U Dalmaciji se nastanilo 4.000 stranaca iz 96 zemalja

U Dalmaciji se nastanilo 4.000 stranaca iz 96 zemalja

Foto: Hina

U SPLITSKO-dalmatinskoj županiji živi nešto manje od 4.000 stranaca iz čak 96 zemalja ne samo Europske unije nego i iz "trećih država", a najviše ih se privremeno ili stalno, osim u Splitu, Trogiru i Makarskoj nastanilo na Braču, Hvaru i Visu, dok je samo u prošloj godini za njih 234 odobren stalni boravak, pokazuju posljednji policijski podaci.

Većina stranaca koja se nastanila na tri velika otoka splitskog područja tamo je kupila nekretnine, čime su stekli pravo boravka u Hrvatskoj, otkriva Hini načelnica upravnih i inspekcijskih poslova splitsko-dalmatinske policijske uprave Diana Jakšić. Dodaje da je rješavanje zahtjeva za boravak na području te županije posao koji se za policiju stalno povećava, barem kada je riječ o atraktivnim obalnim destinacijama.

Posebno zanimljivi Brač i Hvar

Usporedbe radi u najvećoj policijskoj postaji Sinj tijekom prošle godine su zatražena 22 privremena boravka stranaca, u Imotskom 12, dok ih je u daleko manjim policijskim postajama na Hvaru bilo 78, a na Braču 85 pa Jakšić tvrdi kako se radi o iznimnom interesu za život na otocima.

"Ta dva otoka su iznimno zanimljiva strancima, no to nije ništa neobično jer se zaista radi o predivnim mjestima. Tko ne bi tu živio?", kaže.

Iako zahtjeve za boravak najčešće podnose građani Europske unije svoje "mjesto pod suncem" u najvećoj dalmatinskoj županiji su pronašli i državljani udaljenih zemalja poput Japana, Perua, Bolivije, Libije, Koreje, Turkmenistana, Obale Bjelokosti, Kenije, Vijetnama, Tajlanda, Islanda, Irana, Kolumbije, Tanzanije, Gruzije, Gabona, Azerbejđana, Dominikanske Republike, Nigerije, Maroka, Jamajke, Gane, Kube, Kameruna, Ruande, Urugvaja, Venezuele, Libanona, Paname, Ekvadora, Gvineje i Nepala.

U policiji napominju kako se najčešće radi o jednoj osobi koja je došla poslom, no nije rijetkost da se doseljavaju i cijele obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Od ukupno 3.979 stranaca koji borave na području Splitsko-dalmatinske županije, njih čak 1181 su državljani BiH, 399 Njemačke, 378 Srbije, 175 Kosova, 168 Makedonije, 150 Rusije, 148 Slovenije, 116 Italije, 106 Velike Britanije, 96 Poljske, 79 Češke, 64 SAD-a, 63 Slovačke, 63 Austrije, 60 Francuske, a slijede Crne Gore, Ukrajine i ostalih zemalja.

Jednostavna procedura za državljane EU


Državljanima Europske unije, ističu u policiji, postupak ostvarivanja prava za privremeni boravak je vrlo jednostavan te uglavnom svoj boravak prijavljuju na sličan način kao i hrvatski državljani, dok državljani trećih zemalja trebaju imati osigurana sredstva za život i zdravstveno osiguranje.

Nakon ulaska Hrvatske u EU cirkulacija ulaska u državu je daleko brža, a to se najviše vidi kod mladih koji koriste sve mogućnosti organiziranog sustava razmjene studenata. Samo u prošloj akademskoj godini na sastavnicima splitskog Sveučilišta nastavu je pohađalo 197 stranih državljana.

Prema zakonu stranac je svaka osoba koja nema hrvatsko državljanstvo bez obzira ima li neko drugo državljanstvo ili ga uopće nema. Zakon kaže da stranci u Hrvatskoj mogu boraviti bez ikakvih posebnih dozvola osim ako im je za ulazak potrebna viza. Zakonski u Hrvatskoj mogu ostati tri mjeseca bez ikakvog odobrenja dok im za rad ili duži boravak treba dozvola. Stranci boravak najčešće traže zbog rada u Hrvatskoj, spajanja obitelji i školovanja, stručnog usavršavanja, ali nisu zanemarivi ni razlozi korištenja vlastite nekretnine, turizma na duži period te liječenja.

Stranci se zapošljavanja uglavnom u turističkim i medicinskim zanimanjima


"U zadnje vrijeme rad uzmiče u odnosu na spajanje obitelji. Rad stranaca je prilično strogo uređen pa Vlada jednom godišnje određuje koliko se stranaca može zaposliti. Ta je kvota istovjetna iz godine u godinu i ne povećava se. Uglavnom se radi o turističkim i medicinskim zanimanjima. Stranci mogu osnovati i svoje trgovačko društvo i obrt, a zaposliti ga može i hrvatska tvrtka. Mi imamo na našem području poslodavce koji godinama uredno zapošljavaju strance", otkriva Jakšić.

U prošloj godini je za 234 osobe, uglavnom iz EU, odobren stalni boravak i to nakon što su u Hrvatskoj zakonito proveli pet godina. Takve odluke za državljane Europske unije donosi nadležna policijska uprava ili postaja, dok za one iz trećih zemalja odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova. Svi podaci govore kako su stranci na dalmatinskim otocima odavno prestali biti samo ljetni hit jer očito je kako znaju uživati u prirodnim ljepotama kojima se rijetke zemlje mogu pohvaliti.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara