Foto: Vlado Kos/Cropix

TJEDAN dana od razbijanja ploča s ćiriličnim nazivima i 15 godina nakon mirne reintegracije, država nema rješenje za prevladavanje vukovarske ratne traume. Civilni sektor ukazuje na potrebu donošenja nacionalne strategije za suočavanje s prošlošću, inicijativu najavljuje šef države, a prosvjednici protiv ćirilice nastavljaju obilaziti stratišta.

Protivnici uvođenja dvojezičnih naziva državnih institucija u Vukovaru prosvjedovali su jutros u Bogdanovcima, selu kroz koje je za vrijeme tromjesečne opsade Grada heroja išao "kukuruzni put", jedina veza sa slobodnim područjem.

Tih se vremena živo sjeća Ivan Matković - Lasta, zapovjednik obrane sela, koji se danas žali da Vlada za Vukovar nema sluha: "Ne samo o ćirilici, nego o mnogočemu što se ovdje događa. Ja sam nesretan kao i mnogi, a mi branitelji smo pogotovo nesretni zbog toga. Treba se nositi s time, ne samo danas, nego kroz sve ove godine, i što nas čeka još ubuduće".

Na ignorantski stav Vlade prema Stožeru za obranu hrvatskog Vukovara, koji je organizirao pobunu protiv ćirilice i zahtjeva da se ista u Vukovaru trajno zabrani u ime posebnog pijeteta prema žrtvama, žali se njihov pravnik Vlado Iljkić: "Ignoriranje Vlade RH, ignoriranje razgovora sa stožerom, strašno radikalizira situaciju u Hrvatskoj, pogotovo ovdje u Vukovaru. Njihovo nepriznavanje na neki način postojanja Stožera negativno utječe na ovu situaciju i u tom smislu bi oni trebali promijeniti svoju politiku".

Da će se ozbiljnije angažirati na smirivanju situacije obećao je šef države Ivo Josipović koji je rekao da priprema neke inicijative koje se temelje na mogućem dogovoru, te kako je uvjeren da se može ostvariti zajamčeno pravo Srba na svoj jezik i pismo i uvažavanje ratnih trauma, a da je na temu dvojezičnosti izostao razgovor s građanima i udrugama.

No, nije dvojezičnost jedino o čemu se ne razgovara. Na prevladavanju vukovarske ratne traume ne radi se dovoljno. "Udruge rade, ali to je samo kap u moru. Definitivno nedostaje jedna strategija na nacionalnom nivou koja bi sustavno uključila veći broj stručnjaka različitih profila koji bi sa ljudima razgovarali, koji bi omogućili da se ljudi međusobno čuju", kaže Ivana Milas iz Nansen dijalog centra.

Prvi korak u uspostavi boljih odnosa trebala bi škola koju bi zajedno pohađala hrvatska i srpska djeca. Projekt Nansen dijalog centra, pokrenut prije 13 godina, još nije zaživio. Poduprlo ga je ministarstvo, ali ne i lokalna politika.