Svjetska banka: Hrvatska jedina od novih zemalja članica EU s padom BDP-a i u 2014.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Index
HRVATSKA je jedina zemlja od novih članica Europske unije koja će u 2014. imati pad BDP-a, upozoravaju predstavnici Svjetske banke, ali i navode da se vide i prvi znakovi oporavka.
Od početka 2014. kontinuirano raste industrijska proizvodnja i izvoz, a u lipnju se vide i znakovi smanjivanja nezaposlenosti koja nije posljedica turizma. Ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević Šujster.
"Ima nekih pozitivnih elemenata koji daju nadu da će se sitacija dodatno popraviti do kraja godine i taj rast prenijeti u 2015. godinu. Međutim mi za ovu godinu procjenjujemo ipak nastavak recesijskih kretanja iako puno manjih nego prethodnih godina", rekla je Madžarević Šujster.
Iz Svjetske banke za iduću godinu predviđaju nam rast od najmanje 1 posto.
U EU11 BDP će se udvostručiti, jedino u Hrvatskoj se očekuje pad!
U danas objavljenom izvješću Svjetske banke, procjenjuje se da će se gospodarski rast u zemljama Srednje i istočne Europe (EU11) udvostručiti u 2014. godini, te nastaviti jačati 2015.
Iznimka je jedino Hrvatska, za koju se u 2014. očekuje pad BDP-a od 0,5 posto, dok se sljedeće godine očekuje blagi rast od 1,2 posto. Prosječni rast ove godine u promatranih jedanaest zemalja trebao bi biti 2,6 posto, dok će 2015. on iznositi 3 posto.
Osim što je Hrvatska već šestu godinu u recesiji, prognoze pokazuju da nas očekuje zaostajanje u odnosu na promatranu regiju.
Prema izvješću, rast izvoza, potaknut rastućom potražnjom iz ostatka Europske unije, koji je inicijalno poticao rast gospodarstava, postepeno nadopunjuje i domaća potražnja, što se posebno očituje u Rumunjskoj, Slovačkoj i Poljskoj.
Najbrži rast prognozira se za Estoniju, Latviju i Litvu.
Veliki hrvatski problem - visoka nezaposlenost mladih
Gospodarski oporavak zemalja regije počeo se odražavati i na otvaranje radnih mjesta, te je zapošljavanje počelo rasti u drugoj polovici prošle godine.
Zaposlenost je najviše porasla u Mađarskoj i Poljskoj.
Kao problem, ističe se visoka nezaposlenost mladih, koja je u Hrvatskoj među najvišima u Europi, a u zemljama sa takvim problemom javlja se i tendencija pada populacije.
Postojanje velikog broja neaktivnih mladih ljudi predstavlja rizik stvaranja "izgubljene generacije".
U 10 godina neke zemlje zahvaljujući ulasku u EU ostvarile su značajan napredak
Hrvatska za sada nije iskoristila svoje članstvo u Europskoj uniji.
No, u izvješću se analizira 10. godišnjica ulaska u Uniju zemalja Srednje i istočne Europe, koje su, kako se navodi, zabilježile rapidan ekonomski napredak, usprkos svjetskoj financijskoj krizi.
Integracija u Europu, zemljama je donijela pozitivne efekte na financijskim tržištima i međunarodnoj trgovini. Osim toga, u tim je zemljama došlo do značajnog napretka u funkcioniranju institucija.
Grčić: Sigurno je da ćemo uz pomoć europskih sredstava dostići te zemlje
Hrvatska je jedina zemlja od 11 novih članica Europske unije koja će u 2014. imati pad BDP-a, upozorili su jučer predstavnici Svjetske banke. Navode međutim da se vide i prvi znakovi oporavka koji bi u idućoj godini trebali generirati gospodarski rast od više od jedan posto.
Da se polako nazire svjetlo na kraju dugog recesijskog tunela pokazuju prve ovogodišnje pozitivne brojke.
"Vidimo rast izvoza, vidimo i da se mali rast uspio odraziti i na tržište rada, pa već u lipnju vidimo pad nezaposlenosti na godišnjoj razini što nismo vidjeli unazad nekoliko godina"rekla je ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević Šujster.
Unatoč nekim pozitivnim trendovima oporavak nas čeka tek iduće godine.
"Ima nekih pozitivnih elemenata koji daju nadu da će se situacija dodatno popraviti do kraja godine i taj rast prenijeti u 2015. godinu. Međutim mi za ovu godinu procjenjujemo ipak nastavak recesijskih kretanja iako puno manjih nego prethodnih godina."
Nastavak rada na fiskalnoj konsolidaciji, dostizanje ciljeva iz procedure prekomjernog deficita i provođenje strukturnih reformi, sve bi to trebalo doprinijeti gospodarskom rastu u idućim godinama, zaključila je Šujster.
Prognozu Svjetske banke o padu BDP-a od 0,5 posto ove godine i rastu od 1,2 posto iduće u Osijeku je komentirao potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Naglasio je međutim da su usporedbe sa starijim članicama koje već godinama koriste izdašna sredstva EU, nezahvalne.
"Ne treba se čuditi što Hrvatska pomalo kasni, ali je sigurno da ćemo dostići te zemlje, uz pomoć europskih sredstava. Radi se o respektabilnim ciframa od oko 10,5 milijardi eura u idućih sedam godina. Riječ jeo novcu koji će se uliti u hrvatsko gospodarstvo i sigurno doprinijeti oporavku, ali želim naglasiti kako taj oporavak neće biti moguć bez investicija privatnog sektora."
Prognoze Svjetske banke komentirao je i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Vjeruje kako je dosta toga odrađeno i da je najlošije razdoblje iza nas, te da slijedi vrijeme rasta i novoga zapošljavanja.
Da se polako nazire svjetlo na kraju dugog recesijskog tunela pokazuju prve ovogodišnje pozitivne brojke.
"Vidimo rast izvoza, vidimo i da se mali rast uspio odraziti i na tržište rada, pa već u lipnju vidimo pad nezaposlenosti na godišnjoj razini što nismo vidjeli unazad nekoliko godina"rekla je ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević Šujster.
Unatoč nekim pozitivnim trendovima oporavak nas čeka tek iduće godine.
"Ima nekih pozitivnih elemenata koji daju nadu da će se situacija dodatno popraviti do kraja godine i taj rast prenijeti u 2015. godinu. Međutim mi za ovu godinu procjenjujemo ipak nastavak recesijskih kretanja iako puno manjih nego prethodnih godina."
Nastavak rada na fiskalnoj konsolidaciji, dostizanje ciljeva iz procedure prekomjernog deficita i provođenje strukturnih reformi, sve bi to trebalo doprinijeti gospodarskom rastu u idućim godinama, zaključila je Šujster.
Prognozu Svjetske banke o padu BDP-a od 0,5 posto ove godine i rastu od 1,2 posto iduće u Osijeku je komentirao potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Naglasio je međutim da su usporedbe sa starijim članicama koje već godinama koriste izdašna sredstva EU, nezahvalne.
"Ne treba se čuditi što Hrvatska pomalo kasni, ali je sigurno da ćemo dostići te zemlje, uz pomoć europskih sredstava. Radi se o respektabilnim ciframa od oko 10,5 milijardi eura u idućih sedam godina. Riječ jeo novcu koji će se uliti u hrvatsko gospodarstvo i sigurno doprinijeti oporavku, ali želim naglasiti kako taj oporavak neće biti moguć bez investicija privatnog sektora."
Prognoze Svjetske banke komentirao je i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Vjeruje kako je dosta toga odrađeno i da je najlošije razdoblje iza nas, te da slijedi vrijeme rasta i novoga zapošljavanja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google