Foto: Arhiva, (U galeriji se nalaze dvije uzemirujuće fotografije, koje je novinarima pokazao otac stradalog vatrogasca Ivana Marinovića, Igor Marinović, koji ukazuje na razlike na fotografijama)

U PONEDJELJAK u 14 sati se očekuje presuda Draženu Slavici, bivšem vatrogasnom zapovjedniku na kojega je pao teret odgovornosti za smrt dvanaestorice gasitelja s Kornata. Tužitelji i obrana rekli su svoje, odluka je na sudu. U zraku, međutim, ostaje pitanje - što je uzrokovalo smrtonosni vatreni obruč koji je pokosio vatrogasce.

Suđenje je počelo 23. studenog 2010. godine. Održano je 60 rasprava, ispitano je više od 150 svjedoka i vještaka raznih struka. Slavica je na početku suđenja izjavio: "Uz dužno poštovanje prema preminulim kolegama, ne osjećam se krivim".

Tužiteljstvo: Slavica je izravno je odgovoran za smrt 12 vatrogasaca

Ali, argumenti tužiteljstva govore drugačije. Tužitelj Zvonko Ivić u završnoj je riječi rekao kako njihovi dokazi potvrđuju da je Slavica kriv po svim točkama optužnice. Osim što je gašenje trebalo biti izvedeno desantom, kriv je što je u gašenje slao maloljetnike bez obuke i adekvatne zaštite. Rekao je i da je Slavica odgovoran za smrt oca i sina Ivice i Ante Crvelina, budući da je otac tražio da ne idu zajedno na intervenciju, što je Slavica odbio.

Nad vatrogascima je kaže provodio teror, podcjenjivao ih je i nazivao blagom, aludirajući na stado ovaca. Na alarmantne pozive s Kornata nije reagirao, a ignorirao je, tvrdi tužitelj, i dojave o stradanju gasitelja.

"A optuženik o toj tragičnoj dojavi ne izvještava niti Centar 112, ne izvještava niti policiju, apsolutno nikoga. Ne samo da ne izvještava, već svojim operaterima, Zoranu Blačiću i Mariju Cvitanu izdaje zapovijed da o toj tragičnoj dojavi, o tome što se događa na Kornatu, nikome ništa ne smiju govoriti, pa niti policiji, niti centru 112, niti bilo kome drugome", istaknuo je Ivić.

"Dražen Slavica izravno je odgovoran za smrt 12 vatrogasaca i predlažemo da ga se proglasi krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret te da ga se kazni u skladu sa zakonom", rekao je na kraju svog završnog govora tužitelj Zvonko Ivić.

Kazao je kako je Slavica zakašnjelom reakcijom ubrzao smrtne posljedice. Istaknuo je kako je Slavica to djelo počinio s neizravnom namjerom, a među otežavajućim okolnostima za koje smatra da bi sud trebao uzeti u obzir, istaknuo je da je Slavica ignorirao brojne dojave s terena.

"Čitav niz dokaza iz kojih proizlazi da, po ovoj dojavi, optuženik nije izvijestio ama baš nikoga jer je nije smatrao dovoljno alarmantnom. Sam je izrijekom to kazao istražnom sucu, a činjenica da optuženik o tome nije izvijestio proizlazi iz brojnih dokaza, iskaza svjedoka Blačića, Cvitana, ovih operatera, dnevnika, iskaza svjedoka Leškovića, Klarića i tako dalje", istaknuo je Ivić.

Ivić je istaknuo kako je Slavica prekršio čak 13 propisa. Da je dokazana odgovornost Slavici za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret slaže se i odvjetnik obitelji stradalih vatrogasaca Maro Mihočević. No, ono što nije utvrđeno niti nakon 6 godina je uzrok tragedije, rekao je Mihočević.

Istaknuo je kako je tijekom istražnog postupka i provođenja očevida učinjeno niz propusta te da je sve to otežalo utvrđivanje uzroka tragedije i onemogućilo oštećene u traženju istine o stradanju svojih najmilijih . "Ovaj kazneni postupak vodi se zbog poginulih vatrogasaca i njihovih obitelji. Nitko od nas ne zna što su proživjeli i što proživljavaju. Oštećeni smatraju da je Slavica kriv i da mora biti osuđen, a svoju potragu za uzrokom tragedije, obitelji će nastaviti i dalje", zaključio je Mihočević.

Prodanović: Slavica ne mora trpjeti posljedice za koje nije kriv

Obrana je to pobila. Odvjetnik Čedo Prodanović tvrdi da su vatrogasci stradali u nesretnom slučaju izazvanom prirodnim fenomenom te da Slavica ni na koji način ne može biti kriv za izgaranje plinske smjese. Naglasio je kako je Slavica tada raspolagao vrlo ograničenim resursima, za što nije odgovoran on, nego netko drugi.

"Osnovna teza obrane je da ovi propusti koji se stavljaju na teret, za koji je odgovoran, bilo gospodin Slavica, bilo netko treći, a mi tvrdimo nitko jer se radi o nesretnom slučaju, nisu u uzročnoj vezi s nastalim posljedicama", istaknuo je Prodanović.

Rekao je kako se postavlja pitanje koji su to bili kriteriji da se Dražen Slavica optuži na način na koji je optužen, kojom bi to radnjom Slavica izazvao izgaranje plinske smjese, odnosno uzrokovao smrt vatrogasaca, upitao je Prodanović.

"Na koji način je njegov doprinos doveo do izgaranja nehomogene plinske smjese i povratno ili uzročno eruptivnog požara, koji su uzrok smrti oštećenika, što je on to napravio da dođe do tog oblika fenomena. Sve to skupa, optužnica apsolutno zanemaruje, ponavljam, osim što je poslao tu jedinicu na Kornate, i nije njome zapovijedao, koja je njegova krivnja", pita se Prodanović.

Naglasio je kako je Slavica tada raspolagao vrlo ograničenim resursima, za što nije odgovoran on, nego netko drugi.

"Zbog čega u tim uvjetima, dakle, jednog totalnog rasutog, raspadnutog sistema se bira samo jedna osoba i upravo da je to gospodin Slavica, čovjek koji je kriv za sve", kazao je Prodanović.

Prodanović je prozvao optužbu da smicalicama nastoji Slavicu proglasiti krivim te da je za stvarno stanje na terenu saznao tek 3 sata nakon tragedije. Je li bivši vatrogasni zapovjednik kriv ili ne, odlučit će sud. Ono što još uvijek ostaje tajna jest što je uzrokovalo požar koji je u svega nekoliko sekundi pokosio 13-oricu vatrogasaca, od kojih je živ ostao samo jedan?

Hoćemo li ikada doznati pravu istinu?

Na Kornate je prije šest godina otišlo 13 vatrogasaca. Samo jedan se vratio živ.

Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić, Hrvoje Strikoman, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija, Marinko Knežević, Ante Juričev Mikulin - imena su to 12 vatrogasaca koji su 30. kolovoza 2007. godine stradali u incidentu koji će u modernoj hrvatskoj povijesti ostati zabilježen kao Kornatska tragedija. Dvoje među njima, Marko Stančić i Karlo Ševerdija, bili su maloljetni. Imali su tek 17 godina.

Od 13 vatrogasaca koji su se tog dana zaputili na Veliki Kornat, samo jedan je preživio, iako mu opekotine danas prekrivaju dobar dio tijela. Franu Lučića spasila je tek činjenica da je, zbog teške opreme koju je nosio, malo zaostao za svojim kolegama pa je vatra do njega kasnije stigla. Imao je vremena reagirati, zaštititi si lice i okrenuti leđa plamenu.

Što se tog dana točno dogodilo, ni danas nije sasvim jasno