Šegon je kriv! Sada je jasno: I Linić je zataškavao kriminal

Šegon je kriv! Sada je jasno: I Linić je zataškavao kriminal

Foto: FAH

"ZAISTA smo se trudili pronaći dokumentaciju HBOR-a da bi ustanovili je li netko drugi dobio kredit kao što ga je dobila tvrtka Facta Vera. Nismo ga našli, nismo pronašli nijedan takav ugovor!"

"Šegon je u Ministarstvu financija bio zadužen da nadzire kako HBOR troši novac"

"Šegon nije časno obavljao svoj posao"

"Šegon je privatni interes stavio iznad javnog"

"Ni jedan poduzetnik ne bi niti aplicirao za takav kredit jer bi znao da ga ne može dobiti"

Ovo su samo neki zaključci Povjerenstva za sukob interesa koje je jednoglasno izglasalo da je Šegon u sukobu interesa te mu izreklo kaznu od 40 tisuća,a  cijeli slučaj proslijedilo DORH radi podizanja optužnog prijedloga pri Prekršajnom sudu.

Linić: Nema sukoba interesa, sve je bilo po zakonu

Index je otkrio Aferu Pomoćnik, a Povjerenstvo je samo utvrdilo ono što smo i napisali u prvom članku još 10. siječnja ove godine. No, prava pitanja koja se sada postavljaju su izjave predsjednika Nadzornog odbora HBOR-a Slavka Linića i člana tog istog odbora Gordana Marasa koji su utvrdili da u kreditu Šegona nije bilo ništa sporno.  

"Sve bilo po zakonu, pa i dobiveni krediti. Ono što su moja saznanja oko sukoba interesa, s obzirom da je postupio po zakonu, smatram da ga nema", rekao je Slavko Linić o slučaju Šegon. Nadzorni odbor HBOR-a, u kojem šefuje Linić, na kraju je zaključio kako oko Šegonovog kredita baš ništa nije bilo sporno. Kredit je Šegonovoj tvrtki Facta Vera dodijeljen legalno i to je bila ispravna odluka HBOR-a, ustvrdio je više puta.

Šegon preko Ministarstva financija prijetio Indexu: Tužit ću vas!

"Što se tiče procedure HBOR-a, ovo je sada završena točka", rekao je Linić nakon sjednice Nadzornog odbora HBOR-a. No, s obzirom da se će predmet predati DORH-u očigledno s Linićevom izjavom da je sve u redu, neće biti kraj.

Također valja naglasiti i kako je prva reakcija Ministarstva financija na naš članak o Branku Šegonu bila da je naš članak "pun neistina i objeda na račun pomoćnika ministra Branka Šegona".

"Zbog dezinformacija i kleveta objavljenih u tekstu, gosp. Šegon će se konzultirati s odvjetnikom zbog podnošenja tužbe.", stajalo je u priopćenju Ministarstva financija uz dodatak da smo pokrenuli "navodnu aferu" zbog postupaka koje Ministarstvo financija provodi prema Indexu. Nakon tog priopćenja Linić je nastavio braniti neobranjivo u slučaju Šegon.

Maras: Rekli su mi da je sve čisto, moram vjerovati!

"Što se tiče kredita HBOR-a, na korištenje sredstava HBOR-a ima pravo kao i svaka druga pravna osoba. Prema tome, nije mogao po tom načinu biti u sukobu interesa.", ustvrdio je Linić nekoliko dana kasnije u emisiji Hrvatskog radija.

No, osim Linića koji je bjesomučno branio Šegona, nije se iskazao ni ministar Gordan Maras koji je stao iza Linića i Šegona.

"Uprava HBOR-a je rekla da je to način na koji rade i nemam razloga ne vjerovati da nisu postupali po pravilima i proceduri po kojima rade i inače", rekao je ministar Maras nakon sjednice Nadzornog odbora no i njega je demantiralo Povjerenstvo s obzirom da su zaključili da ne postoji ni jedan sličan kredit koji bi se mogao usporediti s onim kakav je dobio Šegon. Naivni Maras im je "vjerovao na riječ", a sjedi u Nadzornom odboru HBOR-a.

Za kraj evo najbitnijih pitanja i odgovora vezane uz Aferu Šegon.

1. Je li Branko Šegon prebacio Upravljačka prava na odvjetnički ured? 

Branko Šegon tvrdi da je prebacio upravljačka prava na povjerenika te da to nije njegov sin Toni. Prema Zakonu ne smije prebaciti prava na blisku rodbinu. U sudskom registru za tvrtku Facta Vera, koja je dobila kredit HBOR-a, vidljivo je kako je osoba zadužena za zastupanje Toni Šegon koji je u telefonskom razgovoru za HTV tvrdio da nema odvjetničkog ureda nego da on upravlja tvrtkom.
 
Branka Šegona prijavili smo Povjerenstvu za sukob interesa 9. prosinca prošle godine. Tada ni Povjerenstvu nije bilo jasno je li Šegon zaista prebacio prava na odvjetnički ured. Nakon naše prijave zatražili su od Šegona dopunu prijave Imovinske kartice.
 
Tek 15 siječnja, dakle više od mjesec dana od naše prijave Povjerenstvo je u svom priopćenju naglasilo da je Šegon u međuvremenu dostavio Ugovor o prijenosu upravljačkih prava na odvjetnika Alda Miroševića, koji je potpisan 01. siječnja 2012.g.. Ugovor je navodno ovjeren 27. siječnja 2012.g., kod javnog bilježnika Branka Jakića, iz Zagreba. U sudskom registru to nije vidljivo. 
 
Kada dužnosnik prebacuje prava na odvjetnički ured to se vidi u sudskom registru, no to u Šegonovim tvrtkama nije vidljivo. Što je Šegon trebao napraviti vidljivo je u slučaju tvrtke Juniperus dužnosnika Ivana Jakovčića. 
 
"Odlukom osnivača društva od 31. kolovoza 2011.g., sukladno čl. 11. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, imenovan je povjerenik osnivača Ivana Jakovčića: odvjetnik ALEN KALČIĆ...", stoji u sudskom registru.
 
Toga u slučaju Šegona nema! Ni danas. Da je Jakovčić zaista prebacio prava na odvjetnika vidljivo je i u Narodnim novinama od 17. veljače 2012. godine.  
 
2. Može li dužnosnik jamčiti osobnom imovinom na kredit tvrtke i je li dužan to prijaviti?
 
Kada dužnosnik predaje Imovinsku karticu dužan je prijaviti sve financijske obveze. Prema Zakonu o sprečavanju Sukoba interesa dužan je prijaviti kredite, pozajmice, dugovanja i jamstva. Šegon to nije napravio. Osim dva stambena kredita Šegon nije prijavio da je jamac osobnom imovinom za tvrtku Facta Vera. 
 
 
Da je Branko Šegon zaista jamac vidljivo je iz samog ugovora o kreditu HBOR-u, ali i prema zemljišniku. Riječ je o prijestupu Branka Šegona. 
 
3. Može li se za kredit tvrtke Facta Vera reći da je povlašten? 
 
Da. S obzirom da je kredit dobiven s netržišnim kamatnim stopama, odnosno da je riječ o kreditu HBOR-a može se reći da je on  puno povoljniji od onih koji se dobivaju u komercijalnim bankama. Isto tako osnovna intencija Šegonove tvrtke bila je da vrate prijašnji kredit Hypo banke odnosno da "stvore uvjete za uredno plaćanje obveza".
 
Hotel Korkyra obnovljen je kreditom Hypo banke teškim više od 6 milijuna eura. Kamate su bile 7 do 9 posto. Kreditom HBOR- a pokriven je veći dio kredita Hypo Banke koji im je bio nepovoljan. Nova kamata je od 3 do pet posto uz uz četverogodišnji poček na otplatu glavnice. S obzirom da je riječ o HBOR-a riječ je o netržišnoj kamatnoj stopi. 
 
Šegonovi su u 2012. godini od HBOR-a dobili najveći kredit u iznosu od čak 31 milijun kuna na 17 godina, uz poček od 4 godine i 13 godina otplate, s kamatnom stopom od svega 3 posto za 5 milijuna kuna te 5,74 posto za dio od 26,4 milijuna kuna
 
4. Je li kredit HBOR-a odobren tvrtki Facta Vera po uobičajenim pravilima i kriterijima? 
 
Nije! Uprava HBOR-a priznala je da nisu igrali do kraja po pravilima u ovom slučaju već su se kombinirale razne kreditne linije.  Naime nakon što je postalo jasno da kreditnim programom turizam nije mogao vraćati raniji kredit, HBOR je bio vrlo kreativan. 
 
 
"Kreditni program Turizam bio je podloga za dodjelu kredita, namjena nije bila u potpunosti u skladu s programom, ali je bila u skladu s općim uvjetima kreditnog poslovanja koji su dopuna svakog programa kreditiranja i temeljem kojih je omogućena refundacija za već izvršena plaćanja. Opći uvjeti kreditnog poslovanja su javni dokument objavljen na mrežnim stranicama HBOR-a kao i svi kreditni programi. HBOR refundacijom smatra isplatu klijentu za namjenu koja se uklapa u program kreditiranja, a koja je ranije izvršena temeljem vjerodostojnih poslova i za koju se može dokumentirati da je plaćena", objasnio je HBOR u svom službenom priopćenju. 
 
5. Je li prezadužena tvrtka kao što je Šegonova mogla dobiti kredit?  
 
Nije, ako se pita analitičara HBOR-a koji je radio procjenu tvrtke Facta Vera prije dodjele kredita. Jest, ako se pita Upravu HBOR-a. Uprava HBOR-a tvrdi da su financijski pokazatelji bili pozitivni onda investitoru ne bi uopće niti trebao investicijski kredit!? Uprava HBOR-a tvrdi da su klijenta Facta Veru ocijenili s ocjenom 6 ( ocjene su od 1 do 10) što predstavlja granični rizik. No, otegotno je za ovaj slučaj da se u analizi HBOR-a koja je prethodila kreditu naglašava da postoji neevidentiranje financijskih rashoda te amortizacije koja  poboljšava iskazani rezultat poslovanja i samim time i dobivenu financijsku ocjenu. 
 
 
"Financijski položaj klijenta je nepovoljan uslijed visoke zaduženosti i nelikvidnosti" i "Udio kapitala je neznatan, a društvo je prezaduženo", napisao je  HBOR-ov analitičar. Uprava HBOR-a danas tvrdi da su oni sagledali sve pozitivne i negativne aspekte dodjele kredita.
 
Prema današnjoj financijskoj situaciji vidljivo je da jedna od tvrtki koja se spominje u kreditnom aranžmanu HBOR-a, a riječ je o tvrtki Sun Corporation, danas već 50 dana u blokadi! Uskoro će ostvariti uvjete za stečaj ili predstečajnu nagodbu. 
 
6. Postoje li povlaštene osobe i tvrtke koje Porezna uprava ne dira?
 
Da! Afera Pomoćnik dokazala je da postoje povlaštene osobe i tvrtke koje Porezna uprave ne dira. Redakcija Indexa dobila je pismo inspektora za koje je nedvojbeno utvrđeno da je poslano iz centra Porezne uprave. Inspektori tvrde u pismu kako su po nalogu Porezne uprave tijekom godine zatvarali i pečatili ugostiteljske objekte i druge radnje i za najmanju sitnicu.
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 
No problem je nastao kada su krenuli u nadzor fiskalizacije i obračunavanja PDV-a u pizzeriji "Da Vinci" u vlasništvu tvrtke Tempore kada je utvrđen nepravilni obračun PDV-a. Ispostavilo se da je riječ o tvrtki obitelji Šegon. 
 
7. Treba li poslovanje Branka Šegona ispitati Dorh i USKOK?
 
Da. I to po dvije osnove. Kaznena prijava protiv Šegona podnesena je još u siječnju 2010. godine. U prijavi stoji kako bi bilo dobro ispitati poslovanje tvrtke Facta Vera kao i suprugu Branka Šegona Ivnu Šegon koja je bila u ministarstvu gospodarstva i za vrijeme Slavka Linića i smijenjenog potpredsjednika Damira Polančeca. 
 
Isto tako DORH treba utvrditi je li bilo utjecaja kod dobivanja kredita tvrtki Facta Vera kao i je li ta tvrtka uopće mogla dobiti kredit. 
 
8. Postoji li kaznena odgovornost za Ministarstvo financija i Poreznu upravu za aferu Pomoćnik?  
 
Da. Policijska uprava zagrebačka još od 2011. godine nije zaprimila od Porezne uprave rezultate nadzora za provjeru imovine Branka Šegona. 
 
"USKOK je izviješten da porezni nadzor do danas nije okončan", izvijestili su iz  Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. 
 
"Mogu reći da je neprihvatljivo da se četiri godine predmet rješava u Poreznoj upravi i da se o tome ne izvještava policija koja je dala nalog", oprao se ministar financija Slavko Linić govoreći o tom slučaju. No, policija i USKOK moraju sprovesti istragu tko je kriv za opstrukciju istrage, a ne interni nadzor Ministarstva financija. 
 
9. Zašto tiskani mediji ili šute ili brane Šegona u Aferi Pomoćnik? 
 
Prva tri dana od afere koja je otkrivena na stranicama Indexa, nitko nije pratio slučaj Branka Šegona, a prvi je probio led HTV gdje je Afera Pomoćnik tri večeri uzastopce otvarala središnji Dnevnik. Tiskani medij su šutjeli. Dio razloga krije se u činjenici da  državni HBOR praktički i nema pretjerane potrebe za reklamiranje te da oni to obilato rade, a  najveći dio novca odlazi upravo tiskanim medijima. 
 
 
Najdalje je u obrani Šegona otišao Jutarnji list i Globus. Njih ne sprečava da su u sukobu interesa. Naime, ključnu ulogu kao predsjednik Savjetodavnog vijeća Ministarstva financija u Predstečajnoj nagodbi EPH ima upravo Šegon.
 
Stoga se EPH i dalje trudi aferu minimizirati kao trzavicu među ministrima u Vladi. 
 
10. Može li ministar Linić izbjeći pitanje vlastite odgovornosti? 
 
Ne! Osim što je Branko Šegon njegov pomoćnik u Ministarstvu financija i osoba od najveća Linićeva povjerenja, ministar je šef Nadzornog odbora HBOR-a. Iako kredit za tvrtku Facta Vera nije išao na Nadzorni odbor, ministar je morao znati za isti. Ukoliko nije,  radi se o nevjerojatno nesposobnom čovjeku koji uređuje državne financije, što je opet razlog za otkaz zbog nesposobnosti vođenja vlastita resora.
 
Isto tako ministar Linić na nedavnoj konferenciji za novinare stao je iza svog pomoćnika i tako vezao svoju sudbinu u Vladi za sudbinu svog pomoćnika. Ukoliko nakon ocjene Povjerenstva Šegon otiđe, za njih će morati otići i Linić.  
 
Štoviše, Linić je sam priznao da "vjeruje" kako je sve bilo po zakonu, no da i nije bilo baš moralno. Isto tako Linić priznaje grešku za Aferu Pomoćnik, no od javnosti zahtjeva da prihvati njegovu "ispriku" koja se može pročitati u rečenici: Od sada ni jedna državni dužnosnik neće imati pravo na kredit HBOR-a! 
 
11. Što smo naučili o Predstečajnim nagodbama i treba li provjeravati svaku odluku Ministarstva financija? 
 
Da! Slučaj zataškavanja ove afere jasno dokazuje model vladavine Slavka Linića prema kojem će uvijek deblji kraj izvući "obični porezni obveznik", a dobro proći njegovi prijatelji. Štoviše afera Pomoćnik dokazuje kako slučajevi sumnjivih predstečajnih nagodbi nisu bili izolirani slučajevi već model vladavine. 
 
Model vladavine prema kojem Ministarstvo financija ima diskrecijsko pravo bez kriterija nekome oprostiti 70 posto duga, nekome 30 posto, a nekome ništa. 
 
Sjetimo se Cammea koji je u predstečajnoj nagodbi obnovio vozni park dok im je država opraštala milijune, a inspektorat kazne. Što reći za slučaj brata dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića  koji budući uspjeh svoje tvrtke garantira natječajima koje će dobiti od Grada Dubrovnika. Sjetimo se svih ustupaka koji su išli u korist Ninoslava Pavića i njegova EPH. Nevjerojatni su i slučajevi prema kojima su vlasnici tvrtki postajali sami sebi najveći vjerovnici ili kada sin Petra Radakovića bliskog prijatelja Slavka Linića preko noći upadne u financijske probleme pa traži od države oprost 12 milijuna kuna duga. 
 
A kad smo kod predstečajnih nagodbi, spomenimo još jedan sukob interesa Linićeve desne ruke. Naime, Šegon je sudjelovao u dvije nagodbe na području Korčule, gdje i sam ima poslovnih koristi. U tim slučajevima on se trebao izuzeti, a ako već nije, onda mu je to morao narediti njegov šef Linić.
 
12. Ruši li se ovom aferom vjerodostojnost Linića kada kaže da se obveze moraju plaćati u roku 30 do 60 dana?
 
Da! Tvrtka tvrtka Facta Vera nije platila 92.689 kuna boravišne pristojbe godinu dana. Prekršaj je napravljen u 2012. godini, no nitko zbog toga nije odgovarao. Šegon je u, međuvremenu postao šef inspekciji koja kontrolira naplatu boravišne pristojbe.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara