Foto: Hina

HRVATSKA je jedna od članica Europske unije u kojoj se posljedice gospodarske krize snažno osjećaju, usprkos poduzetim mjerama za poticanje gospodarstva, reformi socijalnog sustava i drugim mjerama, izjavio je u četvrtak u Rimu predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.

“Unatoč svim poduzetim naporima u poboljšanju uvjeta za ulaganja u gospodarstvo, reformi socijalnog sustava, restrukturiranju duga prezaduženih kompanija kroz predstečajne nagodbe, restrukturiranju i privatizaciji trgovačkih društava u državnom vlasništvu, Hrvatska zasad nije uspjela znatnije povećati konkurentnost i ojačati izvoz kako bi se ubrzao gospodarski rast", kazao je Leko na konferenciji o krizi u EU i očuvanju temeljnih ljudskih prava "Za što se zalaže Europa: rast, zapošljavanje i prava: jeli EU dorasla zadaćama".

Podsjetio je da se Hrvatska nalazi u skupini država članica s makroekonomskom neravnotežom te da je upravo u tijeku donošenje rebalansa hrvatskog proračuna kako bi odgovorila na preporuke Europske komisije, ali na način kojim bi zadržala šanse za gospodarski rast.

"Vlada pokušava naći pravu mjeru u potezima usmjerenim ka smanjenju javne potrošnje i deficita proračuna i radi na drugim nužnim rezovima, kako bi mjere koje će biti poduzete u najmanjoj mogućoj mjeri utjecale na život i standard hrvatskih građana", pojasnio je predsjednik hrvatskog parlamenta.

Među problemima s kojima se suočava Hrvatska naveo je i visoku stopu nezaposlenosti mladih.

"Hrvatska ima i inače negativne demografske trendove te nezaposlenost mladih izravno utječe na smanjenje nataliteta kao i na činjenicu da će mnogi potražiti posao izvan hrvatskih granica i vjerojatno zasnovati obitelj negdje drugdje", rekao je Leko.

Istaknuo je nužnost razmjene najboljih praksi o načinima provedbe i razvoja smjernica politike zapošljavanja u državama članicama EU-a i ukazao na važnost razvijanja bolje usklađenosti između potreba tržišta rada i vještina mladih.

Leko je istaknuo značaj pune provedbe strategije Europa 2020. kao i što bržu primjenu mehanizama kao što je Jamstvo za mlade.

Konferenciju su zajednički organizirali parlament Grčke, kao zemlje koja trenutno predsjeda Unijom, i Zastupnički dom parlamenta Italije, iduće predsjedateljice.

U uvodnom govoru konferencije, koja se održava u Palazzo Montecitorio, sjedištu Zastupničkog doma, njegova predsjednica Laura Boldrini je, govoreći o krizi, kazala da je Europi potrebna "nova vizija za dugotrajni i održivi rast". "

"Europa mora biti u stanju jamčiti stabilnost financijskog i bankarskog sustava i revitalizirati ne samo gospodarstvo već i temeljna prava", poručila je Boldrini, posebice naglasivši zaštitu i jačanje prava radnika.

"Moramo oživjeti demokratsku budućnost Europe", poručila je Boldrini, predsjednica Zastupničkog doma od ožujka 2013., koja je prije toga ostvarila zapaženu karijeru u institucijama UN-a, posebice se istaknuvši u radu misija u kriznim svjetskim žarištima, uključujući bivšu Jugoslaviju, Afganistan, Pakistan, Irak, Sudan, Kavkaz, Angola i Ruanda.

Upozorila je da se Europa ponovo suočava s "vjetrovima rata u blizini naših granica", aludirajući na stanje u Ukrajini.

"Teritorijalni integritet Ukrajine se mora poštivati, a njezin put u Europu se ne smije ometati", istaknula je Boldrini i poručila da EU mora "podržavati demokratske tranzicije koje su u tijeku".

I dok u EU raste euroskepticizam, tisuće mladih u Ukrajini koji su spremni žrtvovati se za europske vrijednosti su "lijek za naše razočarenje", poručila je 52-godišnja političarka.

Ova međunarodna konferencija je plod inicijative Grčke i Italije koje su se u studenome 2013. na bilateralnom sastanku u Ateni dogovorile da će se, s obzirom na gospodarsku krizu koja još traje i posljedice za društvo koje su gore nego li se predviđalo, zajednički uhvatiti u koštac sa sverastućim euroskepticizmom i omogućiti građanima da shvate pogodnosti članstva u EU.

U petak, drugog dana konferenciji, govorit će se o osiguravanju poštivanja temeljnih ljudskih prava u članicama Europske unije.