Totalni krah predstečajnih nagodbi: Linić proglasio tajnim podatak o uplatama u proračun!

Totalni krah predstečajnih nagodbi: Linić proglasio tajnim podatak o uplatama u proračun!

Foto: FAH

MINISTARSTVO financija jučer je objavilo službene podatke putem Financijske agencije (FINA) prema kojima su predstečajne nagodbe do sada sklopljene za 950 tvrtki s ukupno prijavljenim obvezama od 17,4 milijarde kuna i 18.189 zaposlenih. Za još 757 predmeta prihvaćen je plan financijskog restrukturiranja.

Ne smiju otkriti podatak o uplatama da se ne bi otkrio krah

U moru statističkih podataka ministar Slavko Linić nije objavio najbitniji podatak koji je nužan za odgovor na pitanje jesu li Predstečajne nagodbe ispunile svoju svrhu ili nisu. Naime, nedostaje brojka koliko je do sada uplaćeno novca u proračun od predstečajnih nagodbi?

Od Ministarstva financija 4. ožujka ove godine pismeno smo zatražili službeni podatak o uplatama prema Ministarstvu financija po "prioritetnim tražbinama", odnosno po predstečajnim nagodbama, no ni nakon isteka zakonskog roka nismo dobili odgovor.

Ministarstvo financija odlučilo je u slučaju našeg upita prekršiti Zakon o medijima i Zakon o pravu na pristup informacija pa su prihode od uplata po predstečajnim nagodbama proglasili - tajnom!

Krajnji cilj čuvanja tajne je činjenica da su se predstečajne nagodbe zapravo pokazale - promašenima.

Nakon predstečajne nagodbe odmah u propast

Sve je veći broj tvrtki koje su se našle u blokadi odmah nakon što je okončana predstečajna nagodba i sada se nalaze ili pred stečajem ili pred likvidacijom. Naime, za većinu tvrtki čiji je plan restrukturiranja odobrilo Ministarstvo financija, kao nepremostiv korak pokazala se već prva uplata nakon uspješno odrađene predstečajne nagodbe.

U postupku Predstečajne nagodbe odmah nakon prihvaćanja plana dolaze na naplatu prioritetne tražbine među kojima su plaće radnika te davanja državi po doprinosima. Radnici u većini slučajeva odmah nakon predstečajne nagodbe blokiraju račun vlastite tvrtke jer im nisu u zakonskom roku isplaćene zaostale plaće.

Index je detaljno pisao o tvrtkama koje su se našle u nepremostivim problemima nakon predstečajne nagodbe. Pisali smo o građevinskoj tvrtki Fenix koja je više od 150 dana u blokadi, o Međimurje betonu koji su se  nakon predstečajne nagodbe našli u stečaju, Kamini Hoyan koji nisu uspjeli platiti ni prvu ratu nakon predstečajne nagodbe, te o propasti Brestovac Grupe nakon predstečajne nagodbe. Broj takvih tvrtki iz dana u dan sve je veći.

Linić se sprema na masovne blokade računa

Kako neslužbeno doznajemo iz Ministarstva financija uskoro bi se veliki dio tvrtki koje su prošle predstečajnu nagodbu mogao naći u blokadi jer ne ispunjavaju ono što je dogovoreno i potpisano tijekom predstečajne nagodbe.
 
U vrhu Ministarstva financija razočarani su ponašanjem takvih poduzetnika koji nakon oprosta dugova ne mogu izvući svoje tvrtke iz problema. Za sada iz Ministarstva financija ne žele govoriti o brojci, no navodno je riječ je velikom broju tvrtki koje će se naći na udaru Fine, Ministarstva financija i Porezne uprave. Kako doznajemo upravo je prošlog tjedna održan sastanak na ovu temu.
 
Točnije rečeno, Linić od uprava koje su svoje tvrtke dovele do nerješivih problema, sada, nakon što im je oprostio dug,  očekuje da svoju tvrtke izvuku iz tih problema. No, kako?

Đuričin: Postoji problem, no ne i riješenje

Tomislav Đuričin član Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u i sam stečajni upravitelj koji brani predstečajne nagodbe kao pozitivan zakon, tvrdi kako zaista postoji ozbiljan problem s tvrtkama koje upadaju u probleme odmah nakon uspješne predstečajne nagodbe.

"Više je problema zašto dolazi do toga da tvrtke odmah zapadnu u probleme. Kod građevinskih tvrtki glavni problem je zbog toga što im banke ne žele dati garancije te zbog toga ne mogu ugovarati građevinske radove. Imate problema i s hipotekama na nekretnine tvrtki jer vjerovnici nakon što potpišu predstečajnu nagodbu ne oslobode hipoteku u iznosu na koji je dogovorena nagodba već ostaju stari iznosi zabilježbe na nekretninama", kaže nam Đuričin koji je vodio predstečajnu nagodbu Međimurje betona koje je danas u stečaju a ista sudbina zadesila je i  tvrtku Ladić-Werner za proizvodnju i montažu metalnih i plastičnih konstrukcija.

"Tvrtkama nedostaje dodatni kapital, odnosno financijska injekcija koja bi ih gurnula naprijed. Bankama se ne mogu obratiti jer banke su obično nepovjerljive prema tvrtkama koje su izašle iz predstečajnih nagodbi. Naravno tu je i problem kada se netko i od dužnika tih tvrtka nađe u predstečajnoj nagodbi ili blokadi pa se ne mogu ni naplatiti odnosno doći do svježeg novca", kaže Đuričin dodajući da je zakon o predstečajnim nagodbama dobro zamišljen i da je očigledna dobra namjera da se tvrtke spase, no nešto još nedostaje.

Zašto se odustalo od Fonda?

"Spominjao se i Fond koji bi bio tu za spas tvrtki nakon predstečajnih nagodbi kako bi se te tvrtke financijski pogurale nakon iscrpnog procesa predstečajne nagodbe, no ne znam zašto se od toga odustalo. Primjerice 'građevincima' ne bi ni trebao novac iz tog Fonda već samo da se osiguraju garancije da bi se ugovorili veći poslovi izgradnje", kaže Đuričin.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, za neke druge podaci o propadanju tvrtki odmah nakon predstečajne nagodbe te činjenice da Linić danas od javnosti skriva podatak koliko je zapravo zaradio od predstečajne nagodbe dokaz su da su Predstečajne nagodbe potpuno promašene za većinu tvrtki.

Kolakušić: Logično je bilo zaključiti da će tvrtke propasti

"Upravo to! O tome govorimo od samog početka, odnosno svakome tko je pratio predstečajne nagodbe bilo je jasno i savršeno logično da se tvrtke neće moći spasiti kroz ovakav Zakon o predstečajnim nagodbama kao i da ovdje nije riječ o spašavanju radnih mjesta. Činjenica da sada govorimo o problemu kako se velik broj tvrtki nakon 'uspješne' predstečajne nagodbe suočava s blokadom računa i prijetnjom stečaja ili likvidacije govori u prilog upravo toj tezi", kaže sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić odgovarajući na pitanje Indexa da komentira činjenicu da se sve veći broj tvrtki koje su prošle Predstečajnu nagodbu nalaze u blokadi.

Činjenica kako Ministarstvo financija ne želi dati podatak o tome koliko je do sada u uplaćeno novca u državni proračun sustavom predstečajnih nagodbi te koliko se država uspjela naplatiti po prioritetnim tražbinama, Kolakušića nije nimalo iznenadila.

"Nismo naplatili ni jednu kunu"

"Javno sam postavio pitanje koliko je uplaćeno novaca u proračun od predstečajnih nagodbi i koliko su se naplatili vjerovnici, no do danas nisam dobio odgovor. Taj podatak temeljem kojeg bi mogli dati možda i konačnu i stvarnu ocjenu o ostvarenju cilja 'o spašavanju tvrtki'  i 'spašavanju radnih mjesta' je čini se na kraju proglašen tajnom. O tome nitko ne govori. Jasno je i zašto. Na nedavnoj tribini o predstečajnim nagodbama održanoj na Pravnom fakultetu u Zagrebu, predstavnik Financijske institucije u privatnom vlasništvu izvijestio me je da do tog dana u preko sedamdeset sklopljenih predstečajnih nagodbi u kojima su sudjelovali kao vjerovnici nisu naplatili niti jednu kunu. Apsolutno ništa!", kaže Kolakušić dodajući kako je parola o "spašavanju radnih mjesta" naprosto lažna.

Kako objašnjava Kolakušić, spašavala su se radna mjesta u tvrtkama kojima to zapravo i nije trebalo, odnosno nisu ni trebale spašavanje već su samo vidjeli priliku za poboljšanje financijske slike vlastite tvrtke.

Predstečajne nagodbe moraju se poništiti

"Ondje gdje je zaista trebalo spašavanje radnih mjesta pojavljuju se problemi. Upravo radnici blokiraju račune vlastitih tvrtki nakon predstečajne nagodbe jer nisu dobili svoje plaće", kaže Kolakušić za kojeg nema nikakve dileme: Predstečajne nagodbe valja poništiti i krenuti sve iz početka!

Znate li za slučaj propale predstečajne ili imate informacije o kriminalu u predstečajnim nagodbama šaljite nam na desk@index.hr. Garantiramo anonimnost.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara