Rusija: Ukrajina ugrožava živote jer posadama zrakoplova ne dopušta ulazak u zemlju

Rusija: Ukrajina ugrožava živote jer posadama zrakoplova ne dopušta ulazak u zemlju

Foto: Guliver Image / Getty Images

RUSIJA je optužila u srijedu Ukrajinu da ugrožava živote jer ne dopušta ruskim pilotima i posadi da se iskrcaju s putničkih letova, ali ukrajinske vlasti tvrde da se u tom izvješću izvrću činjenice.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo, pozivajući se na avioprijevoznika Aeroflot, da ukrajinski carinici ne dopuštaju ulazak u zemlju ruskoj posadi čime krše sigurnosne propise o odmoru nakon letova.

"Rusija inzistira na bezuvjetnom zaustavljanju te neodgovorne prakse koju provodi Ukrajina, a koja ugrožava sigurnost letova civilnog zrakoplovstva", navodi ministarstvo.

Ukrajinski carinici tvrde da to "nije u potpunosti u skladu s činjenicama". Pritom navode da je spriječen ulazak u zemlju jednog Rusa, po naputku sigurnosnih službi, a ne cijele posade, iako se ispostavilo da je taj čovjek pilot. Kada mu je uskraćen ulazak u Ukrajinu, cijela posada je odlučila da će se vratiti u avion.

"Nitko nije uskratio ulazak posadi nego su članovi posade sami to odlučili", izjavila je glasnogovornica kijevske zračne luke Borispol.

Carinska služba navodi da je također uskratila ulazak u zemlju dvojici članova ruske posade u druga dva slučaja ovoga mjeseca u ukrajinskim istočnim gradovima Donjecku i Harkivu jer su bili na popisu ljudi kojima je zabranjen ulazak u zemlju.

Druga ruska zrakoplovna tvrtka Transaero kaže da nije imala takvih problema.

Clark: Ukrajinska kriza podsjeća na Balkan 90-ih godina

Sadašnja kriza u Ukrajini podsjeća na ono što se na Balkanu zbivalo 90-ih godina prošlog stoljeća i to je podsjetnik koliko je važno da se Europa demokratizira, ocijenio je umirovljeni američki general Wesley Clark, zapovjednik NATO-a u Europi u vrijeme kada je Alijansa vojno intervenirala protiv Srbije kako bi zaustavila etničko čišćenje na Kosovu.

"Vojnom intervencijom u Srbiji NATO je donio mir i kraj jednog režima. Tom akcijom ojačao je svoju ulogu na Balkanu", kazao je Clark u intervjuu što ga je u srijedu objavio sarajevski "Dnevni avaz".

Clark drži kako bi ukrajinska kriza morala biti podsjetnikom da se u Europi moraju poticati demokratski procesi, a takvi bi morali slijediti i u Srbiji jer o stanju u toj zemlji bitno ovisi i ono u BiH.

"Čini mi se da je Srbija trenutačno na dobrom putu", kaže bivši general, a sadašnji investitor i konzultant.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na upit o mogućem približavanju Srbije Rusiji Clark je odgovorio kako je ovo zapravo dobra prilika da se Zapad konsolidira i postavi kao lider pozitivnih promjena.

"Plediranje na jake rusko-srpske odnose samo je odjek ideja prošlosti. Oni koji u Europi, na Balkanu ili u BiH pate za Putinom neka idu k njemu", kazao je Clark ironično dodajući kako je "Sibir ogroman i u njemu ima mjesta".

UN-ovo Vijeće za ljudska prava osudilo rusku aneksiju Krima

Više od 40 uglavnom zapadnih zemalja pod vodstvom Sjedinjenih Država okupljenih u Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava u srijedu je osudilo rusku aneksiju Krima i izrazilo zabrinutost za sudbinu tatarske manjine kao i nestalih aktivista i novinara.

U zajedničkoj izjavi Vijeće je pozvalo Rusiju da dopusti raspoređivanje međunarodnih promatrača diljem Ukrajine, "uključujući i na Krimu".

Rusija se s ostalih 56 članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) dogovorila o slanju šestomjesečne promatračke misije u Ukrajinu, ali naglasila je da mandat te misije ne obuhvaća Krim.

Paula Schriefer, zamjenica američkog državnog tajnika pročitala je izjavu 42 zemalja ženevskoga foruma u kojoj stoji: "Pozivamo Rusiju i ostale da zajamče pun i neometan pristup i zaštitu timovima u cijeloj Ukrajini, uključujući i Krim..."

"Duboko smo zabrinuti zbog vjerodostojnih izvještaja o otmicama novinara i aktivista, o blokadi nezavisnih medija i sprečavanju rada nezavisnih međunarodnih promatrača", rekla je.

"Osim toga, od ulaska ruske vojske veoma je teško stanje stanje manjina na Krimu, osobito krimskih Tatara", dodala je.

Uz glavne europske sile izjavu su potpisale Australija, Kanada i Japan, kao i bivše sovjetske države Gruzije, Latvija, Litva i Moldova.

Očekuje se da rusko izaslanstvo odgovori jer je i Rusija jedna od 47 članica Vijeća UN-a za ljudska prava.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara