništavanje "srpske" imovine nakon Oluje te da im kuće nije konfiscirala, nego privremeno preuzela radi smještaja izbjeglica i zaštite od pljačke.

Osim što je srbijanska protutužba oskudna u dokazima, i oni koji su prezentirani su "tanki", ocijenili su hrvatski odvjetnici koji su kao nevjerodostojne i pristrane odbacili su podatke o stradalima u Oluji beogradske humanitarne udruge Veritas Save Štrbca, bivšeg tajnika tzv. krajinske vlade.

Postupak pred ICJ-em nastavlja se u četvrtak kada će Hrvatska početi drugi krug iznošenja argumenata za tužbu protiv Srbije za genocid nad Hrvatima u ratu 1991. do 1995.