Foto: Hina

GRAD Zagreb dosad nije u značajnijem iznosu koristio sredstva iz Europske unije. Zašto, objasnila je zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek.

"Budući da je namjena sredstava europskih fondova u predpristupnom razdoblju bila da se smanje regionalni disperiteti u razvijenosti. S obzirom da je Zagreb po prirodi stvari najrazvijenija sredina u RH, normalno je da nije mogao koristiti sredstva za kapitalna ulaganja, za velike infrastrukturne objekte, što je bilo omogućeno drugim jedinicama lokalne samouprave", rekla je Švaljek. No, to će se promjeniti u narednom razdoblju, najavila je Švaljek na dvodnevnoj konferenciji o financiranju projekata iz fondova Europske unije koja se održava u Zagrebu. Zagreb projekte priprema, ističe Švaljek, a fondovi Unije mogli bi nadomjestiti manjak u proračunu.

"To je namjera, iako, smanjenje prihoda od 800 milijuna kuna doista je udar na gradski proračun, no ne možemo stajati, i dalje imamo potrebe za kapitalnim ulaganjima i te potrebe treba nadomjestiti na najkvalitetniji mogući način. Za sada taj način pružaju sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova, no isto tako, razmatramo i druge mogućnosti kao što je korištenje modela javno-privatnog partnerstva, pa i poticanje privatnih ulaganja", rekla je Švaljek. Komentirajući odluku ustavnog suda koji je odbio tužbu Zagreba koji se protivi Vladinim izmjenama zakona zbog kojih je gradski proračun smanjen za oko 800 milijuna kuna, Švaljek ističe da država ima moć nametati poreze.

"No ono što mi smatramo je da ta nova mjera nije bila iskomunicirana s jedinicama lokalne samouprave, što prema Ustavu i prema europskoj povelji o jedinicama lokalne samouprave je naprosto imperativ. I tu smo se mi pozvali na svoja prava, iako, očigledno je da država neće odustati od izmjene u poreznim propisima i zakona jedinica lokalne samouprave", dodaje Švaljek. I predsjednik udruge gradova Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića naglasio je da bi novci iz Unije mogli nadomjestiti manjak sredstava bez kojeg su gradovi ostali zbog vladinih izmjena zakona.

"Kada govorim osobno o svom gradu, danas je to preko 50-ak milijuna projekata vezanih uz vodnu infrastrukturu koji su spremni za implementaciju za ove i ovakve projekte preko europskih fondova", rekao je Turk. Tajnik Udruge općina Hrvatske Bruno Granić naglasio je i da općine imaju pripremljene projekte koji bi trebali zadržati ljude i u manjim sredinama.

"Pa projekti su zapravo gotovi, do najsitnijih detalja razrađeni sa svim građevinskim dozvolama. Tako da će s raspisivanjem natječaja započeti i graditi se krajem ove godine", rekao je Granić.