Putin priznao neovisnost Krima: SAD i EU nameću sankcije, Ukrajina mobilizirala vojsku

Putin priznao neovisnost Krima: SAD i EU nameću sankcije, Ukrajina mobilizirala vojsku

Foto: FAH

PRIPOJENJE ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji podržalo je 96,77 posto glasača na referendumu održanom u nedjelju, objavio je u ponedjeljak nakon prebrojavanja svih glasova predsjednik izbornog povjerenstva na Krimu Mihail Mališev dodajući da je odziv bio 83 posto birača.

Nešto ranije o rezultatima je javio proruski čelnik Krima Sergej Aksionov na Twitteru. "Konačni rezultati referenduma su 96,6 posto za!", napisao je Aksionov.

Krimski parlament uputio je u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici prijedlog Rusiji da pripoji Krim, javlja agencija Itar-Tass.

Parlament je "uputio prijedlog Ruskoj Federaciji da primi Krim kao novi subjekt sa statusom republike", objavljeno je na internetskoj stranici parlamenta.

Krimsko parlamentarno izaslanstvo trebalo bi u ponedjeljak doputovati u Moskvu kako bi razmotrilo postupak potreban za pripajanje tog crnomorskog poluotoka Rusiji. Čelnik parlamenta Vladimir Konstantinov izjavio je da će u krajinske vojske postrojbe u regiji biti raspuštene.

Putin potpisao uredbu o priznavanju Krima

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u ponedjeljak uredbu o priznavanju Krima kao suverene države, javile su ruske agencije navodeći ured Kremlja za odnose s javnošću.

Pripojenje ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji podržalo je 96,77 posto glasača na referendumu održanom u nedjelju, objavio je u ponedjeljak nakon prebrojavanja svih glasova predsjednik izbornog povjerenstva na Krimu Mihail Mališev dodajući da je odziv bio 83 posto.

EU i SAD nameću sankcije

Europska unija i SAD odlučili su nametnuti sankcije ruskim dužnosnicima za koje smatraju da su sudjelovali u narušavanju teritorijalnog suvereniteta Ukrajine. EU je tako sastavila listu na kojoj je 21 osoba, a kojima će se zaplijeniti imovina i bit će im zabranjeno kretanje unutar Unije.

Američki predsjednik Barack Obama uveo je u ponedjeljak sankcije jedanaestorici Rusa i Ukrajinaca koji se smatraju odgovornima za ruski vojni upad na Krim, a među njima su i dvojica glavnih pomoćnika ruskoga predsjednika Vladimira Putina.

U skladu s Obaminom odredbom zamrzava se sva imovina jedanaestorice Rusa i Ukrajinaca u SAD-u te im se zabranjuju putovanja u SAD. Među njima su svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič te Putinovi pomoćnici Vladislav Surkov i Sergej Glazjev.

Obama prijeti novim sankcijama ako se Rusija nastavi miješati

Američki predsjednik Barack Obama održao je konferenciju za novinare u Bijeloj kući i potvrdio čvrstu podršku Ukrajini te dodao da će međunarodna zajednica i dalje davati podršku Ukrajini.

Obama je najavio i nove sankcije ako se Rusija nastavi miješati u Ukrajinu. Obama je kazao i kako je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kazao kako se referendum o Krimu neće priznati.

"O budućnosti Ukrajine moraju odlučivati njeni stanovnici", izjavio je Obama, prenosi BBC.

Ruski i krimski dužnosnici: Sankcije SAD-a nemaju utjecaja na nas

Sankcije koje je SAD uveo jedanaestorici ruskih i ukrajinskih dužnosnika neće utjecati na namjeru Krima da se pridruži Rusiji, rekao je u ponedjeljak prvi potpredsjednik krimske vlade Rustam Temirgaljev.

"Ove sankcije neće utjecati na rad Sergeja Aksjonova i Vladimira Konstantinova niti će omesti proces pridruženja Krima Rusiji", rekao je Temirgaljev, a prenosi Interfax.

I prvi potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Rogozin čije se ime nalazi na popisu jedanaestorice Rusa i Ukrajinaca protiv kojih je Bijela kuća uvela sankcije u ponedjeljak je kazao kako takav potez neće utjecati na one koji u inozemstvu nemaju imovinu.

"Druže Obama, a što ćete s onima koji nemaju ni račun ni imovinu u inozemstvu? O tomu niste razmišljali?", napisao je na svom Twitter računu Rogoniz, koji je u vladi odgovoran za rusku vojnu industriju.

Separatističke vlasti Krima najavile prve konkretne mjere

Odmah nakon proglašenja službenih rezultata referenduma i službenog zahtjeva za pripojenjem Rusiji separatističke vlasti Krima najavile su niz konkretnih mjera koje će provesti na terenu.

- Ukrajinske vojne postrojbe se raspuštaju, a njihovi pripadnici mogu izabrati između napuštanja regije ili ostanka i angažmana u vojnim snagama Krima.

- Dobra ukrajinske države se "nacionaliziraju", što znači konfisciraju i predaju institucijama i tijelima na Krimu. Prve su na redu naftne i plinske tvrtke Čornomornaftohaz i Ukrtransgaz.

- Službena valuta Krima postaje rublja. Ukrajinska hrivnja moći će se koristiti paraleleno s ruskom valutom do 1. siječnja 2016.

- Poluotok će 30. siječnja prijeći na moskovsko vrijeme (GMT+4), odustajući na taj način simbolično od kijevskog vremena (GMT+2).

Rusija će brzo obaviti pravne procedure za pripojenje Krima

Duma, donji dom ruskog parlamenta, brzo će obaviti sve pravne procedure potrebne da se "u vrlo bliskoj budućnosti" Krim pripoji Rusiji, izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik Dume Sergej Neverov za agenciju Interfax.

Nakon tri četvrtine prebrojanih glasova nedjeljnog referenduma o pripojenju Krima Rusiji, rezultati pokazuju da se 95,7 posto glasača izjasnilo za povratak pod okrilje vlasti u Moskvi. "Rezultati referenduma jasno pokazuju da stanovnici Krima svoju budućnost vide samo u okviru Rusije", izjavio je Neverov.

Dužnosnici Dume kažu da Krim može postati dio Ruske Federacije prema postojećim zakonima, posebno prema "proceduri o priključenju Ruskoj Federaciji", usvojenoj 2001. godine.

Krim će u ponedjeljak službeno zatražiti pripojenje Rusiji, najavio je nedjelju navečer separatistički premijer Krima Sergej Aksjonov na društvenoj mreži Twitteru nakon referenduma.

Taj zahtjev prvo će biti upućen ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji bi ga nakon što da svoje odobrenje proslijedio Vijeću Federacije i Dumi, koji bi trebali sastaviti ugovor između Rusije i nove države. Prema ugovoru, postoji mogućnost prijelaznog razdoblja u kojem bi se nova sastavnica federacije integrirala u gospodarski, financijski i pravni sustav Rusije.

Nakon službenog potpisivanja ugovora ruski Ustavni sud bi trebao verificirati taj dokument, o kojem bi glasovala oba doma ruskog parlamenta.

"Ne mislim da će po tim pitanjima biti ikakvog odgađanja, bilo u Dumi bilo u Vijeću Federacije. Spremni smo usvojiti sve potrebne pravne odluke što je prije moguće", rekao je potpredsjednik Vijeća Federacije Iljas Umahanov za TV Rossija-24.

EU dogovorio sankcije protiv 21 dužnosnika Rusije i Ukrajine

Ministri vanjskih poslova Europske unije dogovorili su u ponedjeljak sankcije protiv 21 dužnosnika Rusije i Ukrajine, objavio je u ponedjeljak litavski ministar vanjskih poslova Linan Linkevičius na svom Twitter profilu.

Nakon sastanka koji je trajao oko tri sata, 28 ministara vanjskih poslova EU-a brzo je postiglo dogovor o popisu onih kojima će biti nametnute sankcije zbog uloge u ruskom zauzimanju Krima i referendumu u nedjelju o otcjepljenju od Ukrajine i pripojenju Rusiji.

"(Vijeće za vanjske poslove) upravo je dogovorilo sankcije - ograničavanje putovanja i zamrzavanje imovine protiv 21 dužnosnika iz Ukrajine i Rusije", napisao je Linkevičius u poruci na Twitteru.

Dodao je da će još mjera uslijediti za nekoliko dana kada se čelnici EU-a sastanu u Bruxellesu. Očekuje se da će oni proširiti popis kako bi on uključivao visoke dužnosnike bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Ukrajinski parlament podržao djelomičnu mobilizaciju

Ukrajinski parlament podržao je u ponedjeljak predsjedničku odluku o djelomičnoj mobilizaciji 40.000 pripadnika pričuvnog sastava.

Andrij Parubij, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnosti i obranu, rekao je u parlamentu da će 20.000 rezervista biti raspoređeno unutar oružanih snaga, a da će ostatak ući u redove novoosnovane Nacionalne garde. Mobilizacija se mora provesti u roku od 45 dana, ali je Parubij je rekao da će se ona provesti puno brže.

Krimski parlament uputio je u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici prijedlog Rusiji da pripoji Krim, javlja agencija Itar-Tass. Parlament je "uputio prijedlog Ruskoj Federaciji da primi Krim kao novi subjekt sa statusom republike", objavljeno je na internetskoj stranici parlamenta.

Krimsko parlamentarno izaslanstvo trebalo bi u ponedjeljak doputovati u Moskvu kako bi razmotrilo postupak potreban za pripajanje tog crnomorskog poluotoka Rusiji. Čelnik parlamenta Vladimir Konstantinov izjavio je da će ukrajinske vojske postrojbe u regiji biti raspuštene.

