Krediti u CHF ugrožavaju profitabilnost banaka: Zbog fiksiranja tečaja gube 750 milijuna kuna

Krediti u CHF ugrožavaju profitabilnost banaka: Zbog fiksiranja tečaja gube 750 milijuna kuna

Graf: Udio loših kredita u ukupnim kreditima, Izvor: HNB, RBA

VIŠEGODIŠNJA recesija gospodarstva negativno se odražava na imovinu banaka i ostalih financijskih institucija. Pritom pad potražnje za nekretninama dovodi do stagnacije stambenih kredita, a pesimizam potrošača do pada kredita u segmentu stanovništva namijenjenih za kupovinu osobnih vozila i drugih trajnih dobara.

Poduzeća su se okrenula zaduživanju u inozemstvu, gdje zbog mjera Europske središnje banke jača ponuda novca prema poduzećima s tržišta povišene rizičnosti. Negativan utjecaj na imovinu banaka dolazi i od rasta neprihodujućih kredita jer se zbog umanjenja vrijednosti nenaplativih kredita smanjuje iznos ukupnih kredita u neto iskazu. U 2015. godini očekujemo nastavak razduživanja privatnog sektora. Država bi se također trebala orijentirati prema zaduživanju u inozemstvu, barem dok traju povoljni uvjeti zaduživanja u eurozoni, navodi se u najnovijem izdanju RBAnaliza.

Zbog fiksiranja tečaja franka banke gube 750 milijuna kuna godišnje

Tekst se nastavlja ispod oglasa
U siječnju je zabilježen porast ukupnih kredita pod utjecajem aprecijacije švicarskog franka. U razdoblju od 2004. do 2008. godine banke su odobravale kredite vezane uz franak. Poduzeća su od tada otplatila većinu takvih kredita, kao i građani koji su se zaduživali za kupovinu osobnih vozila i za ostale potrošačke namjene. Neotplaćeni su ostali stambeni krediti vezani uz franak koji krajem 2014. godine imaju udjel od 36% u stambenim kreditima. Zbog ranije aprecijacije franka prema kuni od početka 2014. godine posebnim su propisom fiksirane kamatne stope na razini 30% ispod tržišne za stambene kredite u franku. Nakon nove aprecijacije franka od 15. siječnja ove godine Vlada je ponovo intervenirala u ugovorne odnose banke i dužnika i odredila administrativni tečaj franka prema kuni na razini od 6,39 za obračun rata kredita koji dospijevaju u 2015. godini. Time je tečaj zamrznut na razini prije aprecijacije, a trošak koji nastaje zbog razlike u odnosu na tržišni tečaj moraju podnijeti banke, podsjećaju analitičari RBA.

Godišnji gubici banaka zbog fiksiranja kamatnih stopa ispod tržišnih iznose 350 milijuna kuna, a gubici zbog uvođenja nižeg obračunskog tečaja franka 400 milijuna kuna. Ukupna dobit bankarskog sektora za 2014. godinu prije oporezivanja iznosi 2.600 milijuna kuna pa će gubici s osnova zakonskih intervencija smanjiti očekivanu dobit banaka za četvrtinu, navode analitičari RBA.

Rast imovine imaju jedino mirovinski fondovi

U strukturi financijske imovine prisutan je višegodišnji trend smanjivanja udjela imovine banaka, ali i imovine ostalih financijskih institucija. Jedino je stalan porast imovine mirovinskih fondova pod utjecajem priljeva od uplata obveznog mirovinskog doprinosa. U 2014. godini imovina mirovinskih fondova povećavala se i zbog dvoznamenkastog prinosa na imovinu.

Od ostalih financijskih institucija povećanje vrijednosti imovine ostvarila su društva za osiguranje čija se struktura tehničkih pričuva dominantno oslanja na plasmane u državni dug. Kod investicijskih fondova preko 70% imovine odnosi se na novčane fondove, koji imovinu ulažu u financijske instrumente visoke likvidnosti. Zbog tendencije pada tržišnih kamatnih stopa smanjen je potencijal za ostvarivanje prinosa na kratkoročne plasmane niskog rizika, pa ukupna imovina investicijskih fondova stagnira. U sljedećem razdoblju ne očekujemo promjene tendencija u strukturi imovine financijskog sektora jer se ne očekuju promjene u prinosima na financijsku imovinu, zaključuje se u RBAnalizi.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara