Jadran podbacio, a u Zagrebu turistički boom: Svi otvaraju hostele i apartmane

Jadran podbacio, a u Zagrebu turistički boom: Svi otvaraju hostele i apartmane

Foto: kreator, novakovi.foto/Index HRfoto

SAMO dan nakon što je ministar financija Boris Lalovac najavio rebalans proračuna navodeći kao jedan od razloga i lošu turističku sezonu, oglasio se i ministar turizma Darko Lorencin koji tvrdi da možemo biti zadovoljni s rezultatima.  Ističe kako će neke destinacije u Hrvatskoj zabilježiti pad, a druge stagnaciju i rast u srpnju. Navodi kako su dobre najave za kolovoz i rujan te vjeruje kako će špica sezone biti na razini prošle godine, uz rast posezone.

Usporedio je Hrvatsku i sa Slovenijom, od koje kako kaže imamo bolje rezultate. A koliko je ta  usporedba relevantna govori i činjenica o tome koliko je duga njihova, a koliko naša obala.

No, dobro. Iako odavno već znamo da se ne mogu prodavati samo sunce (što je došlo do izražaja u srpnju), more i prirodne ljepote, izgleda kako oni koji su zaduženi za turističku promociju Hrvatske to nikako da shvate.

Domaći bi i ovce i novce

Čak i kad se pojavi netko s entuzijazmom i uloži napore da dovede goste u Hrvatsku, kao što su to učinili organizatori festivala i promotori klubova na Zrću, o čemu smo već pisali, čak i tad se pojavljuju problemi. Uvijek isti. Domaći se bune. Smeta im buka, a ipak htjeli bi da im ti isti turisti koji im stvaraju buku, ostavljaju novce.

S tom bi se problematikom trebali mnogi u Hrvatskoj pozabaviti jer je turizam trenutno jedini naš proizvod na kojeg računamo da nam napuni proračun.

Konkurencija je prevelika i ako želimo biti konkurentna destinacija, onda moramo ponuditi znatno više od mora i sunca, a tu na scenu stupaju turistički djelatnici. Svi koji se bave turizmom i ugostiteljstvom trebaju osmisliti niz sadržaja koji bi privukli turiste da dođu u Hrvatsku, a ne u Španjolsku, Grčku ili na Maltu.

No, da ne bi bilo sve crno u turizmu postoji i svijetli primjer, a to je hrvatska metropola. Zagreb - grad koji je predugo spavao i bio posve nezanimljiv turistima koji bi kroz njega prošli samo na putu do mora, napokon se počeo buditi. Iako se tu treba još dosta posla napraviti, pogotovo u zimskim mjesecima kad Zagreb vapi za atraktivnim događanjima, činjenica je da Zagreb trenutno doživljava svoj turistički boom.

U četiri godine 40 posto više turista u Zagrebu



Ovaj lipanj za osam posto je bolji po broju turista nego lanjski, a kad usporedimo brojke od prošle godine s onima od prije četiri godine razlika je itekako vidljiva.

Tako je lani u Zagreb došlo čak 40 posto više turista nego prije četiri godine, a ostvarili su i 37 posto više noćenja. Kad bi to sveli u brojke hrvatska metropola je 2013. imala 230.000 turista više i gotovo 400.000 noćenja više nego 2009. godine.

A znatan porast noćenja rezultirao je i otvaranjem novih smještajnih kapaciteta. U 2011. u Zagrebu je bilo svega 11 hostela, u 2012. se brojka udvostručila, dok danas prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ) imamo 42 registrirana hostela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim hostela, Zagrepčani su prepoznali turistički boom pa su mnogi svoje nekretnine preuredili i počeli iznajmljivati turistima.

"Svakim danom se sve više naših sugrađana odlučuje za otvaranje privatnog smještaja. Tako smo do 31. siječnja 2014. godine imali 814 jedinica privatnog smještaja u vlasništvu 449 privatnih iznajmljivača, dok na dan 30. lipnja 2014. godine, imamo registriranih 923 smještajnih jedinica u vlasništvu 520 privatnih iznajmljivača. Znači, u pet mjeseci imamo 16 posto više privatnih iznajmljivača i 13 posto više smještajnih jedinica", rekla je za Index Darja Juzbašić, glasnogovornica TZGZ-a.

Desetak godina rada na dovođenju turista s Dalekog istoka

No, tvrdi kako se ništa ne događa preko noći pa tako ni ovi uspjesi koji su rezultat dugogodišnjeg truda i rada TZGZ-a u promociji Zagreba kao turističke, kulturne, sportske i kongresne destinacije.

"Zadnjih par godina vidimo plodove tog rada, čemu u prilog govore i rezultati, odnosno, porast dolazaka i noćenja koji Zagreb bilježi iz mjeseca u mjesec. Spomenut ćemo trend dolaska gostiju s Dalekog istoka kojim su možda pojedinci iznenađeni, dok je s druge strane Turistička zajednica grada Zagreba to očekivala.

Naime, vrlo smo aktivni na dalekoistočnom tržištu te ulažemo dosta napora da se Zagreb pozicionira i predstavi kao atraktivna destinacija u Kini, Indiji, Južnoj Koreji, Japanu. Tako smo već prije desetak godina izdali brošure na kineskom jeziku te je time Zagreb bio prvi u Hrvatskoj koji ima takve brošure, a i svoje web stranice prilagodili smo turistima s ovog specifičnog tržišta.

Također smo izdali brošure i na japanskom i korejskom jeziku. Ured Turističke zajednice grada Zagreba već dugi niz godina nastupa na specijaliziranim turističkim sajmovima u Japanu, Kini, Indiji i Južnoj Koreji, organizira posebne prezentacije i radionice, a snimljeni su i filmovi s Kinezima, Indijcima, Japancima i Koreancima koji žive ili su posjetili Zagreb i koji govore o tome što im se svidjelo u Zagrebu", kaže Darja Juzbašić.

Dodaje kako su osigurali da Zagreb ima i licenciranog vodiča na kineskom jeziku, što je tvrdi, iznimno zanimljivo kineskim touroperatorima, kao i dva vodiča na japanskom jeziku.

"Istaknut ću samo da smo u 2012. godini zabilježili 30 posto više gostiju iz Kine, 50 posto više gostiju iz Južne Koreje, 60 posto više gostiju iz Indije te 15 posto više gostiju iz Japana, a sličan porast smo ostvarili i u 2013. godini", naglasila je glasnogovornica TZGZ-a.

Kaže kako sezona u Zagrebu traje 365 dana u godini i da svaki mjesec Zagreb turistima nudi razne manifestacije i događanja poput Snježne kraljice, Noći muzeja, Zagreb Indoorsa, Choco festa i raznih gastro festivala, Zagrebačkog vremeplova, Markovog sajma, Ljeta na Štrosu, ove godine i Artikuliranja, Dvorišta na Gornjem gradu, Cest is d'best-a, Smotre folklora, INmusica, Hanžeka pa do Martinja i Adventa u Zagrebu.

Na pitanje kako komentira turistički boom u glavnom gradu i s druge strane podbačaj sezone na Jadranu, Juzbašić je rekla da u TZGZ nikad nisu voljeli uspoređivati Zagreb s Jadranom.

"Isto tako ne volimo uspoređivati ​​Zagreb s Pragom, Budimpeštom, Bečom ili sličnim gradovima koji su puno veći od našeg grada. To jednostavno nije korektno. Zagreb mora biti u usporedbi s gradovima koji su slične veličine, lokacije i kulturno-povijesnog naslijeđa i s ponosom možemo reći da je TZGZ zadovoljna rezultatima koje hrvatska metropola ostvaruje", rekla je Juzbašić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara