Objektiv: Poslovnom karticom mirovinskog fonda putovalo se u London, kupovala kozmetika, trošilo na iće i piće

Objektiv: Poslovnom karticom mirovinskog fonda putovalo se u London, kupovala kozmetika, trošilo na iće i piće

Foto: Objektiv

I DOK  ministri najavljuju privatizaciju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, a dio javnosti to smatra izdajom nacionalnih interesa i gubitkom posljednjih utvrda nacionalne financijske nezavisnosti, ista se ta javnost do sada nikada nije pitala zašto te dvije institucije već godinama tonu i zašto imaju podređeni položaj u pojedinim društvima koje su osnovali zajedno sa stranim bankama. Bit će više nego zanimljivo u narednom razdoblju privatizacije ako Croatia osiguranje kupi jedan puno snažniji i utjecajniji igrač nego što je to do sada bio dosadašnji vlasnik, kao što je država čije političke elite već godinama najvećeg osiguravatelja stavljala u podređeni položaj u jednom od četiri obvezna mirovinska društva – PBZ Croatia osiguranju.

Barem tako proizlazi iz fonogramskih zapisnika nekoliko sjednica Nadzornog odbora Croatia osiguranja u posjedu Objektiva. Tako je na sjednici još u lipnju 2011. godine tadašnji predsjednik NO Croatia osiguranja Nikola Mijatović sjednicu otvorio pitanjem o nizu nepravilnosti koje se ogledaju u netransparentnom poslovanju, žaleći se kako na ranija ukazivanja problema nije nikada dobio podršku Uprave. Žalio se Mijatović na toj sjednici kako usprkos polovičnom vlasništvu Croatia osiguranja, ta osiguravajuća kuća nema pojma što se događa u obveznom mirovinskom fondu, niti gdje odlazi sav novac koji se svakog mjeseca ulijeva u njega. Naime, prema hrvatskim zakonima, svaki zaposlenik mora svakoga mjeseca u drugi stup uplaćivati dio svoje plaće. Na taj način četiri mirovinska fonda kojima upravljaju najveće hrvatske banke svaki mjesec dobiju više od 30 milijuna kuna koje dalje ulažu kako bi budućim umirovljenicima uvećali mirovine. Prijetnje i uvrede Upravo je Mijatović na sjednici u lipnju 2011. godine pokrenuo pitanje transparentnosti raspolaganja takvim novcem, dodajući čak i da je spreman kao osiguranik ispisati se iz društva zbog loših poslovnih rezultata posljednjih nekoliko godina.

"U ova četiri mjeseca u Croatia osiguranju ja ovdje doživljavam neugodnosti svaki dan, iznenađujem se kada vidim što se događa, što se sve radi, što se sve prikriva, a isto tako i u društvu PBZ Croatia osiguranje o čemu postoje materijalni dokazi", žali se Mijatović koji je i profesor financijskog prava i financijske znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu. On se ranije suprotstavio namjeri članova Uprave PBZ Croatia osiguranju da sebi isplate tri i pol milijuna kuna bonusa za 2008. i 2009. godinu, smatrajući da su bonusi u nesrazmjeru s lošim poslovnim rezultatima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Iz Korporativnih komunikacija Croatia osiguranja potvrdili su nam da su se bonusi isplaćivali, ali sve u skladu s odlukama Vlade RH. Upravo je na sjednici NO ispričao o neprimjerenim načinima komunikacije predsjednika Uprave Privredne banke Zagreb Bože Prke. Uvjeravajući Mijatovića i tadašnjeg predsjednika Uprave Croatia osiguranja Zdravka Zrinušića na sastanku 2011. godine kako moraju pristati na isplatu bonusa, Prka je u jednom trenutku Mijatoviću rekao da bi ga sasjekao sjekirom da kojim slučajem radi kod njih u banci (citat iz fonogramskog zapisnika sjednice NO). Osim toga, upravo je Zrinušić na sjednici izvijestio da PBZ ne prihvaća člana NO kojega predlaže Croatia osiguranje, već u NO želi staviti člana kojega predloži banka. PBZ inzistira da u ime Croatia osiguranja u NO uđe Silvana Ivančić, a Zrinušić je usput spomenuo kako mu je na sastanku u svibnju 2011. godine Prka kazao da nema što tražiti dokumentaciju društva PBZ Croatia osiguranja. Mijatović je zbog toga kazao da je neprihvatljivo da Croatia osiguranje kao 50-postotni vlasnik nema nikakva uvida u poslovanje društva nego da društvo kontrolira isključivo PBZ, budući da predsjednik uprave Dubravko Štimac i član Uprave Mario Radaković dolaze iz PBZ-a. To je na sjednici opisao i Nedjeljko Pavlović, šef Croatia osiguranja u Zadru koji je spomenuo da članovi Croatia osiguranja nikada nisu uspjeli pogurati svoje prijedloge kao što je smanjenje plaća zaposlenima i rukovodnom kadru i neisplata bonusa, usprkos preporuci uprave Croatia osiguranja, NO pa i same Vlade kao vlasnika. Stoga je predložio promjenu načina donošenja odluka u društvu do čega nikada nije niti došlo.

U svemu je tome bila ključna uloga tadašnje ministrice financija, koja je prema pisanju Poslovnog dnevnika iz 2011. godine, preko članova Nadzornog odbora i Uprave Croatia osiguranja posredovala kako bi se Mariju Radakoviću nakon 30. lipnja te godine produžio mandat u Upravi obveznog mirovinskog fonda Nadzorni odbor Croatia osiguranja na sjednici održanoj 18. svibnja za novog člana dvočlane Uprave, uz Dubravka Štimca, PBZ CO predložio Renatu Kašnjar-Putar, čije su imenovanje prihvatile uprave oba suvlasnika, dakle i Croatia osiguranja i PBZ-a. Upućeni izvor Poslovnog dnevnika tvrdio je da je pritisak išao preko Zdravka Zrinušića, predsjednika Uprave CO i Nataše Duspare, zamjenice predsjednika NO PBZ CO, inače načelnice odjela pri Upravi za financijski sustav u Ministarstvu financija, koji su se pri zauzimanju za Radakovića oboje pozivali na ministricu Martinu Dalić. Ovaj moment je dosta važan, budući da se internim aktima propisuje da predsjednika Uprave bira PBZ, dok člana Uprave bira Croatia osiguranje, kao što osiguravatelj bira predsjednika šesteročlanog NO i dva člana Odbora. Tim je imenovanjima zadržana vodeća uloga PBZ-a u društvu.

Istinitost informacije o pritiscima ministrice potvrdio je Mijatović. "Točno je da je na zadnjoj sjednici NO Croatia osiguranja uz intervenciju ministra financija produžen mandat starom članu Uprave PBZ Croatia osiguranja Mariju Radakoviću, iako je NO prethodno donio odluku o imenovanju novog člana Uprave PBZ Croatia osiguranje koja nikad nije provedena. Usprotivio sam se intervenciji takve vrste, pozivajući se na neovisnost NO prilikom odlučivanja, kao i činjenicu da su njegovi članovi izabrani na javnom natječaju upravo radi depolitizacije rada trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu. Prilikom glasovanja bio sam protiv, uz izdvojeno mišljenje, kolega Josip Zaher iz Agrokora bio je suzdržan, a ostali članovi NO-a su podržali prijedlog Uprave za koji je interveniralo ministarstvo financija", rekao je tada Mijatović za Poslovni.

Iako je upozoravao na problematično povlačenje rezervacija u iznosu od 3,4 milijuna kuna na ime bonusa za 2008. i 2009. godinu u prijavi poreza na dobit za 2009. godinu jer su se rezervacije provlačile kroz financijske izvještaje i na taj se način umanjivala porezna osnovica na dobit, ništa se nije dogodilo. Zbog toga je nekoliko godina uplaćeno manje poreza u državnu blagajnu, s čime je upoznato tadašnje ministarstvo financija koje nikada nije poslalo porezni nadzor. Nakon što je još neko vrijeme jurišao na vjetrenjače, Mijatović je zbog svih događanja u travnju 2012. godine dao ostavku na mjesto predsjednika NO. Iz PBZ-a su nam kazali da nemaju spoznaju da neki od dioničara tijekom postojanja Društva nije koristio bilo koje pravo koje mu pripada niti imaju spoznaju da je neki od dioničara propustio utjecati na donošenje odluka u Društvu, a sukladno Statutu Društva. Bile su to dobre godine za PBZ Croatia osiguranje u kojima je država kao jednakopravni vlasnik igrala podređenu ulogu u odnosu na talijansku banku. To pokazuju i pojedini računi koji su plaćani poslovnom karticom, kao što je onaj iz zagrebačkog restorana ZRI-Športa koji pokazuje da je na piće i hranu u samo jednom danu potrošeno 15 tisuća kuna, a putovalo se dosta često i u London te kupovala i kozmetika što je neophodno za poslovanje firme, a u restoranu Vinodol je izvjesna Aleksandra Mihaly potrošila 9. srpnja 2010. 11.476,60 kuna. Svojevrsno javno-privatno vlasništvo koje se pokazalo da s javnim ima veze samo utoliko ukoliko ista ta javnost plaća privatnom partneru koji odlučuje o svemu, možda se i završi najavljenom skorašnjom privatizacijom najvećeg hrvatskog osiguravatelja. Budući vlasnik možda i ne bude imao toliko razumijevanja za podređenu ulogu kao što su to učinili predstavnici države iz svih političkih stranaka, među kojima se posebno isticala bivša ministrica financija. Tek će se onda vidjeti hoće li novi vlasnik u ruke uzeti onu simboličnu sjekiru i prekinuti dosadašnji način donošenja odluka.

Objektiv

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara