Ilustracija: MORH

"DOMAĆU obrambenu stvarnost danas jednako odlikuje drastična tehnička zapuštenost kao i strateško-teorijska otuđenost iz demokratskog ambijenta. Hrvatska vojska danas je medijski aktualna gotovo isključivo onda kad se u njezinu okviru dogodi neki ozbiljan tehnički kvar ili propust. Posljednjih godina to su uglavnom rušenja ratnih zrakoplova, poput najnovijeg na Dan pobjede, 5. kolovoza, pokraj Velike Gorice. Odavno dotrajala flota više se doslovce ne može ni pokrenuti uvis, a da to ne bude pogibeljno i za pilota i za ljude u okolini. Slično su zapušteni i ostali rodovi, pa je praktički svejedno govori li se o problemima u Hrvatskoj ratnoj mornarici ili kopnenim oklopnim jedinicama", piše Deutsche Welle o stanju u hrvatskoj vojsci.

"Struktura ukupnog sustava postavlja se stalno ad hoc, improvizatorski. To je zaostatak iz stvaranja te vojske u ratu, gdje je takav postupak bio razumljiv, dok je nakon rata bilo nužno postupati planski na duge staze, no to je izostalo. Pa svaki put kad se dogodi neka od sad već učestalih nezgoda s avionima, možemo u javnom prostoru svjedočiti sve glasnijem posezanju za suštinskim pitanjima kao što je mogućnost ukidanja cjelokupnog ratnog zrakoplovstva", kazao je vojni analitičar Igor Tabak, koji smatra da sve priče o eventualnim reformama obrambenog sustava "padaju u vodu" jer je "sklop toliko nestabilan da možda ne bi preživio niti najblažu ozbiljniju reformu".

Tabak smatra i kako je hrvatska politika upravljanja vojskom već duži niz godina odveć u službi vanjske politike. "S najgrubljim pokušajima utjecanja politike na vojsku nekako smo se i suočili, no s finijim novim momentima imamo velikih problema. Čak je i braniteljski sektor dandanas veoma prominentan u društvu, no moderne obrambene teme se poimaju kao nešto što će se riješiti samo od sebe. Onda se periodički čudimo kad se ispostavi da se to nije desilo", kaže Tabak koji smatra da se Hrvatska ponaša kao da je njezina vojska 1995. godine zauvijek ispunila svoj smisao.

Pavle Kalinić, politolog i stručnjak za sigurnosna pitanja, prokomentirao je za Deutsche Welle ukidanje obveze vojnog roka: "Ako je ono nekoć, s ratom u kojem smo imali vojsku od 250 tisuća ljudi, počivalo na doktrini naoružanog naroda, onda se ovo kasnije može nazvati razoružanim narodom. To u krajnjoj liniji nije ni demokratski, jer se vojna moć udaljava od naroda, tako i utjecaj na korištenje oružja. Nije to hrvatska specijalnost, ali stvarnost jest, i o tome smo u najmanju ruku prethodno morali iscrpno diskutirati. A ovako, nemamo više ni iole značajniju vojnu proizvodnju niti temeljnu doktrinu, pa ni samu vojsku s pripadajućom opremom, dok smo svojedobno – u sastavu Jugoslavije, doduše - bili jedan od pet proizvođača podmornica na svijetu. Ako mogu biti donekle ironičan, danas ne bismo bili u stanju pružiti otpor niti jahti Romana Abramoviča, kad uplovi u Jadran".