Foto: Hina

JAVNA poduzeća moraju biti okosnica razvoja i ogledalo države, rekao je predsjednik Vlade Zoran Milanović na današnjoj vladinoj konferenciji "Poslovanje, restrukturiranje i ulaganja javnih poduzeća u 2014. godini".

Milanović je najavio kako Vlada više neće biti popustljiva prema upravama javnih poduzeća i da će od njih tražiti dosljednu provedbu Vladine politike i investicijskih planova.

Bit ćemo strogi u primjeni načela

"Tko god radi s državnom, ili netko njemu blizak, tko god traži kredite u državnim bankama ili posluje s državnim tvrtkama, a istovremeno je aktivan u javnom sektoru u politici ili kao dužnosnik, član uprava, istaknuta osoba u upravama javnih poduzeća, mora znati da se na njega primjenjuju drukčiji kriteriji", kaže premijer spominjući izreku "kako plemstvo obvezuje".

Dodao je da osobno više neće tolerirati da ljudi sami sebe ne podvrgnu najstrožim kriterijima.

Ako obitelj posluje s tvrtkom u vlasništvu države, neka se dužnosnik unaprijed javni povjerenstvu za sukob interesa, kaže Milanović, kako se on i njegovi suradnici ne bi tjednima kasnije morali baviti problemima za koje osobno ne znaju i koji ih politički opterećuju, a možda uopće nisu kažnjivi.

"Ne možemo sve propisati, ali u primjeni općih načela bit ćemo strogi", zaključio je Milanović.

Vlada više ne može imati tolerancije od odstupanja od postavljenih ciljeva i investicijskih planova

Javna poduzeća po njegovim su riječima važna i za uspjeh u proceduri prekomjernog deficita u koju Hrvatska ulazi.

Milanović je rekao da Hrvatska mora prilagoditi proračun na prihodnoj, a još više na rashodnoj strani jer to pokazuju iskustva drugih zemalja srednje i istočne Europe koje su prošle kroz proceduru prekomjernog deficita.

Međutim, kaže Milanović, borba s prekomjernih deficitom i zaduženošću je besmislena bez postizanja rasta i zapošljavanja, a u tome je uloga javnih poduzeća vrlo važna i nezamjenjiva, prvenstveno u realizaciji njihovih investicijskih potencijala.

Ističe da se u tom cilju mora ubrzati i do kraja provesti restrukturiranje i tehnološka i upravljačka modernizacija u svim javnim poduzećima.

Najavio je nastavak racionalizacija i smanjivanja viška zaposlenih u javnim tvrtkama za dvije tisuće ove godine.

Pritom, kako je rekao, ima onih koji se ustežu od reformi, ali Vlada više ne može imati tolerancije od odstupanja od postavljenih ciljeva i investicijskih planova.

"Očekujem punu posvećenost reformama i povećanju efikasnosti uz istovremeno zadržavanje kvalitete javnih usluga koje javna poduzeća pružaju građanima", rekao je Milanović.

To pak, kako je rekao, jest teško ali nije neostvarivo, pa Vlada više neće biti popustljiva prema upravama.

Milanović kaže kako su javna poduzeća u dvije godine mandata Vlade ukupno gledajući ipak napredovala, jer se prihodi povećavaju, rashodi smanjuju, a plan za ovu godinu je smanjenje ukupnog broja zaposlenih ispod 50 tisuća.

Najavio je da će tijekom ove godine biti intenzivirana privatizacija državne imovine, pa tako i javnih poduzeća pri ćemu će u državnom vlasništvu ostati ono što je vitalno za državu i naciju.

Napomenuo je da su skupovi poput današnjeg ranije održavani potajice, kako bi se, kako stoji u pojedinim optužnicama, izvlačio novac iz javnih poduzeća za stranačke i potrebe pojedinaca.

Kaže da to više nije tako, a čelnicima javnih poduzeća poručio je da su izloženi dodatnom pritisku javnosti više nego drugi u gospodarstvu.

Prihodi porasli za 3,1 posto

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić predstavio je rezultate poslovanja 20 najvećih javnih poduzeća prema kojima su njihovi prihodi u 2013. u odnosu na 2012. godinu porasli za 3,1 posto, na oko 30 milijardi kuna, a rashodi su smanjeni s 31,9 milijardi na 30,7 milijardi kuna u 2013. godini.

Dobit je u 2012. ostvarilo 10, a u 2013. godini 12 javnih poduzeća, a ukupna dobit u 2013. gotovo je pokrila gubitak iz 2012. godine od 1,5 milijarde kuna, kaže Grčić.

U 2013. bi ukupne investicije javnih poduzeća trebale doseći razinu iz 2012., to jest 9,2 milijarde kuna, a za 2014. očekuje se 12,4 milijarde kuna.

Grčić kaže kako Vlada biše nema vremena te da mora upregnuti javna poduzeća u ostvarenje svojih investicijskih ciljeva.

Grčić: Nitko nije za sva vremena, od svih se očekuje napor

Nema više popusta, sva javna poduzeća morat će u što kraćem roku popraviti poslovanje, pokrenuti investicije i gospodarski rast - zaključci su konferencije o restrukturiranju i poslovanju javnih tvrtki.

Nema više vremena, ni pauze ni čekanja. Planirano restrukturiranje javnih poduzeća mora se provesti jer bez njega nema ni investicijskog ciklusa ni rasta gospodarstva.

"Svi oni koji prihvate ove visoko postavljene kriterije i daju sve od sebe da realiziraju svoje planove, imat će punu potporu Vlade. Oni koji nisu sposobni ni spremni odraditi, njihova će pozicija biti preispitana. Nitko tu nije za sva vremena, od svih se očekuje maksimalan napor", poručio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.

Direktori javnih poduzeća koje je Vlada danas okupila kako bi preispitala njihov rad i dala im smjernice za dalje kažu: prihvaćaju preporuke pa i 'packe' koje su došle od strane vladajućih.

Slavko Šerić iz HŽ Infrastrukture kaže, rasta će biti. U pripremi su veliki kapitalni projekti remonta i otvorenja pruga, ali paralelno s tim rade i na smanjenju broja zaposlenih.

"Mi smo smanjili u odnosu na prošlu godinu broj ljudi za 1000. Konačna brojka kad završimo ove godine bit će s osam tisuća na pet, bez ijednog klasičnog otkaza, sve uz poticajne otpremnine", kaže.

Pomaci su vidljivi i u investicijskom ciklusu zračnog prometa. U Zračnoj luci Dubrovnik planirana je rekonstrukcija zgrade putničkog terminala i piste, kaže direktor Roko Tolić.

"Mislim da mogu izraziti zadovoljstvo u ime sektora zračnog prometa s obzirom da se pokazuju pomaci u investicijskom ciklusu", kaže Tolić.

Veliki projekti u 2014. bit će i u energetici, najavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

"U drugoj polovici godine potpisat će se ugovor o izgradnji Plomina, u sličnim rokovima bit će potpisan i ugovor za toplanu u Osijeku, dok će u travnju biti raspisan natječaj za istraživanje Jadrana", rekao je Vrdoljak.

Inače, javne tvrtke u protekloj su godini ostvarile dobit od 1,8 do dvije milijarde kuna, a Vlada bi večeras na zatvorenoj sjednici kabineta mogla, među ostalim, odlučivati i o tome hoće li dio dobiti usmjeriti za smanjenje prekomjernog deficita.

"Raspodjela dobiti ovisi o Skupštinama društava gdje država ne odlučuje što će biti s tom dobiti i tu izražavamo rezervu. Čak i eventualno zahvaćanje u dio dobiti tih poduzeća moglo bi biti jedno od rješenja za dio deficita koji treba pokriti", rekao je ministar Grčić.

Grčić ističe i kako do kraja lipnja planiraju ugovoriti 480 milijuna eura vrijedne projekte, financirane djelom iz europskih fondova, a što bi ukupnu sumu sufinanciranih projekata u provedbi podiglo između 950 i milijardu eura. "Ako to uspijemo to će biti istinski doprinos investicijskom ciklusu", zaključio je Grčić.