Pripojenje ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji podržalo je 96,77 posto glasača na referendumu održanom u nedjelju, objavio je u ponedjeljak nakon prebrojavanja svih glasova predsjednik izbornog povjerenstva na Krimu Mihail Mališev dodajući da je odziv bio 83 posto.

Ukrajinski ministar: Ukrajinske trupe ostaju na Krimu

Ukrajinske vojne snage ostat će na Krimu, rekao je u ponedjeljak ukrajinski ministar obrane Igor Tenjuh.

"Vojne snage razmještene na Krimu ostaju ondje", kazao je na konferenciji za novinare.

Predsjednik krimskog parlamenta ranije je u ponedjeljak izjavio kako će sve ukrajinske vojne postrojbe biti raspuštene.

Bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko ocijenila je da će Moskva nakon pripojenja Krima Rusiji stanovnike te regije odvesti u "polarnu noć".

"Suosjećam sa stanovništvom Krima, žrtvama nesmotrenosti i naivnosti. Sada su u opasnosti da se nađu u tami na ovome sunčanom poluotoku. Ruski režim uskoro će im pokazati da i u subtropskim područjima može nastupiti polarna noć", napisala je Timošenko u priopćenju objavljenom na internetskoj stranici njezine stranke Domovine.

"Neće biti nikakvog ekonomskog raja ovdje. Rusija nema resursa, ekonomija te zemlje na rubu je propasti. Ako tomu dodamo i sankcije koje će velike sile protiv te zemlje donijeti, Rusi će uz problem Krima imati još briga", istaknula je Timošenko ocijenivši kako se Ukrajina odmah mora obratiti Međunarodnome kaznenom sudu da bi prestala vojna okupacija njezina teritorija.

Šef ukrajinske diplomacije osudio ruske provokacije

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščicja osudio je u ponedjeljak provokacije Moskve kao i prisutnost ruskih vojnih snaga na granicama te "brojne ruske političke turiste" u istočnoj Ukrajini.

"Situacija je u Ukrajini vrlo napeta", rekao je Deščicja nakon sastanka u sjedištu NATO-a s glavnim tajnikom Andersom Foghom Rasmussenom i nakon održavanja referenduma o pripojenju Krima Rusiji.

"Vrlo smo zabrinuti zbog broja ruskih vojnih snaga na ukrajinsko-ruskoj granici, zbog broja 'ruskih političkih turista' u regijama istočne Ukrajine te količinom provokacija koje Rusija pokreće u ukrajinskim regijama", rekao je na konferenciji za novinare.

Stanje "iznimno podsjeća na sličan scenarij u Gruziji 2008., kada su ruske provokacije pokrenule vojnu eskalaciju", rekao je.

"No Ukrajina odbija provokacije. Svojim smo vojnicima dali upute, a isto savjetujemo i ostalim stanovnicima - ne provocirajte", rekao je Deščicja istaknuvši kako koristi sva diplomatska sredstva da bi se pronašlo mirno rješenje sukoba.

Ukrajina želi pojačati svoju "tehničku vojnu suradnju" s NATO-om u sklopu već dogovorenih sporazuma između saveza i Ukrajine, rekao je ukrajinski ministar dodavši kako bi se to trebalo manifestirati preko više opreme koja će se slati u Ukrajinu te više zajedničkih vojnih vježbi.

Hrvatska, Austrija i Slovenija složne po pitanju Ukrajine

Europa mora dobro paziti da ne napravi krivi korak u odnosu na ukrajinsku krizu kako ona ne bi eskalirala, i voditi politiku očuvanja trajnog mira, rekli su u ponedjeljak u Beču predsjednici Hrvatske, Austrije i Slovenije.

"Svaki korak treba dobro promisliti kako bi se izbjegla bilo kakva eskalacija napetosti", rekao je austrijski predsjednik Heinz Fischer koji se s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i Slovencem Borutom Pahorom sastao na prvom od najavljenih redovitih trilateralnih sastanaka na kojem su, među ostalim, razgovarali o aktualnoj situaciji u Ukrajini dan nakon referenduma kojim se Krim kani odcijepiti od te zemlje i pripojiti Rusiji, što je Zapad proglasio nelegalnim.

Hrvatska, Austrija i Slovenija, sve tri članice EU-a, zauzimaju se za iste vrijednosti, za očuvanje mira i prosperiteta i za to su odlučne poduzeti sve što bude potrebno, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović nakon sastanka. "Dijelimo stajalište da je glavni cilj voditi prema Ukrajini takvu politiku da se očuva trajan mir i prosperitet", rekao je Josipović.

EU: Treba poslati jasnu poruku Rusiji, ali bez zatvaranja vrata

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a okupili su se u ponedjeljak na redovitom sastanku u Bruxellesu na kojem bi trebali, nakon referenduma na Krimu, uvesti sankcije protiv dijela ruskih dužnosnika, pazeći pri tom da ne prekinu sve diplomatske veze s Moskvom kako se ukrajinska krize ne bi dodatno produbila.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier istaknuo je referendum o pripajanju ukrajinskog polutoka Krima Rusiji u suprotnosti s ukrajinskim ustavom te da EU ne može prijeći preko toga kao da se ništa nije dogodilo. "Stoga je potrebna reakcija Europske unije, koju će Rusija s jedne strane jasno razumjeti, a s druge strane koja će ostaviti otvorenima načine i mogućnosti za sprječavanje daljnjeg zaoštravanja koje bi moglo voditi podjeli Europe", rekao je Steinmeier.

Šef njemačke diplomacije zauzeo se da se hitno u Ukrajinu pošalje promatračka misija OESS-a.

Ti promatrači bi po Steinmeieru trebali biti raspoređeni na ključnim točkama na istoku i jugu Ukrajine i promatrati je li Rusija i "dalje aktivna na destablizaciji Ukrajine i izvan Krima".

Sličnu poruku uputio je i francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.

"Treba pokazati odlučnost i istodobno naći načina da se ne ide prema eksalaciji", rekao je Fabius.

"Pokušat ćemo poslati najjaču moguću poruku Rusiji kako bi razumjela da je situacija nakon tzv. refererenduma na Krimu ozbiljna", izjavila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Cahterine Ashton.

Ta poruka trebala bi biti uvođenje ciljanih sankcija protiv ruskih ili proruskih ukrajinskih dužnosnika, kojima bi trebao biti zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina.

Na toj crnoj listi trebali bi se naći ruski dužnosnici koji su podržavali organizaciju referenduma. Za sada na tom popisu nema nikoga iz ruske vlade.

EU zajedno sa Sjedinjenim Državama očekuju da će sve veća izolacija Rusije na međunarodnoj sceni donijeti rezultate. Spominje se i mogućnost ekonomskih i trgovačkih sankcija što bi moglo imati ozbiljnih posljedica po Rusiju jer su EU i SAD njezini glavni trgovački partneri.

S druge strane, EU nastoji što više pomoći novim vlastima u Ukrajini. U petak je predviđeno potpisivanje političkog dijela sporazuma o pridruživanju između EU i Ukrajine.

Njemačka ne priznaje rezultat referenduma na Krimu

Njemačka vlada smatra da je referendum o priključenju Krima Rusiji protuzakonit i ništavan i ne namjerava priznati njegov rezultat, izjavio je vladin glasnogovornik, poručujući kako se Rusija izolira na svjetskoj pozornici.

"Njemačka osuđuje održavanje toga protuzakonitog glasovanja, nećemo priznati njegov rezultat", izjavio je u ponedjeljak u Berlinu glasnogovornik njemačke savezne vlade Steffen Seibert.

Prema njegovim riječima, nastavljaju se stalni pokušaji povrede suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

"U trenutku velike nestabilnosti u Ukrajini, Rusija se nije pokazala kao partner, nego iskorištava postojeću slabost svoga susjeda", rekao je Seibert, uz tvrdnju da je Rusija izolirana u pokušaju priznanja referenduma, koji je nazvao "takozvanim".

Seibert je podsjetio da je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u nedjelju telefonom razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pozvala Rusiju da se suzdrži od vojnih aktivnosti u Ukrajini.

EU dogovara sankcije dok se kriza na Krimu produbljuje

Ministri vanjskih poslova Europske unije dogovorit će sankcije protiv 20 ljudi u Rusiji i Krimu u ponedjeljak, s mogućnošću dodavanja još imena na popis kada se čelnici EU-a sastanu kasnije ovoga tjedna, izjavili su ministri i dužnosnici.

U prvoj fazi sankcije će biti nametnute političarima odgovornima za pozivanje na referendum koji je održan u nedjelju na Krimu i njegovu organizaciju. Na referendumu se 97 posto birača izjasnilo za otcjepljenje od Ukrajine i pripojenje Rusiji. Europska unija ističe da je referendum nezakonit i ne priznaje njegove rezultate.

"Govorimo o otprilike 20 ljudi", rekao je novinarima češki ministar vanjskih poslova Lubomir Zaoralek. Po njegovim riječima, popis je usredotočen na "političare" koji stoje iza događaja na Krimu, a ne na poslovne ljude.

"To će biti prva faza i ne isključujem mogućnost proširenja popisa ne sljedećem sastanku vijeća", kazao je on misleći na summit EU-a u četvrtak i petak.

Europski dužnosnici su izjavili da su odlučni u tome da kazne Rusiju zbog njezinih akcija na Krimu nametanjem sankcija odgovornima, među kojima su zabrana putovanja i zamrzavanje imovine. Očekuje se da će SAD poduzeti slične korake u ponedjeljak.

Međutim, da bi EU usvojio sankcije mora ih poduprijeti svih 28 članica, a nekoliko zemalja, među kojima Grčka, Cipar, Italija, Španjolska i Portugal, smatraju da se prebrzo poduzimaju mjere.

Rusija za Ukrajinu predlaže međunarodnu skupinu za potporu

Rusija je predložila u ponedjeljak uspostavu međunarodne skupine za potporu koja bi posredovala u ukrajinskoj krizi i bila prihvatljiva svim ukrajinskim političkim snagama, ali su postavili ciljeve koji vjerojatno neće biti prihvatljivi Zapadu.

"Sadašnja kriza u Ukrajini uvjetovana je dubokom krizom u zemlji. Ta je kriza dovela do polarizacije društva i oštrog jačanja antagonizma među različitim dijelovima zemlje", priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova na svojoj stranici na internetu.

"Stoga smo pripremili prijedloge o tome kako bi se mogla organizirati vanjska pomoć mjerama koje moraju poduzeti Ukrajinci kako bi izašli iz krize i dali smo te prijedloge našim partnerima iz SAD-a i EU-a", navodi ministarstvo.

Kao odgovor na zapadne pozive na uspostavu "kontaktne skupine", rusko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da bi njezina predložena međunarodna skupina za potporu tražila ukrajinsko priznavanje krimskog referenduma i pozvala Ukrajince da provedu dijelove sporazuma od 21. veljače.

Skupina za potporu također bi pozvala Ukrajince da usvoje novi ustav koji bi dao šire ovlasti regijama, a odmah poslije usvajanja novog ustava da odrede datum održavanja izbora. Također bi tražila bi od Ukrajine vojnu i političku neutralnost.

Ruski mediji pozdravljaju odabir Krima

Gotovo svi ruski mediji pozdravili su u ponedjeljak odabir stanovnika Krima da se odvoje od Ukrajine i pripoje Rusiji, dan nakon referenduma koji se odvijao na poluotoku na jugu Ukrajine.

"Slava Krimu", objavio je dnevnik Kommersant. "Krim se vraća Rusiji!", piše na naslovnici popularnog dnevnika Komsomolskaja Pravda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Svidjelo se to nekima ili ne, mi smo sretni", napisao je dnevnik Izvestja. "Krim se razvodi od Ukrajine", piše popularni Moskovski Komsomolec.

Službeni dnevnik Rosijskaja Gazeta ocijenio je da je referendum dao "nedvosmislen odgovor". "Jučer je Krim odabrao, želi biti dio Rusije", piše dnevnik. Dnevnik Novie Izvestia upozorava međutim da se "oduševljenje na Krimu može pretvoriti u težak mamurluk".

"To nije viđeno od SSSR-a", ističe na naslovnici gospodarski dnevnik Vedomosti. "Referendum o statusu Krima odvijao se s puno entuzijazma. Ni neobuzdan ritam njegove pripreme, ni propaganda na dan glasovanja, ni bojkot Tatara, ni odbijanje ukrajinskih vlasti da priznaju rezultat referenduma nisu bili prepreka", komentira list.

"Krim je zrela kruška koja nam je sama pala u ruke", piše na informativnoj stranici gazeta.ru.

Kao rijedak proturječan glas, oporbeni dnevnik Novaja Gazeta objavio je na naslovnici fotografiju sa subotnjeg prosvjeda u Moskvi gdje se približno 50.000 osoba usprotivilo pripojenju ukrajinskog poluotoka Krima i politici Vladimira Putina.

Ashton: EU želi poslati snažnu poruku Rusiji

Šefica europske diplomacije Catherine Ashton kazala je u ponedjeljak da će EU poslati "najsnažniju moguću poruku" Rusiji odlukom da uvede sankcije.

"Pokušavamo poslati najsnažniju moguću poruku Rusiji" kako bi "razumjela koliko je situacija ozbiljna" nakon "takozvana" referenduma na Krimu, kazala je Ashton prije sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Bruxellesu.

Ministri bi se trebali sporazumjeti o ciljanim sankcijama protiv ruskih ili ukrajinskih proruskih dužnosnika u obliku restrikcija viza i zamrzavanja imovine.

"Ponovno pozivam Rusiju da započne dijalog s ukrajinskim vlastima i inicira smirivanje što je prije moguće", dodala je Ashton. "Zasad to ne uočavamo", istaknula je ona.

"Ukrajina želi imati dobre odnose s Rusijom, jednako kao što to želi EU i ostatak svijeta", istaknula je Ashton.

Pripojenje ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji podržalo je 96,77 posto glasača na referendumu održanom u nedjelju, objavio je u ponedjeljak nakon prebrojavanja svih glasova predsjednik izbornog povjerenstva na Krimu Mihail Mališev dodajući da je odziv bio 83 posto.

Katolici u strahu napuštaju Krim

Nakon što je većina birača na Krimu u nedjelju glasovala za pripojenje toga ukrajinskog poluotoka Rusiji, mnogi katolici na poluotoku počeli su napuštati svoje kuće i kreću u druge dijelove Ukrajine, javila je agencija Kathpress.

"Nitko ne zna što će se dogoditi. Mnogi pokušavaju prodati svoje stanove i odseliti se", izjavio je grkokatolički svećenik iz mjesta Kerč, Mikahajlo Milčakovski za američki "Catholic News Service", prenosi Kathpress.

Strah se širi posebice među pripadnicima Grkokatoličke crkve, koja u Rusiji nije legalna. Tijekom vikenda pojavila su se izvješća o otmicama svećenika, a trojica svećenika za koje je bilo javljeno da su oteti pronađeni su nakon nekog vremena.

Kako je u nedjelju navečer izvijestila Grkokatolička crkva u Kijevu, jedan od te trojice, vojni kapelan Mikola Kvič, u međuvremenu je otputovao u središnju Ukrajinu, a u bijegu s Krima pomogli su mu članovi njegove župe. I druga dvojica svećenika za kojima se tragalo nalaze se na sigurnom, rečeno je.

Kviča su u subotu iz njegove crkve odvele osobe za koje se pretpostavlja da pripadaju proruskim snagama na Krimu. U nedjelju je ponovno nestao, nakon čega je javljeno da je na sigurnom.

Poglavar Grkokatoličke crkve u Ukrajini, kijevski nadbiskup Svjatoslav Ševčuk trebao bi se u ponedjeljak u Vatikanu naći s papom Franjom. Prije toga je u jednom intervjuu izjavio kako je referendum o pripajanju Krima Rusiji neprihvatljiv ne samo za Ukrajinu, nego i za cijelu međunarodnu zajednicu.

"Mislim da se ne smije žrtvovati Krim, jer time bi se žrtvovalo mir na cijelome svijetu", izjavio je Ševčuk za njemački list "Tagespost".

Od 46 milijuna većinski pravoslavne Ukrajine oko 5,5 milijuna su katolici istočnog obreda.

Kurz: Sankcije EU-a vjerojatno neće pogoditi poslovne ljude

Sankcije koje Europska unija planira nametnuti ruskim i krimskim dužnosnicima koji su podupirali pripojenje Krima Rusiji najvjerojatnije neće uključivati šefove velikih ruskih energetskih tvrtki, izjavio je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastain Kurz.

U intervjuu za ORF objavljenom u ponedjeljak, Kurz je rekao da je referendum održan u nedjelju o pripojenju Krima Rusiji neprihvatljiv te da će izazvati zabrane izdavanja viza i zamrzavanje imovine za političke i vojne dužnosnike koji stoje iza toga.

Ministri vanjskih poslova EU-a još uvijek pregovaraju o točnom popisu ljudi kojima će biti nametnute sankcije. Njemački list Bild izvijestio je u petak da će sankcije pogoditi čelnika Gazproma Alekseja Millera i Rosnjefta Igora Sečina.

"To se ovoga puta ne očekuje", rekao je Kurz. "Mislim da bi neselektivno biranje poslovnih čelnika bio pogrešan korak."

Delo: priznati činjenično stanje stvari na Krimu

Zapad bi se morao suočiti sa stvarnim stanjem na Krimu koji je za Ukrajinu izgubljen, navodi u ponedjeljak u komentaru povodom krimskog referenduma ljubljansko "Delo".

"Stara uzrečica govori da pametniji popušta. U ovom novom hladnom ratu više nema nesvrstanih, a razum je potrebno zahtijevati ponajprije od Zapada. Taj Zapad do sada nije pokazivao razum, nego je bio licemjerno načelan kada se je trebalo obračunavati s Moskvom. Rusija međutim neće popustiti, a velika većina Rusa odlučno je na strani svog predsjednika Putina", navodi vodeći slovenski dnevnik.

"Samo će ideološki zaslijepljeni tvrditi da su se stanovnici Krima i Sevastopolja, mjesta velikih ruskih poraza koja su se u kolektivno sjećanje naroda utisnuli kao najveće nacionalne pobjede, slično Kosovu polju kod Srba, odlučili za ulazak u drugu državu jer su im prijetili automati okupatora", navodi list.

"Možda bi se protivnici iz novog hladnog rata, kako predlaže novinar u austrijskom Der Standardu, sada mogli konačno pomiriti sa stvarnim stanjem stvari i priznati legitimno pravo na samoodređenje i Kosovu i Krimu", zaključuje slovenski list.

Peking ponovio poziv na suzdržanost na Krimu

Kina je u ponedjeljak ponovno pozvala na suzdržanost i političko rješenje na Krimu, u zamršenoj formuli obazrivosti spram Rusije i zalaganja za poštivanje teritorijalnog integriteta zemalja.

"Kina je uvijek poštivala suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet svih zemalja", izjavio je Hong Lei, glasnogovornik kineske diplomacije, nakon što je parlament na Krimu odabrao pripojenje poluotoka Rusiji.

"Pitanje Krima mora se riješiti na politički način u okviru zakona i održavanja reda", nastavio je Hong. "Sve strane moraju pokazati suzdržanost i čuvati se od mjera koje bi pogoršale sukob".

Od početka ukrajinske krize Kina se čini razapeta između uobičajene podrške Moskvi i tradicionalne obrane neuplitanja u unutarnje poslove zemalja.

Krimski parlament uputio je u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici prijedlog Rusiji da pripoji Krim, javlja agencija Itar-Tass. Parlament je "uputio prijedlog Ruskoj Federaciji da primi Krim kao novi subjekt sa statusom republike", objavljeno je na internetskoj stranici parlamenta.

Krimsko parlamentarno izaslanstvo trebalo bi u ponedjeljak doputovati u Moskvu kako bi razmotrilo postupak potreban za pripajanje tog crnomorskog poluotoka Rusiji. Čelnik parlamenta Vladimir Konstantinov izjavio je da će ukrajinske vojske postrojbe u regiji biti raspuštene.

Pripojenje ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji podržalo je 96,77 posto glasača na referendumu održanom u nedjelju, objavio je u ponedjeljak nakon prebrojavanja svih glasova predsjednik izbornog povjerenstva na Krimu Mihail Mališev dodajući da je odziv bio 83 posto.

Obama Putinu: SAD ne priznaje referendum, prijeti sankcijama

Američki predsjednik Barack Obama rekao je telefonom u nedjelju ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da SAD odbacuje rezultate referenduma o pripojenju Krima Rusiji i upozorio da je Washington spreman uvesti sankcije Moskvi zbog kršenja suvereniteta Ukrajine, objavila je Bijela kuća.

"Obama je istaknuo da ruske akcije narušavaju suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i da smo, zajedno s europskim partnerima, spremni uvesti sankcije Rusiji zbog njezinih akcija", stoji u priopćenju.

Obama je Putinu poručio da se ukrajinska kriza još uvijek može rješiti diplomatski, ali pod uvjetom da ruska vojska prestane s upadima na ukrajinski teritorij, navodi Bijela kuća.

Nakon prebrojanih više od pedeset posto glasova, 95,5 posto birača izjasnilo se za pripojenje Krima Rusiji, rekao je čelnik izbornog povjerenstva dva sata nakon zatvaranja birališta.

Japan ne priznaje referendum na Krimu

Japanska vlada ne priznaje referendum o otcjepljenju Krima od Ukrajine i poziva Rusiju da ne pripaja tu ukrajinsku regiju, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik vlade u Tokiju.

Yoshihide Suga rekao je novinarima da će Japan koordinirati uvođenje sankcija Rusiji sa skupinom G7 vodećih svjetskih gospodarstava.

Proruski krimski čelnici objavili su da je za otcjepljenje Krima i pripajanje Rusiji glasovalo 96 posto birača na referendumu koji zapadne sile smatraju nezakonitim i prijete uvođenjem sankcija Moskvi.

Ukrajinske snage kontroliraju plinsku mrežu

Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je u nedjelju da su njegove snage preuzele punu kontrolu nad sustavom transporta i distribucije plina koji se sada nalazi pod posebnom zaštitom.

U priopćenju ministarstva navodi se kako je premijer izdao naredbu "da se zaštiti sigurnost i nesmetan rad najvažnije državne infrastrukture".

Dok Moskva prijeti slanjem vojnih snaga radi zaštite ruske etničke manjine od ukrajinskih nacionalista, ukrajinski mediji prenose upozorenje jedne desničarske skupine da bi na rusku invaziju mogla odgovoriti napadom na plinovode kojima Rusija kroz Ukrajinu izvozi plin u zapadnu Europu.

Krim traži pripojenje Rusiji, Zapad ne priznaje referendum

Parlament Krima će se sastati tijekom prijepodneva kako bi službeno odobrio zahtjev Krima za integriranje u Rusiju, oslanjajući se na referendum koji u Kijevu i na Zapadu smatraju nezakonitim.

Separatistički premijer Sergej Aksjonov još je u nedjelju navečer na Twitteru najavio da će Krim u ponedjeljak službeno tražiti pripojenje Rusiji .

"Parlament Krima sastat će se u ponedjeljak na izvanrednom zasijedanju kako bi odobrio službenu kandidaturu za pripojenje Ruskoj Federaciji", rekao je Aksjonov.

"Službeno izaslanstvo parlamenta otići će u Rusiju", dodao je.

"Želimo napredovati što je brže moguće, uz poštivanje svih legalnih procedura", rekao je proruski premijer.

Istodobno, ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru s američkim kolegom Barackom Obamom izjavio je da je referendum na Krimu u potpunosti sukladan međunarodnome pravu, objavio je u nedjelju na večer Kremlj. Prema istom izvoru, dvojica državnika zajedno će raditi na stabiliziranju stanja u Ukrajini, koje bi trebala nadzirati misija OESS-a.

Putin smatra da ukrajinske vlasti pokazuju nedostatak volje za obuzdavanje nasilja protiv Rusa u toj zemlji, prenio je Reuters.

Talijanska ministrica vanjskih poslova Federica Mogherini je u nedjelju navečer izrazila duboku zabrinutost rezultatom referenduma na Krimu i naglasila da "svi diplomatski kanali ostaju otvoreni".

U priopćenju je Mogherini naglasila da Italija kao i njezine partnerice Europske unije referendum smatraju nezakonitim i podržala je rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na koju je Rusija uložila veto.

"Još ima mjesta za okončanje krize. Svi diplomatski kanali ostaju otvoreni, pod uvjetom da Rusija ne pripoji Krim", dodala je šefica talijanske diplomacije.

Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius je nezakonitim ocijenio referendum na Krimu i pozvao je Moskvu da "izbjegne nepotrebnu i opasnu eskalaciju u Ukrajini".

"Referendum održan u nedjelju na Krimu je nezakonit i u suprotnosti s ukrajinskim ustavom", rekao je Fabius i dodao da je "referendum tim nezakonitiji što se odvijao pod prijetnjom ruskih okupacijskih snaga".

Francuska poziva Rusku Federaciju da odmah poduzme mjere izbjegavanja nepotrebne i opasne eskalacije u Ukrajini i pozvao Moskvu da prizna i poštuje suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.

Tisuće ljudi izašle su u nedjelju navečer na ulice Simferopolja i Sevastopolja, gdje je usidrena ruska Crnomorska flota, kako bi proslavili pobjedu pripojenja Krima Rusiji, javlja AFP.

U Simferopolju su pobornici Moskve mahali ruskim i zastavama Krima. U Sevastoplju su tisuće ljudi uz alkohol slično slavili i skandirali "Sevastopolj" i "Rusija" u ritmu ruskih tradicionalnih plesova.

U ponedjeljak ujutro z Bruxellesu će ministri vanjskih poslova Europske unije na mjesečnom sastanku raspravljati o stanju u Ukrajini.

Bruxelles kao i Washington su u nedjelju potvrdili da referendum smatraju ilegalnim i protuzakonitim i u suprotnosti s ukrajinskim ustavom i međunarodnim zakonima, izjavili su predsjednici Europskog vijeća i komisije Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso u zajedničkom priopćenju.

Sjedinjene Države neće priznati rezultat referenduma, rekao je američki državni tajnik John Kerry ruskom kolegi Segeju Lavrovu u telefonskom razgovoru.

"Nakon tog protuzakonitog referenduma, Rusija de facto počinje pripojenje ukrajinskog teritorija", komentirala je litavska predsjednica Dalia Grybauskaite.

Turčinov: Ukrajina nikada neće prihvatiti aneksiju Krima

Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksander Turčinov rekao je u ponedjeljak u Kijevu da je spreman za pregovore s Rusijom oko Krima, ali da nikada neće prihvatiti aneksiju poluotoka.

"Spremni smo na pregovore ali se nikad nećemo pomiriti s aneksijom teritorija", rekao je Turčinov u televizijskom obraćanju naciji.

U tom obraćanju, Turčinov je također kazao da će svaka akcija koje potiče masovne nerede u Ukrajini biti smatrana "podržavanjem vojnog agresora i zločinom protiv države".

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova ranije je odbacilo ruski prijedlog o stvaranju kontaktne skupine koja bi bila posrednik u krizi i sugerirala promjene ukrajinskog ustava.

Ministarstvo je također pozvalo ukrajinskog veleposlanika u Rusiji na konzultacije.

Matvijenko američke sankcije nazvala "političkom ucjenom"

Predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko nazvala je u ponedjeljak američke sankcije protiv nje i 10 ostalih ruskih i ukrajinskih dužnosnika zbog ruske intervencije na Krimu "političkom ucjenom".

"Ovo je odluka bez presedana. To je bilo nezamislivo čak i u vrijeme Hladnog rata", kazala je 64-godišnja Matvijenko, vodeća ruska političarka. "Ovo je politička ucjena", istaknula je, dodavši da je sankcije neće pogoditi jer u "inozemstvu nema ni račune niti imovinu".

Bijela kuća je priopćila da iz mogućih američkih sankcija zbog ukrajinske krize ne isključuje niti jednog ruskog dužnosnika i da svi mogu biti na meti sankcija.

"Vlast postoji kako bi primijenila sankcije na mnoštvo pojedinaca i entiteta. Ne namjeravamo iz sankcija izuzeti pojedince", kazao je glasnogovornik Bijele kuće odgovarajući na pitanje novinara bi li i Vladimir Putin mogao biti podvrgnut sankcijama.

Putin se ne nalazi u skupini 11 ruskih i ukrajinskih dužnosnika, među kojima je i nekolicina njegovih pomoćnika, koji su obuhvaćeni američkim sankcijama. Visoki američki dužnosnik smatra da bi podvrgavanje jednog šefa države sankcijama bio "neuobičajeni i izvanredni potez".

"Ljudi oko njega imaju pozamašan utjecaj u Rusiji i značajan utjecaj na poteze ruske vlade", kazao je Jay Carney.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara