U Srbiji obilježena obljetnica početka NATO-ova bombardiranja: "Još nismo dobili iskrenu ispriku"
Foto: Guliver image/Getty images
U SRBIJI je u ponedjeljak obilježena 15. obljetnica početka zračnih napada NATO na tadašnju SR Jugoslaviju u kojima je stradalo oko 2.500, a ozlijeđeno oko 12.500 ljudi, a nakon više od dva i pol mjeseca svakodnevnog bombardiranja uslijedilo je povlačenje vojnih i policijskih snaga SRJ i Srbije s Kosova.
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić poručio je međunarodnoj zajednici u povodu obilježavanja 15. obljetnice početka NATO bombardiranja da Srbija još nije čula “iskrenu ispriku” međunarodne zajednice za zračne napade.
Polažući vijenac u Varvarinu, u središnjoj Srbiji, na mjestu gdje je u bombardiranju na pravoslavni vjerski praznik stradalo desetoro ljudi, 17 teško ozlijeđeno, a nekoliko desetaka lakše, Nikolić je istaknuo da se od njega ne može očekivati zaborav.
“Od mene ne očekujte da zaboravim što se događalo za vrijeme agresije na Srbiju, 78 dana i noći, od 24. ožujka do 9. lipnja 1999.", rekao je Nikolić.
Predsjednik srbijanske vlade Ivica Dačić položio je vijenac na Straževici kod Beograda, ocijenivši da je "narod koji zaboravlja svoje žrtve i svoju povijest osuđen da je ponovo preživljava".
Dačić je ustvrdio da se od ove godine u međunarodnoj zajednici "više priča o pravnom okviru za bombardiranje SRJ" te da 1999. godine međunarodni pravni okvir za zračne udare NATO na SRJ nije postojao.
Kampanja bombardiranja uslijedila je nakon neuspjelih mirovnih pregovora Beograda i predstavnika kosovskih Albanaca u Rambouilletu i Parizu o budućem statusu tadašnje pokrajine Kosovo.
Glavni tajnik NATO Javier Solana potom je izdao zapovijed za početak zračnih napada, a prvi je izveden 24. ožujka 1999. u 19,45 sati krstarećim projektilima i zrakoplovima iz baze u talijanskom gradu Avianu.
Tijekom 79 dana bombardiranja vojnih, policijskih i civilnih ciljeva - mostova, cesta i infrastrukture, poginulo je ili nestalo 1.008 pripadnika vojske i policije, a teže i lakše ranjeno i ozlijeđeno oko 6.000 civila, među kojima i 2.700 djece. U napadima su sudjelovale snage 19 zemalja članica NATO, ukupna materijalna šteta na teritoriju Srbije i Crne Gore procijenjena je na više desetaka milijardi dolara, a ratni gubici NATO nikada nisu priopćeni.
Prema službenim podacima Beograda u bombardiranju, koje je trajalo 11 tjedana, uništeno je i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno je 470 kilometara cesta i 595 kilometara pruga, oštećeno je 14 vojnih i civilnih zračnih luka, 39 bolnica i domova zdravlja, 18 dječjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture, te 44 mosta.
Višetjednim zračnim udarima iznuđena je diplomatska akcija potpisivanja sporazuma u Kumanovu 9. lipnja 1999. kojim je SRJ, praktički, potpisala kapitulaciju i suglasila se da više od 37.000 vojnika KFOR-a dođe na Kosovo. Glavni tajnik NATO je 10. lipnja izdao zapovijed o prekidu bombardiranja, a istog dana je vijeće sigurnosti UN usvojilo Rezoluciju 1244.
Kosovo je proglasilo neovisnost 17. veljače 2008., koju Srbija ne priznaje.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati