U četvrtak počinje novo suđenje za ratni zločin u Kerestincu

U četvrtak počinje novo suđenje za ratni zločin u Kerestincu

Foto: Hina

NA ZAGREBAČKOM Županijskom sudu u četvrtak bi trebalo početi novo suđenje za zlostavljanja u tzv. Konačištu ratnih zarobljenika u Kerestincu, nakon što je Vrhovni sud ukinuo prvostupanjsku presudu iz 2012. kojom su zapovjednik Kerestinca i četvorica njemu podređenih vojnika osuđeni na kazne od jedne do tri i pol godine zatvora.

Novo suđenje vodit će sutkinja Renata Miličević, pred čijim bi se vijećem optuženici ponovno trebali očitovati o optužnici temeljem koje je bivši zapovjednik Konačišta Stjepan Klarić krajem listopada 2012. nepravomoćno osuđen na tri i pol godine zatvora zbog zlostavljanja pripadnika neprijateljske JNA, ali i srpskih civila uhićenih uglavnom u okolici Zagreba i Siska. Zbog mučenja 34 ratna zarobljenika od prosinca 1991. do svibnja 1992. osuđena su i četvoricu Klariću podređenih vojnika. Dražen Pavlović, Željko Živec i Goran Štrukelj dobili su po godinu dana zatvora, a Viktor Ivančin dvije.

No, presudu je ukinuo Vrhovni sud ističući da je Županijski sud u obrazloženju presude pogrešno naveo da su se zločini dogodili tijekom unutarnjeg oružanog sukoba, a ne međunarodnog sukoba, odnosno agresije na Hrvatsku.

"Iz ovakve presude suda prvog stupnja bi proizlazilo da su optuženici počinili krivično djelo ratnog zločina tijekom trajanja unutarnjeg oružanog sukoba, što je netočno i neprihvatljivo jer je već uvelike bio u tijeku međunarodni oružani sukob u svezi agresije koja je izvršena na Republiku Hrvatsku kao samostalnu državu", obrazložio je Vrhovni sud.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stoga su zatražili da se u ponovljenom postupku provedu svi do sada izvedeni dokazi, a po potrebi i novi, "imajući u vidu navedenu okolnost o karakteru oružanog sukoba".

Žrtve premlaćivane i seksualno maltretirane

Po optužnici koju su Klarić i ostali poricali od početka postupka, zlostavljanja su započela u tadašnjem vojnom zatvoru u Gajevoj ulici, gdje je danas sjedište Državnog odvjetništva, a zarobljenici su potom premješteni u bivšu raketnu bazu JNA u Kerestincu. Tamo su premlaćivani, mučeni elektrošokovima, ali i prisiljavani na skidanje, oralni seks i masturbaciju. Seksualnom maltretiranju bilo je podvrgnuto i desetak zatočenih žena, a jedna od njih je od posljedica zlostavljanja pobacila. U zatvoru je navodno bilo i fingiranih suđenja tijekom kojih su se zatvorenici međusobno morali tući.

Obrana je na optužbe odgovarala da su zarobljenike ispitivali agenti SIS-a, a više je svjedoka ustvrdilo da je u Kerestinec dolazio i tadašnji načelnik te službe Josip Perković. On je, međutim, tvrdio da taj zatvor nije bio pod nadležnošću njegove službe te da on osobno nikada nije bio u Kerestincu. No, posvjedočio je da su u tzv. crnoj sobi, koju su opisivali mnogi svjedoci, nakon prigovora Međunarodnog crvenog križa, pronađene sprave kojima su zatvorenici brutalno zlostavljani, često i seksualno.

Tijekom sedmomjesečnog suđenja ispitano je 80-ak svjedoka, uglavnom žrtava, od kojih su neki svjedočili video vezom iz Srbije, gdje žive od rata. Uz Perkovića svjedočili su još neki hrvatski ratni dužnosnici poput bivšeg šef vojne policije Mate Laušića i ratnog zapovjednika obrane grada Zagreba Darka Grdića.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara