Putin potpisao aneksiju Krima

Putin potpisao aneksiju Krima

Foto: Guliver image/Getty images

PREDSJEDNIK Rusije Vladimir Putin potpisao je u petak dokument na osnovu kojeg je poluotok Krim i službeno postao dio Rusije, javlja BBC.

Putin je pohvalio priključenje Krima Rusiji, te ustvrdio da je to izuzetan događaj nakon čega je u Kremlju potpisao dokument.

Gornji dom ruskog parlamenta ranije je u petak odobrio priključenje Krima Rusiji.

Lideri Europske unije (EU) usuglasili su se u četvrtak da će s 12 imena proširiti popis blokiranih osoba koje se na taj način kažnjavaju zbog napetosti u Ukrajini te upozorili da bi mogli poduzeti daljnje gospodarske mjere protiv Rusije ukoliko se situacija u Ukrajini pogorša.

Na summitu u Bruxellesu čelnici EU-a dogovorili su da će zatražiti od Europske komisije da pripremi procjenu mogućeg utjecaja širim gospodarskim sankcijama protiv Rusije, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy na konferenciji za novinare.

Također kazao je da bi EU mogla poslati promatračku misiju u Ukrajinu ukoliko Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ne uspije u svojoj misiji, javio je Reuters.

Ukupno 33 sankcionirane osobe

Europski čelnici dodali su još 12 ljudi na popis osoba kojima je zamrznuta imovina zbog njihove uloge u ruskom preuzimanju Krima, a započeli su i pripreme za ekonomske sankcije Rusiji nastavu li širiti svoj utjecaj u Ukrajini.

Francuski predsjednik Francois Hollande je odbio otkriti pojedinosti o imenima koja su dodana popisu što su ga europski državnici usvojili na šestosatnim pregovorima u četvrtak navečer u Bruxellesu. No, kazao je da su na popisu osobe iz Rusije i s Krima te da se ukupan broj sankcioniranih popeo na 33.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da su u pripremi eventualne trgovinske i ekonomske mjera protiv Rusije, ako se s Krima nastavi širiti prema južnoj i istočnoj Ukrajini. "Mi smo spremni za početak treće faze ukoliko dođe do eskalacije u vezi Ukrajine, to su ekonomske sankcije", kazala je Merkel, dodajući da su od Europske komisije zatražili da obavi pripreme za moguće sankcije.

Reuters navodi da je odluka u skladu s onim što se očekivalo od EU koja je i dalje iza Sjedinjenih Američkih Država koje su na popis u četvrtak dodale 20 osoba i tvrtki, uključujući banke i oligarhe bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Podsjećaju da je jedan od glavnih problema Unije što odluke moraju jednoglasno podržati sve zemlje članice, od kojih su neke ovisne o ruskoj nafti i plinu ili s Moskvom imaju bliske trgovinske i poslovne veze.

Istodobno EU planira potpisati sporazum o pridruživanju s Ukrajinom, obećavajući bliže političke i trgovinske veze koje će Ukrajinu povezati s Europom i dovesti do gospodarskog rasta. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je da EU također planira dovršiti slične sporazume s Moldavijom i Gruzijom koje bi trebali potpisati do lipnja. To će poslati signal Rusiji da se EU zalaže za privlačenje tih bivših sovjetskih država te njihovo odmicanje od ruskog utjecaja, ističe Reuters.

Jacenjuk: Rusija oduzima vrijedna postrojenja

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk kazao je novinarima kako Rusija oduzima "desetke postrojenja" koja su u vlasništvu Ukrajine. Jacenjuk tvrdi kako su ta postrojenja vrijedna stotine milijardi dolara, prenosi BBC.

"Rusija može strpljivo čekati jer ćemo u skoroj budućnosti podnijeti tužbe pred međunarodnim sudovima", izjavio je Jacenjuk.

U Bruxellesu potpisan sporazum s Ukrajinom

Europski čelnici na sastanku u Bruxellesu odlučili su proširiti sankcije Rusiji zbog aneksije Krima, dok je s Ukrajinom potpisan sporazum o približavanju.

Čelnici Europskog vijeća i Komisije potpisali su s ukrajinskim premijerom Arsenijom Jacenjukom ugovor o približavanju Ukrajine Europskoj uniji. Upravo je odbacivanje ovog približavanja potaknulo kijevske prosvjede koji su kulminirali krvoprolićem, a kasnije i ruskom aneksijom Krima. Ugovor bi ukrajinskoj privremenoj vladi trebao pružiti ne samo političku, nego i ekonomsku pomoć ukidanjem carina na uvoz.

"Želimo biti dio velike europske obitelji i ovo je prvi veliki korak na postizanju konačnog ukrajinskog cilja, punopravnog članstva. Moja zemlja suočena je s brojnim političkim ekonomskim i vojnim izazovima i ovim ugovorom pokazat ćemo cijelom svijetu da smo zajedno da Ukrajina dijeli europske vrijednosti i da zajedno možemo biti uspješni", rekao je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.

Osim europskih milijardu eura, i Japan je obećao ekonomski pomoći Ukrajinu s milijardu dolara. Potpisivanju ugovora prethodilo je europsko proširenje sankcije na još 12 ruskih dužnosnika koje se smatra odgovornima za krizu.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov već je poručio kako su potezi nezakoniti.

Američki kongres predlaže pomoć Ukrajini bez MMF-a

Odbor za vanjsku politiku Predstavničkog doma američkog Kongresa u petak će predstaviti zakon o pomoći Ukrajini, no u njemu neće biti predložene reforme Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) koje je zatražila Obamina administracija, a sadržane su i u prijedlogu koji je prihvatio Senat, objavio je Reuters pozivajući se na izvore u Kongresu.

Zakon sadrži mnoge odredbe uključene u zakon koji je prošao vanjskopolitički odbor Senata, no ključna je razlika odsustvo MMF-ovih reformi, izjavio je pomoćnik u Kongresu koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten javno govoriti o legislativi.

Prije nego što ga u konačnici potpiše predsjednik Barack Obama zakon mora proći parlamentarnu proceduru, ali i konferencijski odbor koji treba uskladiti njegove dvije verzije.

Senatski vanjskopolitički odbor usvojio je zakon o pomoći Ukrajini, uz potporu demokrata i republikanaca, ranije ovog mjeseca. Uz potporu od milijarde dolara u kreditnim jamstvima Ukrajini sadrži i sankcije pojedinim Rusima i Ukrajincima, ekonomsku pomoć novoj vladi u Kijevu te reforme MMF-a.

No, zakon nije došao na glasovanje pred cijeli Senat jer su neki republikanci zaključili da ne treba uključivati MMF.

Ukrajina sudjeluje u vojnim vježbama na istoku Bugarske

U bugarskom mjestu Novo Selo započele su dvotjedne vojne vježbe u kojima sudjeluje 12 članica NATO-a i partnerske zemlje. Na vježbama sudjeluje i Ukrajina.
 
Vježbe kodnog naziva Saber Guardian započele su u petak na istoku Bugarske, a u njima će sudjelovati 700 vojnika iz Armenije, Azerbejdžana, Belgije, Bugarske, Gruzije, Moldavije, Poljske, Rumunjske, Srbije, Turske, Ukrajine i SAD-a.

Vježba je planirana prije nego je počela kriza u Ukrajini, a cilj vježbe je povećati regionalnu fleksibilnost te očuvati i ojačati interoperabilnosti NATO-a.

EU želi smanjiti energetsku ovisnost o Rusiji

Čelnici EU-a zadužili su u petak Europsku komisiju da do lipnja napravi akcijski plan za smanjenje energetske ovisnosti, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy nakon završetka dvodnevnog summita čelnika 28 zemalja članica.

Van Rompuy je istaknuo da treba "ubrzati rad na smanjenju ovisnosti, posebice ovisnosti o Rusiji". Europa trenutačno iz Rusije uvozi 27 posto plina.

Ako EU ništa ne učini po tom pitanju, EU će do 2035. godine, vanjska ovisnost o energiji dosegnut će 80 posto, dodao je Van Rompuy.

Istaknuo je da se Europa mora okrenuti stvaranju energetske unije, da mora raditi na diversifikaciji izvora, štednji i efikasnosti energije, razvoju obnovljivih izvora energije, boljoj povezanosti energetske infrastrukture.

Senator McCain ironično o praznicima u Sibiru

Poput senatora Johna McCaina, koji je ironično govorio o otkazivanju svojih praznika u Sibiru, američki parlamentarci zahvaćeni ruskim sankcijama, izjavili su u četvrtak da su ponosni što više ne mogu ići u Rusiji nakon što su podržali Ukrajinu.

"Zamišljam da to znači da su otkazani moji proljetni praznici u Sibiru, da sam izgubio dionice Gazproma i da je zaleđen moj tajni bankovni račun u Moskvi", rekao je senator McCain sarkastičnim tonom. "Nikada neću štedjeti truda u korist slobode, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine koja uključuje Krim", nastavio je taj republikanac u priopćenju. On je prošlog vikenda bio u Kijevu na čelu američkog parlamentarnog izaslanstva.

"Osobno sam jako razočarana što ne mogu otputovati na praznike u Rusiju s Benom Rhodesom i Danom Pfeiffer, ali to će morati pričekati", rekla je glasnogovornica State Departmenta Jennifer Psaki, govoreći o dvojici savjetnika Bijele kuće kojima je Rusija odredila sankcije. Ona je dodala da su "ponosni što se nalaze na tom popisu, i da se bore za ono što smatraju pravednim, a to je očuvanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Moskva je ranije objavila svoju popis sankcija protiv američkih dužnosnika, nakon što je predsjednik Barack Obama objavio nove kaznene mjere protiv Moskve. Na tom popisu je devet Amerikanaca kojima je zabranjen ulazak u Rusiju.

Schulz: Kriza u Ukrajini podsjeća prijetnju rata u Europi


Kriza izazvana pripojenjem Krima Rusiji priziva prijetnju i strah od rata u Europi, ocijenio je u četvrtak predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. "Nešto se promijenilo s tom krizom", rekao je Schulz na konferenciji za novinare na početku europskog summita kojim dominira ukrajinska kriza. "Neki su mislili da rat i opasnost rata nisu teme razgovora, ali sada govorimo o opasnosti oružanog sukoba", rekao je.

"Dok Europa komemorira stogodišnjicu Prvog svjetskog rata, rat ponovo postaje stvarna prijetnja u zemlji koja graniči s Europskom unijom", ranije je upozorio Schulz u govoru pred 28 čelnika EU. "Kriza na Krimu predstavlja veliku prijetnju za naš sustav europske sigurnosti pokrenut na kraju Hladnog rata", dodao je i pozvao EU da razvije smislenu strategiju prema Rusiji. Također je pozvao šefove država i vlada da odgovore na "strah europskog stanovništva".

Dok poduzetnici strahuju od spirale sankcija, radnici se brinu za radno mjesto, strahujemo od novog Hladnog rata u zemljama koje graniče s Ukrajinom, u Poljskoj i baltičkim zemaljama. "EU mora reagirati na ruske akcije, ali mora paziti da ne padne u eskalaciju sukoba i da ostavi otvorene kanale komunikacija s Rusijom", zaključio je Schulz.

"U Ukrajini želimo ojačati nacionalni dijalog"

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju želi uspostaviti projekt jačanja nacionalnog dijaloga u Ukrajini, rekao je za Hinu Hidajet Biščević koji predvodi OESS-ovu 15-članu skupinu međunarodnih stručnjaka što se od četvrtka raspoređuje u nekoliko ukrajinskih gradova.

Cilj je projekta u nekoliko tjedana u Kijevu i područnim uredima u pet ili šest gradova, među ostalima u Donjecku, Dnipropetrovsku, Harkivu i Lavovu, pomoći razvoju homogenizacije ukrajinskoga društva. "Želimo ostvariti novi osnaženi dijalog u toj duboko podijeljenoj zemlji", rekao je Biščević, dugogodišnji hrvatski diplomat i bivši glavni tajnik Regionalnog vijeća za suradnju (RCC).

Ukrajina je podijeljena po nizu pitanja, od strateške orijentacije zbog koje su studenome i počeli neredi koji su završili padom predsjednika Viktora Janukoviča, do etničkih vjerskih i gospodarskih pitanja, rekao je.

S padom Janukoviča na čelo Ukrajine došla je nova, prijelazna vlast i raspisani su izbori. Biščević upozorava kako razdoblje predizborne kampanje nije najbolje za homogenizaciju. "Prva će nam zadaća biti djelovati na političke stranke da i političkom kampanjom potiču homogeniziranje društva", objašnjava.

U 20 godina nezavisnosti Ukrajina je izgubila potencijal da vodi dijalog o temeljnim ciljevima, kaže Biščević. U tome joj odmažu i "otuđeni sustav vlasti" i raširena korupcija.

Biščevićevo izaslanstvo neće ulaziti u političke rasprave nego kani identificirati teme koje izazivaju podjele, naći način prevladavanja tih podjela i sudionike tog prevladavanja u svim sferama. Četverotjedna misija kani proučiti stanje i glavnome tajniku OESS-a prenijeti zaključke i preporuke što činiti, najavio je.

Vijeće Federacije odobrilo aneksiju, Lavrov osudio sankcije

Gornji dom ruskog parlamenta odobrio je u petak sporazum o aneksiji Krima, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je pred zastupnicima rekao da su zapadne sankcije nametnute Rusiji iracionalne i samo stvaraju zapreke za normalne kontakte.

Svih 155 nazočnih zastupnika Vijeća Federacije glasovalo je za sporazum o ulasku Krima i Sevastopolja u sastav Ruske Federacije. Govoreći o sankcijama koje je Zapad uveo Rusiji zbog aneksije ukrajinskog poluotoka, Lavrov je zastupnicima poručio da "oni (zapadni partneri) znaju da su sankcije za nas apsolutno nelegitimne i one će samo dovesti do stvaranja zapreka za normalne kontakte, normalnu komunikaciju".

"One (sankcije) su apsolutno iracionalne", istaknuo je Lavrov pred zastupnicima Vijeća Federacije, prenose ruski mediji. Zastupnici su na sjednici raspravljali o predloženoj izjavi u kojoj su ocijenili da su zapadne sankcije "čin političke ucjene bez presedana i pokušaj kažnjavanja Rusije za provedbu neovisne vanjske politike".

Rusko ministarstvo vanjskih poslova predložit će državnom vodstvu da poduzme mjere kao odgovor na sankcije SAD-a i EU-a, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin u Vijeću Federacije istaknuvši da one trebaju biti recipročne.

Međutim, predsjednik Vladimir Putin izjavio je na sastanku ruskog Vijeća sigurnosti da će se Rusija zasad suzdržati od nametanja protusankcija SAD-u i uvođenja viznog režima s Ukrajinom.

"Što se tiče prvog slučaja - američkih sankcija, i što se tiče drugog slučaja - uvođenja viznog režima sa strane Ukrajine, mislim da se zasad moramo suzdržati od protumjera", istaknuo je Putin.

Također je rekao da namjerava otvoriti račun u banci Rosija koja je pogođena sankcijama.

Predsjednik donjeg doma parlamenta, Državne Dume, Sergej Nariškin smatra da sankcije protiv Rusije predstavljaju "pokušaj zapadnih političara da se opravdaju u očima javnosti i prebace odgovornost za svoj neuspjeh na našu zemlju".

Oni su doveli Ukrajinu do kaosa, duboke političke krize i civilnih žrtava, istaknuo je on na sastanku Dume u petak. Međutim, kako je dalje rekao, sankcije nikad nisu riješile takve probleme i nikada nisu ni na koji način pomogle u jačanju međunarodnog prava. Naglasio je da su one dvosjekli mač.

"Vidjet ćemo kako će zapadni birači i porezni obveznici poduprijeti i hoće li poduprijeti takvu politiku kada osjete njezin negativan učinak", kazao je.

EU i SAD proširile su u četvrtak "crnu listu" dužnosnika koje će pogoditi sankcije zbog ruske aneksije Krima, a na popis je uključen i Nariškin.

Zamjenik ruskog ministra financija Aleksej Moisejev je rekao u petak da ne očekuje veliki trenutačni udar zapadnih sankcija na ruski financijski sektor i ustvrdio je da se bonitet nije pogoršao.

"Za sada ja ne vidim teške posljedice za financijski sektor", rekao je Moisejev novinarima na marginama poslovne konferencije.

On je kritizirao snižavanje ruskog kreditnog rejtinga ustvrdivši da nema osnova za taj potez.

Agencije za procjenu kreditnog rejtinga S&P i Fitch u četvrtak su smanjile izglede kreditnog rejtinga Rusije sa stabilnih na negativne zbog rizika vezanih za zapadne sankcije protiv Moskve nakon pripojenja Krima.

"Naš se bonitet nije promijenio", istaknuo je Moisejev.

Čelnik Ruskih željeznica Vladimir Jakunjin rekao je da mu je "čast" da se našao u društvu onih kojima su nametnute američke sankcije.

EU potpisao s Ukrajinom politički dio sporazuma o pridruživanju

Čelnici zemalja članica Europske unije potpisali su u petak politički dio sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom kao znak čvrste potpore toj zemlji.

Sporazum su na početku drugog dana svog sastanka na vrhu potpisali šefovi država ili vlada 28 zemalja članica, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović. S ukrajinske strane potpisnik je predsjednik privremene vlade Arsenij Jacenjuk.

Predsjednik Euruopskog vijeća Herman Van Rompuy izjavio je da EU ovim činom "priznaje težnje ukrajinskog naroda da živi u zemlji kojom će se upravljati na temelju vrijednosti, demokraciji i vladavine prava".

"Potpisivanje političkog dijela sporazuma pokzauje našu čvrstu potporu putu koji je izabrao ukrajinski narod", rekao je Van Rompuy te najavio da će uskoro biti potpisan i gospodarski dio sporazuma.

EU je u studenom prošle godine ponudila potpisivanje cjelovitog sporazuma, što je tadašnji predsjednik Viktor Janukovič odbio. Nakon toga uslijedili su prosvjedi koji su na kraju doveli do svrgavanja Janukoviča i uspostave privremene vlade.

Potpisani sporazum ne daje Ukrajini perspektivu članstva u EU.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara