Za većinu Slovenaca otpis grčkog duga "ne dolazi u obzir"

Za većinu Slovenaca otpis grčkog duga "ne dolazi u obzir"

Foto: Hina

UNATOČ političkim simpatijama koju imaju prema novoj grčkoj vladi, Slovenci većinom smatraju da otpisivanje dugova toj prezaduženoj državi ne dolazi u obzir, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo".

Da Grčka treba vratiti sav dug u cijelosti izjavilo je 55 posto ispitanika u anketi vodećeg slovenskog lista. Većina ostalih dopušta mogućnost manjeg otpisa ili reprograma duga, a potpuni oprost dugovanja podupire samo 6 posto ispitanika.

Na pitanje bi li Slovenija trebala popustiti Grčkoj, kojoj je u okviru europskog paketa za spašavanje eura dala 250 milijuna eura kredita i oko milijardu eura jamstava kroz europski jamstveni fond, 62 posto ispitanika navelo je da treba zahtijevati da Grčka slovenski dug plati u cijelosti, a 18 posto da ga djelomice treba otpisati kako bi se Grčka što prije izvukla iz krize.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Da bi i u drugim državama Europske unije na izborima mogla pobijediti radikalna ljevica poput grčke Sirize ocijenilo je 47 posto ispitanika, a da bi se to moglo dogoditi u Sloveniji još manje - 33 posto.

"Simpatična" Siriza

Stranka Udružena ljevica (ZL), koja ima program sličan Sirizi, lani je na srpanjskim izborima u Sloveniji po prvi put ušla u 90-očlanski parlament u kojemu sada ima 6 zastupnika. Djeluje u oporbi, za razliku od Socijalnih demokrata (SD), središnje stranke lijevog centra, koja je na zadnjim izborima zabilježila najlošiji rezultat u zadnjih desetak godina.

Socijalni demokrati (SD) ne podupiru političku platformu Udružene liste (ZL) koja se zalaže za "demokratski socijalizam", ali obje stranke imaju slična stajališta o privatizaciji državne imovine, na što gledaju s velikom suzdržanošću.

Pobjeda Sirize na izborima u Grčkoj u slovenskim je medijima dočekana s velikom mjerom simpatija. Vodeći medijski komentatori navode da bi to moglo signalizirati Njemačkoj i ostalim zemljama EU-a koje se zauzimaju za politiku stroge štednje i fiskalne stabilizacije da takvu politiku treba mijenjati.

"Zadužene države koje žele financijsku pomoć i dalje će morati pristajati na uvjete vjerovnika, ali prvi dani Ciprasove vladavine u Grčkoj šalju nedvosmislenu poruku: dosadašnja politika se ne može nastaviti, ni u Grčkoj, niti u Bruxellesu", navodi u ponedjeljak u komentaru ljubljansko "Delo".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara