Foto: kreator, novakovi.foto/Index HRfoto

SAMO dan nakon što je ministar financija Boris Lalovac najavio rebalans proračuna navodeći kao jedan od razloga i lošu turističku sezonu, oglasio se i ministar turizma Darko Lorencin koji tvrdi da možemo biti zadovoljni s rezultatima.  Ističe kako će neke destinacije u Hrvatskoj zabilježiti pad, a druge stagnaciju i rast u srpnju. Navodi kako su dobre najave za kolovoz i rujan te vjeruje kako će špica sezone biti na razini prošle godine, uz rast posezone.

Usporedio je Hrvatsku i sa Slovenijom, od koje kako kaže imamo bolje rezultate. A koliko je ta  usporedba relevantna govori i činjenica o tome koliko je duga njihova, a koliko naša obala.

No, dobro. Iako odavno već znamo da se ne mogu prodavati samo sunce (što je došlo do izražaja u srpnju), more i prirodne ljepote, izgleda kako oni koji su zaduženi za turističku promociju Hrvatske to nikako da shvate.

Domaći bi i ovce i novce

Čak i kad se pojavi netko s entuzijazmom i uloži napore da dovede goste u Hrvatsku, kao što su to učinili organizatori festivala i promotori klubova na Zrću, o čemu smo već pisali, čak i tad se pojavljuju problemi. Uvijek isti. Domaći se bune. Smeta im buka, a ipak htjeli bi da im ti isti turisti koji im stvaraju buku, ostavljaju novce.

S tom bi se problematikom trebali mnogi u Hrvatskoj pozabaviti jer je turizam trenutno jedini naš proizvod na kojeg računamo da nam napuni proračun.

Konkurencija je prevelika i ako želimo biti konkurentna destinacija, onda moramo ponuditi znatno više od mora i sunca, a tu na scenu stupaju turistički djelatnici. Svi koji se bave turizmom i ugostiteljstvom trebaju osmisliti niz sadržaja koji bi privukli turiste da dođu u Hrvatsku, a ne u Španjolsku, Grčku ili na Maltu.

No, da ne bi bilo sve crno u turizmu postoji i svijetli primjer, a to je hrvatska metropola. Zagreb - grad koji je predugo spavao i bio posve nezanimljiv turistima koji bi kroz njega prošli samo na putu do mora, napokon se počeo buditi. Iako se tu treba još dosta posla napraviti, pogotovo u zimskim mjesecima kad Zagreb vapi za atraktivnim događanjima, činjenica je da Zagreb trenutno doživljava svoj turistički boom.

U četiri godine 40 posto više turista u Zagrebu

Ovaj lipanj za osam posto je bolji po broju turista nego lanjski, a kad usporedimo brojke od prošle godine s onima od prije četiri godine razlika je itekako vidljiva.

Tako je lani u Zagreb došlo čak 40 posto više turista nego prije četiri godine, a ostvarili su i 37 posto više noćenja. Kad bi to sveli u brojke hrvatska metropola je 2013. imala 230.000 turista više i gotovo 400.000 noćenja više nego 2009. godine.

A znatan porast noćenja rezultirao je i otvaranjem novih smještajnih kapaciteta. U 2011. u Zagrebu je bilo svega 11 hostela, u 2012. se brojka udvostručila, dok danas prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ) imamo 42 registrirana hostela.

Osim hostela, Zagrepčani su prepoznali turistički boom pa su mnogi svoje nekretnine preuredili i počeli iznajmljivati turistima.

"Svakim danom se sve više naših sugrađana odlučuje za otvaranje privatnog smještaja. Tako smo do 31. siječnja 2014. godine imali 814 jedinica privatnog smještaja u vlasništvu 449 privatnih iznajmljivača, dok na dan 30. lipnja 2014. godine, imamo registriranih 923 smještajnih jedinica u vlasništvu 520 privatnih iznajmljivača. Znači, u pet mjeseci imamo 16 posto više privatnih iznajmljivača i 13 posto više smještajnih jedinica", rekla je za Index Darja Juzbašić, glasnogovornica TZGZ-a.

Desetak godina rada na dovođenju turista s Dalekog istoka

No, tvrdi kako se ništa ne događa preko noći pa tako ni ovi uspjesi koji su rezultat dugogodišnjeg truda i rada TZGZ-a u promociji Zagreba kao turističke, kulturne, sportske i kongresne destinacije.

"Zadnjih par godina vidimo plodove tog rada, čemu u prilog govore i rezultati, odnosno, porast dolazaka i noćenja koji Zagreb bilježi iz mjeseca u mjesec. Spomenut ćemo trend dolaska gostiju s Dalekog istoka kojim su možda pojedinci iznenađeni, dok je s druge strane Turistička zajednica grada Zagreba to očekivala.

Naime, vrlo smo aktivni na dalekoistočnom tržištu te ulažemo dosta napora da se Zagreb pozicionira i predstavi kao atraktivna destinacija u Kini, Indiji, Južnoj Koreji, Japanu. Tako smo već prije desetak godina izdali brošure na kineskom jeziku te je time Zagreb bio prvi u Hrvatskoj koji ima takve brošure, a i svoje web stranice prilagodili smo turistima s ovog specifičnog tržišta.

Također smo izdali brošure i na japanskom i korejskom jeziku. Ured Turističke zajednice grada Zagreba već dugi niz godina nastupa na specijaliziranim turističkim sajmovima u Japanu, Kini, Indiji i Južnoj Koreji, organizira posebne prezentacije i radionice, a snimljeni su i filmovi s Kinezima, Indijcima, Japancima i Koreancima koji žive ili su posjetili Zagreb i koji govore o tome što im se svidjelo u Zagrebu", kaže Darja Juzbašić.

Dodaje kako su osigurali da Zagreb ima i licenciranog vodiča na kineskom jeziku, što je tvrdi, iznimno zanimljivo kineskim touroperatorima, kao i dva vodiča na japanskom jeziku.

"Istaknut ću samo da smo u 2012. godini zabilježili 30 posto više gostiju iz Kine, 50 posto više gostiju iz Južne Koreje, 60 posto više gostiju iz Indije te 15 posto više gostiju iz Japana, a sličan porast smo ostvarili i u 2013. godini", naglasila je glasnogovornica TZGZ-a.

Kaže kako sezona u Zagrebu traje 365 dana u godini i da svaki mjesec Zagreb turistima nudi razne manifestacije i događanja poput Snježne kraljice, Noći muzeja, Zagreb Indoorsa, Choco festa i raznih gastro festivala, Zagrebačkog vremeplova, Markovog sajma, Ljeta na Štrosu, ove godine i Artikuliranja, Dvorišta na Gornjem gradu, Cest is d'best-a, Smotre folklora, INmusica, Hanžeka pa do Martinja i Adventa u Zagrebu.

Na pitanje kako komentira turistički boom u glavnom gradu i s druge strane podbačaj sezone na Jadranu, Juzbašić je rekla da u TZGZ nikad nisu voljeli uspoređivati Zagreb s Jadranom.

"Isto tako ne volimo uspoređivati ​​Zagreb s Pragom, Budimpeštom, Bečom ili sličnim gradovima koji su puno veći od našeg grada. To jednostavno nije korektno. Zagreb mora biti u usporedbi s gradovima koji su slične veličine, lokacije i kulturno-povijesnog naslijeđa i s ponosom možemo reći da je TZGZ zadovoljna rezultatima koje hrvatska metropola ostvaruje", rekla je Juzbašić.