Screenshot: YouTube

USKOK je nakon provedene istrage podignuo optužnicu protiv predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojega tereti da je bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

> Vrhovni sud odlučuje o Sanaderu, ali i sudbini Ine: Ako su ga podmitili, Mađari nam duguju milijarde kuna

Optužnicom se okrivljeniku stavlja na teret da je, kao predsjednik Uprave MOL-a, od početka 2008. do kraja 2009. u Zagrebu s tadašnjim predsjednikom Vlade Sanaderom "dogovorio da će za iznos od 10 milijuna eura poduzeti sve da se zaključe Prva izmjena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničara trgovačkog društva Ina", objavio je USKOK poslijepodne na svojoj internetskoj stranici.

MOL neosnovano preuzeo kontrolu nad Inom

Uskok tvrdi da je na taj način Hrvatska MOL-u neosnovano omogućila prevladavajući utjecaj u Ini. Također, da je dogovoreno sklapanje Glavnog ugovora o izdvajanju plinskog poslovanja iz Ine, odnosno da Hrvatska preuzme "onaj dio plinskog poslovanja koji stvara gubitke".

Uskok tvrdi da je Sanader, kao protuuslugu za primljeni mito, dogovorio izmjene dioničkog ugovora između MOL-a i Ine, znajući da to "nije u interesu Republike Hrvatske".

Tjeralica protiv Hernadija nestala s Interpolove stranice

Istragu protiv Hernadija Uskok je prekinuo u prosincu 2012. i ponovno je pokrenuo nakon ulaska Hrvatske u EU. Uz ponovno pokretanje istrage, Uskok je za Hernadija zatražio i istražni zatvor nakon što mu je Mađarska odbila uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj, a ranije ga nije željela sama ispitati pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa.

No, u međuvremenu njegova je tjeralica, bez znanja hrvatskog suda, tužiteljstva ili policije, nestala s Interpolove stranice, jer je Hernadijeva obrana pred Ustavnim sudom zatražila reviziju postupka na temelju kojeg mu je određen istražni zatvor te raspisana međunarodna tjeralica.

Sanader je zbog slučaja Ina-MOL nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora, a Vrhovni sud upravo razmatra žalbe njegove obrane te tužiteljstva na tu presudu. Ako Vrhovni sud pravomoćno potvrdi presudu Županijskog suda u Zagrebu, moglo bi to imati važan utjecaj na sudbinu Ine.

Naime, vlada Zorana Milanovića u siječnju ove godine protiv MOL-a je podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi.

Šteta od nekoliko milijardi kuna

U svojoj tužbi Hrvatska traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Također, Hrvatska je od MOL-a tražila i nadoknadu štete koja je nastala tim ugovorima. Radi se o iznosu od nekoliko milijardi kuna.

Ako UN-ova arbitraža presudi u korist Hrvatske, MOL će morati vratiti sav dobitak Ininog poslovanja, te nadoknaditi gubitke nastale u plinskom biznisu. Također, MOL bi odštetu morao platiti i zbog toga što nije izvršio obećana ulaganja u modernizaciju rafinerija u Sisku i Rijeci.

Odluka Vrhovnog suda RH, naravno, nema obvezujući utjecaj na UN-ovu arbitražnu komisiju. No, ako presuda postane pravomoćna, smatrat će se da je pred zakonom dokazano da je MOL doista podmitio Sanadera, te na nelegalan način preuzeo upravljačka prava u Ini. Takav argument vjerojatno bi za međunarodnu arbitražu bio dovoljno dobar da uvaži zahtjeve hrvatske strane, te Vladi dodijeli upravljačke ovlasti u Ini.