Foto: Arhiva

OD DANAS na snagu stupaju nova pravila kada je riječ o upućivanju pacijenata na specijalističke preglede, dijagnostičke pretrage i ambulantno liječenje. Obiteljski liječnici promjene pozdravljaju, a istražili smo o kakvim je promjenama riječ.

Kako bi smanjili liste čekanja, ali i financijski rasteretili bolnice, postavljanje dijagnoze, liječenje pacijenta i praćenje kroničnih bolesnika prebacuje se u potpunosti na liječnike primarne zaštite.

"To znači da će obiteljski liječnici više skrbiti naročito o pacijentima koji imaju kronične nezarazne bolesti, kao što su šećerna bolest, visoki tlak i astma. Tim načinom rada polučit ćemo da će se pacijenti manje upućivati prema bolničkom sustavu", istaknuo je ravnatelj HZZO-a Siniša Varga.

Više odgovornosti za obiteljske liječnike

Da se ovime uvodi red u sustav, smatra predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine Ines Balint.

"S čime štedimo vrijeme bolničkom kolegi, koji je dostupan pacijentima u onom trenutku kada stvarno treba. Ni mi obiteljski liječnici nećemo biti zagušeni administracijom, da moramo stalno po naputku nekoga drugog pisati uputnice za kontrolne preglede i obradu", pojašnjava Balint.

Prema novom modelu, na specijalistički pregled pacijenti će se slati tek kada obiteljski liječnik procijeni da njegovo stanje nadilazi primarnu zdravstvenu zaštitu.

"Pacijent tada dobiva uputnicu koja vrijedi i do godinu dana. Time ćemo smanjiti nepotrebnu šetnju pacijenata koji su svaki mjesec morali ići po novu uputnicu", ističe Varga.

Stroža kontrola bolovanja

Osim uputnica, novost iz HZZO-a je i još stroža kontrola bolovanja. Kako bi se smanjila statistika prema kojoj je svakodnevno oko 45 tisuća Hrvata na bolovanju, od kojih je svaki četvrti neopravdano dugo, svako će bolovanje morati biti potkrijepljeno i podrobnom dokumentacijom. Tu se ništa bitno ne mijena, poručuje Balint, te ističe da će onaj tko je stvarno bolestan, kao i do sada dobiti bolovanje.

Iako je protiv sustava mrkve i batine, odbacuje kritike sindikata koji strahuju da bi financijsko nagrađivanje liječnika, koji mjesečno ne prijeđu stopu bolovanja od 2,5 posto, moglo u konačnici dovesti do slanja bolesnih ljudi na posao.

"Ne postoje prijetnje ni kaznom ni bonusom koje će utjecati na obiteljskog doktora da svoje pacijente liječi suprotno svojoj savjesti i stručnoj prosudbi", naglašava Balint.

Bonus ili mito?

Iako u to vjeruje, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Đula Rušinović-Sunara smatra kako je taj sustav nagrađivanja nelegalan.

"Svaka nagrada u ovom obliku predstavlja neki oblik mita. Nama se to ne sviđa i smatramo da nije u redu na takav način stimulirati liječnike", kaže Rušinović-Sunara.

Ne stimuliramo liječnike da šalju bolesne ljude na posao, nego da odgovorno i savjesno brinu o svojim pacijentima, poručuju iz HZZO-a, te ističu da je ova mjera uvedena isključivo u cilju sprečavanja propisivanja neopravdano dugih bolovanja.