Vlada želi dozvoliti lov lukom i strijelom, Prijatelji životinja tvrde: Vraćaju nas u kameno doba

Vlada želi dozvoliti lov lukom i strijelom, Prijatelji životinja tvrde: Vraćaju nas u kameno doba

Screenshot: YouTube

VLADA RH novim Zakonom o lovstvu želi dopustiti lov lukom i strijelom "koji odgovaraju snazi i otpornosti pojedine vrste divljači koja se lovi".

"Dopuštenjem lova lukom i strijelom ne bi uzrokovao divljači nepotrebnu bol i patnju, jer se danas već radi o napravama s jakom udarnom snagom, vrlo dobrom preciznošću, lovi se s male udaljenosti, koja će također biti propisana, lov bi bio dopušten samo na krupnu divljač", stoji u obrazloženju novog zakonskog prijedloga, uz dodatak da uvođenjem lova uz pomoć luka i strijele "obogaćujemo turističku ponudu i za očekivati je da će ovaj način lova rezultirati većim brojem stranih lovaca i produljivanjem njihovog boravka u Republici Hrvatskoj".

Mogućnost lova lukom i strijelom iz prijedloga Zakona o lovstvu svakako treba brisati, poručuju Prijatelji životinja, koji smatraju da se iz ovakvog prijedloga zakona "iščitava neosjetljivost na patnju, bol i smrt životinja, kao i namjera omogućavanja inozemnim lovcima koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo, da dođu ubijati u Hrvatsku".

Povratak u kameno doba

"Želimo li zaista 'obogatiti hrvatsku turističku ponudu' širenjem načina ubijanja i novim dozvolama za ubijanje?", pitaju se Prijatelji životinja, te tvrde:

"Uvođenje mogućnosti lova lukom i strijelom civilizacijski je i etički nazadno, nehumano i uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Broj pogodaka koji usmrte životinju iznimno je mali, a najčešće dovodi do ranjavanja, sakaćenja i sporog umiranja u agoniji, što može, nakon ranjavanja životinje, trajati danima i tjednima. Također, korištenje luka i strijele kao metode kontrole naseljenosti populacije divljači nije učinkovito, zbog čega takva vrsta lova služi isključivo sadističkoj rekreaciji pojedinaca, a to nije razlog da se ova okrutna praksa dopusti zakonom".

Također ističu da zakonodavstvo zemalja članica Europske unije štiti životinje uvažavajući znanstveno utemeljene spoznaje o njihovoj sposobnosti da pri nanošenju fizičke i psihičke boli osjete bol, patnju i druge osjećaje, jednako kao i ljudi.

"U čl. 13. Pročišćene inačice Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi se da su životinje čuvstvena bića, zbog čega Unija i države članice 'punu pažnju posvećuju zahtjevima za dobrobit životinja'. Posao zakonodavaca je da stoga ne unazađuju postojeću zaštitu životinja dopuštanjem anakronične prakse lova lukom i strijelom. Što je sljedeći korak u zakonodavnoj praksi 21. stoljeća – vraćanje tehnikama iz kamenoga doba i dopuštanje lova sjekirama i kopljima? Zbog opravdanih razloga, zemlje kao što su Njemačka, Irska, Norveška, Litva i Ujedinjeno Kraljevstvo zabranjuju lov lukom i strijelom", tvrde Prijatelji životinja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mučenje za životinje i opasnost za lovce

U svom očitovanju na novi zakonski prijedlog, koje je poslano i Vladi RH, Prijatelji životinja pozivaju se i na brojna znanstvena istraživanja koja pokazuju da bi lov lukom i strijelom trebao ostati zabranjen:

"Brojna istraživanja o ovoj vrsti lova ukazuju na brojne razloge zašto bi trebao ostati zabranjen. Izvještaj o lovu lukom i strijelom Linde Hatfield, izvršne direktorice organizacije HOWL, s iskustvom rada u Rehabilitacijskom centru za divlje životinje Sveučilišta Minnesota na temama lova i upravljanja jelenima, ujedinjuje 24 istraživanja o lovu lukom i strijelom u SAD-u. Činjenice jasno pokazuju da je lov lukom i strijelom nehuman, nema opravdanja i služi iskazivanju razmetljivosti lovaca. Mogućnost da životinja u koju je zabodena strijela brzo umre iznimno je mala jer ne postoji siguran način za trenutačno ubijanje životinje strijelom. Strijela je poznata po svojoj neučinkovitosti i po sposobnosti da obogalji, rani, uzrokuje bol i produlji patnju životinja.

Ranjavanje strijelom problem je koji najviše poriču i relativiziraju lovci lukom i strijelom i onaj koji najviše ignoriraju istraživači divljine. Naime, brojna istraživanja pokazala su da na svaku životinju koja umre nakon ranjavanja lukom i strijelom najmanje jedna ili više njih pogođena je strijelom, ranjena i ne može se oporaviti te takve životinje ostaju u šumi i umiru sporo i bolno. Konzervativne procjene istraživanja pokazuju da je prosječna stopa ranjavanja životinja u lovu lukom i strijelom 54 %, gdje je prosječan broj pogodaka po ubijenoj životinji 14. Neizbježna su ranjavanja i sakaćenja. U samome lovu lovac mora biti unutar 25-30 metara od životinje, povući i pustiti strijelu, a da pritom ostane neprimijećen, i mora pogoditi vitalne dijelove životinje.

Strijela mora presjeći glavne krvne žile, torakalne organe ili neurološko središte kako bi uzrokovala brzu smrt. U većini uvjeta za lov općenito je teško ispucati strijelu s oštrim vrhom u vitalno područje. Gotovo sve životinje pogođene u području trbuha sporo umiru od upale potrbušnice. Ako postoji relativno niska izlazna rana na prsima, uglavnom nastaje unutarnje krvarenje, što rezultira slabim tragom krvi. Životinja bježi i umire danima ili čak tjednima polaganom smrću u šumi. Sami lovci takve činjenice poriču tvrdnjama koje su protivne zdravom razumu i znanstvenim spoznajama – navode da kod ubijanja lukom i strijelom ''divljač osjeti bol približnu boli koju mi osjećamo kada se porežemo kod brijanja. Razlog je mali broj živaca u plućima i žilama kroz koje prolazi strijela kao i efekt nečujnosti strijele.''

Činjenica je da se životinje koje su najteže ozlijeđene strijelom ne oporave od ozljeda nego redovito dobiju upalu potrbušnice ili sepsu. 20 do 30 % životinja pogođenih strijelom umre od krvarenja, 10 % rana zacijeli, dok 60 – 65 % životinja umre od infekcija, i to danima ili tjednima nakon pogotka. Iako je broj izravnih pogodaka koji rezultiraju smrću životinje jako malen, procjenjuje se da je vrijeme proteklo između prvog ranjavanja životinje i njezine smrti jako dugo, čak i kod pogodaka u vitalna područja (srce ili pluća).

Lov lukom i strijelom zahtjevna je i kompleksna vrsta lova koja zahtijeva od lovca veliku vještinu i iskustvo. Mnogi lovci su početnici bez iskustva i znanja u vrebanju, gađanju i praćenju pogođene životinje. Različita istraživanja dokumentirala su da iskusni lovci lukom i strijelom rane više životinja od početnika jer imaju više ispucaja i više prilike za ranjavanje, dok početnici obično promaše životinju. Osim toga, mogućnost za netočne pogotke je golema. Čak i najvještiji od njih moraju priznati da je iznimno teško pogoditi životinju izravno u srce.

Poteškoća u preciznom gađanju strijelama djelomično objašnjava često ranjavanje i sakaćenje. Za razliku od metaka koji lete više linearno, strijele se vrte. Strijelac mora procijeniti udaljenost od mete i namjestiti strijelu. Životinje obično skoče kada čuju oslobađanje strelice – refleksno se premjeste na neku udaljenost prije nego što strijela doleti do njih, što znači da mogu djelomično izbjeći strijelu i biti ranjene. Ne postoji siguran način da se životinju odmah ubije lukom i strijelom.

Također, uvođenjem lova lukom i strijelom u Hrvatsku bi se uvelo novo, iznimno opasno oružje za sigurnost ljudi, zbog svoje nečujnosti. Takvo tiho oružje velika je opasnost i za lovce, koji ionako često stradavaju od svojih kolega, kao i za građane kojima, dok šeću prirodom, u glavu može doletjeti strijela, a nisu upoznati da taj čas traje lov jer ne čuju pucnjeve. To novo oružje trebat će registrirati i mijenjati golem broj zakona, pravilnika i ostalih propisa, što će preopteretiti ionako već preopterećenu državnu birokraciju i zahtijevati značajne novčane troškove", poručuju Prijatelji životinja.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara