Stigli rezultati CRO Demoskopa: Živi zid sustiže ORaH, a HDZ nastavlja rasti!

Stigli rezultati CRO Demoskopa: Živi zid sustiže ORaH, a HDZ nastavlja rasti!

Foto: FAH/Index, Grafike: Promocija Puls

CRO DEMOSKOP, redovito mjesečno istraživanje Promocije plus provedeno u razdoblju od 2. do 4. veljače, pokazuje kako se udaljenost između HDZ-a na prvome i SDP-a na drugome mjestu nastavlja povećavati.

HDZ bi tako prema CRO Demoskopu dobio 29,5 posto glasova, dok bi SDP dobio 24,8 posto. ORaH se nalazi na trećem mjestu, a prednost stranke Mirele Holy pred Živim zidom gotovo se istopila te sada iznosi 9,3 posto. Živi zid je porastao sa 7 posto u siječnju na 7,8 posto u veljači.

Na petome mjestu se nalazi HNS s 2 posto potpore, slijedi HSS s 1,9, HDSSB s 1,6 te hrvatski laburisti s 1,5 posto.

Ispod praga od 1,5 posto potpore našli su se NL Milana Bandića (1,4 posto), Hrvatska zora (1,2 posto), IDS (1,1 posto), Hrast (0,9 posto), HSP (0,6 posto), HKS (0,6 posto), HSLS (0,6 posto), HSP AS (0,5 posto), HSU (0,5 posto) i NS Reformisti (0,4 posto). Ostale stranke ukupno bi dobile 1,7 posto potpore. Istraživanje otkriva i 12 posto neodlučnih.

HDZ-ova koalicija i dalje uvjerljivo prva

HDZ-ova koalicija zadržala je vodstvo pred lijevom koalicijom SDP-a. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,7 posto, dok je koalicija SDP-HNS-IDS-HSU bilježi izbor od 27,2 posto.

Na trećem mjestu je stranačka lista ORaH-a  s 10,8 posto, a na četvrtome se nalazi Živi zid, s 8,6 posto. Savez za Hrvatsku s izborom od 3,6 posto smjestio se na petom mjestu.

NL Milana Bandića ostvarila je 1,5 posto, a Hrvatski laburisti s 1,3 posto. Na začelju ove ljestvice su NS Reformisti s 0,8 posto i HKS s 0,6 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 0,9 posto, uz 12,1 posto neodlučnih.

Josipović i dalje najpopularniji

Istraživanje je pokazalo i kako je Ivo Josipović još uvijek najpopularniji hrvatski političar (21,2 posto), a slijedi ga novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović (17,8 posto). Na trećem mjestu našla se Mirela Holy (5,9 posto), a na četvrtome Ivan Vilibor Sinčić (5,1 posto).

Slijede Josip Leko (4,2 posto), Andrej Plenković (4,1 posto), Tonino Picula (3,8 posto), Zoran Milanović (3,4 posto), Tomislav Karamarko (2,1 posto) i Milan Bandić (2 posto).

Karamarko tek nešto negativniji od Milanovića

Tekst se nastavlja ispod oglasa



Borba za najnegativnijeg političara u zemlji svela se, očekivano, na šefove najvećih političkih stranaka.

Tomislav Karamarko ipak je "pobijedio" Milanovića, s obzirom na odabir HDZ-ovog šefa od 32,4 posto. Milanović je pak ostvario odabir od nezavidnih 31,4 posto.

Događaji koji su obilježili siječanj

U izboru za najvažniju temu mjeseca, najčešći je izbor bila pobjeda Kolinde Grabar Kitarović u izborima za predsjednika/cu Republike (52,9 posto). Gospodarska kriza je najvažnija tema mjeseca za 13,2 posto hrvatskih građana/ki, a slijedi zamrzavanje tečaja švicarskog franka s izborom od 11,4 posto. Zanimljivo je da prosvjed branitelja ispred Ministarstva bilježi izbor od 3,9 posto (izbor ove teme za događaj mjeseca kretao se od 26,4 posto u studenom, preko 13,1 posto u prosincu, 12,1 posto u siječnju, da bi ovaj mjesec završio na svega 3,9 posto).

Još je šest događaja zabilježilo izbor iznad 1 posto: teroristički napadi u Francuskoj (2,6 posto), Vladin sporazum s gradovima, teleoperaterima i poreznom upravom o oprostu duga najugroženijim građanima (2,2 posto), neuspjeh rukometaša na Svjetskom rukometnom prvenstvu u Kataru (1,8 posto), sukobi Milanović-Grabar Kitarović (1,4 posto) i izlazak Branimira Glavaša iz zatvora (1,1 posto).

Svi su ostali događaji zabilježili izbor rijeđe od 1 posto.

Vlada sve popularnija zbog socijalnih mjera

Vlada je zahvaljujući socijalnim mjerama koje je utvrdila i započela s primjenom u siječnju zabilježila rast potpore za svoj rad s prošlomjesečnih 20,4 posto na sadašnjih 27,8 posto, dok vladinu politiku ne podržava 57,2 posto građana (prema prošlomjesečnih 64,7 posto), uz sadašnjih 15 posto neodlučnih. Za svoj rad Vlada je dobila ocjenu 2,18 (u odnosu na 1,96 iz siječnja).

Tako su Vladine socijalne mjere pogurale i izbor stožerne stranke vladajuće koalicije, povećale pozitivni doživljaj prvog čovjeka Vlade, ali i povećale podršku Vladi RH za njezin rad. Tako su ove socijalne mjere imale i svoj izborni učinak, bez obzira na motiv njihovog donošenja (socijalni ili predizborni). Rast ocjene za svoj rad je zabilježilo i najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor (sada 2,15 prema prošlomjesečnih 2,09).

Porast ocjene Vlade i Sabora zabilježeni su na valu porasta podrške unutar biračkog tijela lijeve koalicije, stoji u priopćenju Promocije plus.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara