Foto: Guliver Image/Getty Images

U DONJECKU su u večernjim satima izbili žestoki prosvjedi i sukobi prorurskih i proukrajinskih prosvjednika, izbila je tučnjava, a prema posljednjim informacijama ima i mrtvih. Navodno je jedan prosvjednik izboden nožem u leđa, deseci su ozlijeđeni.

U najgorem nasilju od prošlomjesečnog svrgavanja ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča kojega je podržavala Moskva stotine ljudi su s ruskim zastavama i uzvikujući ime ruskog predsjednika Vladimira Putina sukobili na središnjem Trgu Lenjina s prosvjednicima koji su razvili ukrajinske zastave i osuđivali rusko zauzimanje poluotoka Krima.

Navečer je na ulicama opet bilo mirno.

Mjesne zdravstvene vlasti priopćile su da je jedan 22-godišnjak iz samoga mjesta umro od rana nanesenih nožem, a da je 15 drugih prebačeno u bolnicu. Organizatori pro-EU skupa koji je osudio rusko zauzimanje Krima su rekli da je ubijeni mladić bio iz njihove skupine.

Novinari su vidjeli da policija nastoji, ali povremeno ne uspijeva držati odvojenima dvije strane dok su suparničke skupine bacale dimne bombe i druge projektile. Tučnjave su izbile oko trga i u obližnjim ulicama dok su se prosvjednici razilazili.

Donjeck je najvažniji grad u ukrajinskoj industrijskoj oblasti Donbasu u blizini granice s Rusijim. Ukrajinski dužnosnici optužuju Rusiju da podržava skupine u regiji koje žele vlast Moskve te da šalje militante preko granice.

Rusija izvodi vojne vježbe na granici s Ukrajinom

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je počela vojna vježba u kojoj sudjeluje 8.500 ruskih vojnika u blizini granice s Ukrajinom, prenosi Reuters.

Vojne vježbe počele su bez obzira što je Moskva dan ranije dala dozvolu Kijevu za izviđački let preko ruskog teritorija kako bi se uvjerila u odsustvo bilo kakve prijetnje od vojne operacije.

"Postrojbe i divizije oružanih snaga intenziviraju vježbe na poligonima u području Rostova, Belgoroda, Tambova i Kurska", priopćilo je ministarstvo ističući da će manevri trajati do kraja ožujka. Nije navelo koliko je vojnika mobilizirano za te vježbe.

"Glavni cilj je provjera spremnosti postrojbi u vođenju borbenih vježbi na nepoznatim mjestima i neispitanim poligonima", ističe se. Tijekom manevara, postrojbe će morati pokazati da su u stanju kretati se po nepoznatom terenu neprimijećene. Morat će uvježbati i bojevo gađanje.

Vježbe će u bazama u Južnom vojnom okrugu najvjerojatnije će trajati do kraja ožujka. Ruske vojne snage povećale su intenzitet poligonskih vježbi za tenkove i vojne jedinice u tri regije na rusko-ukrajinskoj granici.

Ministarstvo je objavilo da se druge vježbe padobranskih postrojbi, koje uključuju 4000 vojnika, 36 zrakoplova i oko 500 vojnih vozila, odvijaju u području Rostova, prenosi Itar Tass. Vježbe se provode u regijama Rostov, Belgorod i Kursk.

Ruski zastupnik priznao da je Moskva poslala vojsku na Krim

Jedan ruski parlamentarni zastupnik dao je snažno naslutiti da je Moskva poslala vojsku na Krim, radi zaštite od eventualne "oružane agresije" ukrajinskih snaga tijekom referenduma o odcjepljenju Krima i priključivanju Rusiji.

"Ondje su vojne postrojbe koje su zauzele položaj za slučaj oružane agresije, kijevske oružane ekspanzije... Nije riječ o krupnoj vojnoj operaciji", rekao je u srijedu zastupnik Leonid Slucki za radio 'Moskovska jeka'.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i drugi visoki ruski dužnosnici tvrde da su naoružani muškarci koji su zauzeli objekte na Krimu lokalne snage za "samoobranu".

Obama primio Jacenjuka: Stojimo uz Ukrajinu

Privremeni ukrajinski premijer, Arsenij Jacenjuk, susreo se s američkim predsjednikom Barackom Obamom koji ga je primio u Bijeloj kući. Obama je još jednom dao potporu Ukrajini u pregovorima s Rusima.

Baš kao i zemlje grupe G7, Obama je upozorio Putina i rekao da će međunarodna zajednica reagirati ukoliko Rusija ne ukloni svoje snage s Krima jer je to neprihvatljivo u 21. stoljeću.

Jacenjuk je napomenuo da se Ukrajina nikada neće predati. Krim u nedjelju očekuje referendum o statusu tog poluotoka. Ukrajina i zapadne države već su ga proglasile nelegitimnim i namještenim.

Jacenjuk: Potpisivanje ugovora Ukrajine i EU sljedećeg tjedna

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio je u srijedu u Washingtonu da će se politički dio ugovora o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji potpisati sljedećeg tjedna.

"Siguran sam da će Ukrajina sljedećeg tjedna potpisati politički dio ugovora o pridruživanju i tako svladati važnu etapu na putu njezine integracije u Europsku uniju", rekao je Jacenjuk pred stručnom skupinom nakon susreta s američkim predsjednikom Barackom Obamom u Bijeloj kući.

Taj ugovor koji Kijev i Bruxelles pripremaju već pet godina, predviđa pomoć u političkoj i gospodarskoj modernizaciji Ukrajine, ali njegova provedba zahtijeva bolno ekonomsko restrukturiranje u zamjenu za europska ulaganja.

Odbijanje svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča da parafira taj ugovor potaknulo je u studenome neviđene prosvjede u Ukrajini koji su prerasli u borbu s režimom i završili se krvoprolićem, napose u Kijevu, s više od stotinu mrtvih.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u srijedu u Varšavi da će se politički dio ugovora o pridruživanju možda potpisati sljedećeg tjedna, najvjerojatnije u Bruxellesu, na idućem summitu EU-a 20. i 21. ožujka.

EU će zabraniti putovanja i zamrznuti imovine Rusa?

Europska unija usuglasila je u srijedu okvir za svoje prve sankcije Rusiji od Hladnoga rata što predstavlja jaču reakciju na ukrajinsku krizu nego što se očekivalo i označava solidarnost s Washingtonom u naporu da se natjera Moskvu da plati za zauzimanje Krima.

Sankcije EU-a ocrtane u dokumentu koji je bio dostupan agenciji Reuters nametnut će zabranu putovanja i zamrzavanje imovine dosad još neodlučenom popisu ljudi i tvrtka koje Bruxelles optužuje za kršenje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će sankcije biti nametnute u ponedjeljak ne bude li diplomatskog napretka.

Sankcije koje predviđa EU slčne su mjerama koje je već objavio Washington, ali će imati veće posljedice jer Europa kupuje većinu ruskog izvoza nafte i plina dok su Sjedinjene Države samo manji trgovinski partner.

Levčenko: Krim je opasan presedan za međunarodni poredak

Najavljeni referendum na Krimu opasan je presedan za međunarodni poredak i mogao bi otvoriti vrata daljnjim ekspanzionističkim težnjama Rusije, rekao je u četvrtak u Zagrebu ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj i BiH Oleksandr Levčenko, dodajući da ga euforija u Rusiji oko "spašavanja ruskog naroda na Krimu" podsjeća na 30-te godine prošlog stoljeća u Njemačkoj ili 90-te na području bivše Jugoslavije.

"U Dumi je već pripremljen nacrt opasnog zakona da se svaka teritorijalna jedinica bilo koje zemlje gdje žive ljudi koji govore ruski može odvojiti od države i biti primljena u sastav Ruske Federacije, po rezultatima referenduma.. Ovaj zakon bi dopuštao uključivanje novih teritorija" u sastav Ruske Federacije, rekao je Levčenko na konferenciji za novinare sazvanoj kako bi se iznio službeni stav Ukrajine o Krimu.

"Krim je opasan presedan u međunarodnom poretku i stoga nam je važna potpora međunarodne zajednice", upozorio je. Tzv. "referendumom", kako ga naziva ukrajinska strana, "otvara se Pandorina kutija u smislu da mira i sigurnosti neće biti nigdje tu u Europi i ako se sada ne čuje snažan i ujedinjen europski glas i glas cijelog svijeta onda sljedeći koraci mogu biti nepredvidljivi za čitav međunarodno-pravni poredak", upozorio je Levčenko.

Pojasnio je naime da bi na sličnu ideju o pripojenju Rusiji mogli doći i rusofoni dijelovi Moldove, Bjelorusije, Latvije, Estonije, Kazahstana, što znači da "takoreći svako selo ili općina može ući u novostvorenu državu".

"To su lude ideje koje smo već prošli 30-tih godina prošlog stoljeća sa stvaranjem velike Njemačke, a 90-tih znamo kakav je bio Miloševićev plan. Krim je u tome samo početak nove političke invazije, pripajanje teritorija i kada će to stati nitko ne zna, dodao je.

Ukrajina smatra da "referendum" o Krimu ne može biti legitiman, a njegovi će rezultati "biti ništavni", kaže se u izjavi za javnost koja je podijeljena novinarima. Raspisivanje "referenduma" proturječi Ustavu Ukrajine kao i Ustavu AR Krim. Zato je raspisivanje i održavanje "krimskog referenduma" grubo kršenje ustava i nacionalnog zakonodavstva Ukrajine, a rezultati glasanja neće imati nikakve pravne snage, dodaje se u izjavi.

Veleposlanik je ponovio riječi privremenog predsjednika Ukrajine Oleksandra Turčinova koji je kazao da u slučaju da se na referendumu izglasa pripojenje Rusiji, a rezultati su po Levčenku jasni unaprijed, "Ukrajina ne priprema vojnu akciju na Krimu i želi sve riješiti političkim i diplomatskim putem", te uz potporu čitavog svijeta zaustaviti "ratoborni pohod u smislu smjenjivanja postojećeg međunarodno-pravnog poretka".

Na pitanje kako objašnjava činjenicu da Moskva govori da su predsjednika Viktora Janukoviča i stari režim smijenili fašisti i neonacisti, Levčenko je kazao kako Moskvi "treba nekakvo pokriće za ono što se događa". Tako se misija Moskve pretvara u to da ona "mora osloboditi ukrajinski narod od fašista i neonacista".

Merkel: Krim nije Kosovo

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je u četvrtak Moskvu da riskira "masivne" političke i ekonomske posljedice ako ne promijeni svoje stajalište prema Ukrajini i kazala da se Krim ne može uspoređivati s Kosovom, javljaju agencije.

Merkel je u govoru u Bundestagu koristeći se dosad najoštrijim rječnikom od izbijanja ukrajinske krize uklonila bilo kakvu sumnju da će Njemačka izbjegavati konfrontaciju s Rusijom. Predsjedniku Vladimiru Putinu poručila je da će njegovi potezi dovesti do "katastrofe".

"Ovo neće samo promijeniti odnos Europske unije prema Rusiji. Ne, to će dovesti i do masovnih posljedica za Rusiju, ekonomski i politički", rekla je Merkel.

Njemačka je kancelarka priznala da diplomatski napori da se utječe na Putina nisu uspjeli i da vrijeme curi. Ne odustane li Putin od referenduma na Krimu u nedjelju, Merkel naglašava da će EU u suradnji s NATO-om i SAD-om uvesti mnogo teže sankcije Rusiji od samo simboličkih kakve su bile dosad.

O tome će europski čelnici raspravljati sljedeći četvrtak. "Da budem posve jasna, nitko od nas to ne želi, ali odlučni smo uvesti mjere bude li to neizbježno", kazala je.
Merkel: Krim nije Kosovo

Merkel je u neobično emotivnom govoru, javlja Reuters, rekla da Putin uništava godine postsovjetskog približavanja zapada i istoka "i Europu ponovo uvlači u sukobe oko interesnih sfera i teritorijalnih posezanja iz vremena 19. i 20. stoljeća, za koje smo mislili da su davno prošli".

"Teritorijalni integritet Ukrajine ne može se dovesti u pitanje", rekla je Merkel, naglasivši da se po međunarodnom pravu Krim ne može uspoređivati s Kosovom.

Ruski predsjednik Putin sastao se nešto poslije govora njemačke kancelarke s paraolimpijskim delegacijama u Sočiju i rekao da Rusija nije inicirala krizu u Ukrajini. "Hvala vam što se Paraolimpijske zimske igre držali izvan politike. Nelagodne okolnosti koje svi znate na Igre nisu utjecale. Samo bih želio naglasiti da Rusija nije potaknula te okolnosti", poručio im je Putin.

Zamjenik ruskog ministra gospodarstva Aleksej Lihačev izjavio je u Moskvi da će Rusija uvesti simetrične sankcije Europskoj uniji odluči li se ona uvesti sankcije Rusiji. "Spremni smo za svaku mogućnost. Odgovorit ćemo jednako", rekao je.

Organizacija za ekonomsku suradnju u razvoj (OECD) priopćila je u četvrtak da odgađa sve aktivnosti vezane uz pregovore s Rusijom za pristup toj organizaciji. Članice OECD-a odlučile su zato pojačati suradnju s Ukrajinom, navodi se u priopćenju iz sjedišta organizacije u Parizu.

Ukrajinski je parlament u Kijevu u međuvremenu pozvao UN da raspravlja o ruskoj okupaciji Krima. Ukrajina, navodi se u odluci, "zadržava pravo da zatraži da joj bilo koja država ili regionalni sustav kolektivne sigurnosti pomogne u obnovi svojeg suvereniteta". Odluka je donesena nekoliko sati prije nego što će se ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk obratiti Vijeću sigurnosti. Bilo kakav formalni zahtjev tom tijelu Ukrajinci nisu uputili jer bi bio besmislen pošto Rusija ima pravo veta.

Ukrajinski parlament je izglasao odluku o osnivanju Narodne garde, koja je ustanovljena kako bi pomogla ukrajinskoj vojsci u slučaju ruske invazije na istoku. U prvo vrijeme, garda bi imala 20 tisuća dobrovoljaca, među njima i brojne prosvjednike s Majdana.

Privremeni predsjednik Oleksandr Turčinov izjavio je u utorak da ukrajinska vojska neće intervenirati kako bi spriječila pripajanje Krima Rusiji jer je odlučila zaštititi svoju istočnu granicu. "Ne možemo se angažirati u vojnoj operaciji na Krimu, time bi ogolili istočnu granicu i Ukrajina ne bi bila zaštićena, ruski vojnici računaju s tim", rekao je. Ukrajinska vojska ima 130 tisuća vojnika, od kojih su pola ročnici, što je višestruko manje od brojnosti ruskih oružanih snaga.

EP osuđuje rusku invaziju na Krim

Europski parlament izglasao je u četvrtak rezoluciju u kojoj poziva ruske vojne snage da odmah napuste ukrajinski teritorij i osuđuje "agresiju Rusije invazijom na Krim".

U rezoluciji, pravno neobvezujućem dokumentu, zastupnici osuđuju "invaziju na Krim kao čin agresije", koji je protivan međunarodnom pravu te proglašavaju referendum o pripajanju Krima Rusiji nelegalnim.

U rezoluciji se kaže da prema ukrajinskom ustavu, autonomna republika Krim može održati referendum samo o lokalnim pitanjima, a ne mijenjati međunarodno priznate ukrajinske granice.

U tekstu se kao "potpuno neutemeljene" odbacuju tvrdnje Rusije da samo želi zaštiti rusku manjinu na Krimu, koja "nije žrtvom bilo kakve diskriminacije". Istodobno se ukrajinske vlasti pozivaju da zaštite prava nacionalnih manjina, uključujući i Ukrajince koji govore ruski.

Europski parlament poziva zemlje članice EU-a da prema Ukrajini imaju jedistveni pristup i da podrže pravo Ukrajine da slobodno odredi svoju budućnost.

Parlamentarci pozivaju članice EU-a da uvedu stroge sankcije protiv Rusije ako se ona odluči na aneksiju Krima.

Rusija poslala šest borbenih zrakoplova u Bjelorusiju

Rusija je u četvrtak potvrdila da je u Bjelorusiju poslala šest borbenih zrakoplova i tri transportna zrakoplova, kao odgovor na NATO-ove pojačane izviđačke akcije zbog krize u Ukrajini.

"Posade ruskih borbenih zrakoplova izvršavat će zajedničke zadaće s bjeloruskim kolegama radi zračnog izviđanja, zaštite i obrane zračnog prostora" ponad Rusije i Bjelorusije, ističe se u priopćenju ruskog ministarstva obrane koje prenosi agencija Itar-Tass.

Bjelorusko ministarstvo obrane je nešto ranije izvijestilo da je šest ruskih borbenih zrakoplova SU-27 i tri vojna transportna zrakoplova sletjelo u bjelorusku bazu Bobrujsk, na temelju dogovora dviju zemalja.

U srijedu je Minsk pozvao Moskvu da pojača zračni nadzor iznad njegova teritorija koji se osigurava zajednički, reagirajući na NATO-ovu najavu u ponedjeljak da će poslati zrakoplove-radare Awacs radi izviđanja iznad Poljske i Rumunjske.

Te su zadaće dio "praćenja" ukrajinske krize koja ima "ozbiljne posljedice za sigurnost i stabilnost euroatlantske zone", rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Kerry: SAD i EU spremni donijeti ozbiljne mjere protiv Moskve

Sjedinjene Države i Europska unija su spremne u ponedjeljak donijeti "veoma ozbiljne mjere" protiv Moskve kao odgovor na nedjeljni referendum na Krimu koji treba potvrditi pripojenje Rusiji, upozorio je u četvrtak američki državni tajnik John Kerry.

"Odgovor na referendum će stići, a k tome, ne bude li nikakva znaka pomaka u rješavanju tog pitanja, u ponedjeljak će se donijeti veoma ozbiljne mjere u Europi i ovdje", rekao je Kerry pred američkim senatskim odborom uoči novog susreta s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom u petak u Londonu.

Američki ministar vanjskih poslova je rekao da je "danas opet kratko" telefonom razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova.

"Nadam se da će (Rusi) doći (u London) svjesni da je međunarodna zajednica doista snažna i jedinstvena u vezi s tim pitanjem", istaknuo je John Kerry.

Odgovarajući na pitanje jednog senatora kakav će biti "odgovor" Washingtona u slučaju ruske "aneksije" Krima, Kerry je opetovao da se njegova vlada zauzima za "poštovanje suvereniteta, neovisnosti i cjelovitosti Ukrajine", rekavši kako se "nada da Rusija poštuje međunarodno pravo".

"Nema nikakva opravdanja, nikakve zakonitosti u referendumu" koji se u nedjelju održava na Krimu, istaknuo je američki ministar.

Ukrajina je u četvrtak dobila Nacionalnu gardu koja okuplja dragovoljce s barikada u Kijevu kako bi osnažila svoje obrambene snage u sučeljavanju s Rusijom koja izvodi vojne vježbe na njezinu pragu, tri dana prije referenduma koji treba potvrditi gubitak Krima.

Kerry je dodao da po američkim procjenama na Krimu ima 20.000 ruskih vojnika uz 25.000 koliko je predviđeno ugovorom o ruskim vojnim bazama na ukrajinskom poluotoku.

No po riječima američkog državnog tajnika, "nema nikakvih naznaka (da Rusija) ima dovoljno kapaciteta da krene na Ukrajinu i zaposjedne je".

Njemačka upozorava Rusiju na daljnje sankcije

Njemačka je priopćila kako pretpostavlja da će nakon referenduma na Krimu u nedjelju uslijediti koraci za pripojenje te regije Rusiji i upozorila je da će EU biti prisiljena razmotriti daljnje, financijske sankcije, ako Moskva ne bude surađivala u pokušajima smirivanja situacije.

U razgovoru s novinarima u četvrtak nakon sastanka s kolegama po dužnosti iz središnje Europe u Budimpešti, njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je izjavio da je Rusija dosad odbacila sve europske prijedloge za smirivanje krize na Krimu.

On je kazao da će europske države tijekom vikenda sastaviti popis Rusa kojima će biti uskraćene vize i zamrznuta imovina u sklopu druge faze mjera protiv Rusije koje su već dogovorene unutar Europske unije.

"To nije nešto što bismo željeli vidjeti, ali ako se ovakva situacija nastavi i ako vidimo da se interes Rusije širi izvan Krima i ako Rusija nastaviti odbijati surađivati u pokušajima smirivanja situacije, bit će razmotrena treća faza mjera", rekao je Steinmeier.

Treća faza će vjerojatno uključivati financijske sankcije protiv ruskih tvrtka.

Steinmeier je rekao da članice EU-a ne žele treći krug sankcija, ali da će ih biti prisiljene razmotriti ako Rusija nastaviti odbijati napore za smirivanje stanja.

Istaknuo je da "nitko u Europi ne želi ekonomski rat".

"Čini se da je Rusija donijela odluku o odvajanju Krima od Ukrajine", kazao je. "Provode se pripreme za referendum u nedjelju... Pretpostavljamo da će nakon toga uslijediti koraci za pripajanje krima Rusiji", izjavio je šef njemačke diplomacije.

Jacenjuk: Još ima izgleda za mirno rješenje krize

 Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je ocijenio u u četvrtak u Ujedinjenim narodima da "još postoje izgledi za mirno rješenje krize s Moskvom", tri dana prije referenduma o pripojenju Krima Rusiji.

U govoru na početku hitnog zasijedanja Vijeća sigurnosti, u nazočnosti ruskog veleposlanika Vitalija Čurkina, on je također optužio Moskvu za "potkapanje napora neširenja nuklearnog oružja".

Tražeći od Moskve da povuće svoja pojačanja poslana na Krim i da pokrene pregovore, on je također optužio Moskvu za kršenje određenog broja sporazuma i članka 2 UN-ove Povelje o nekorištenju sile protiv neke suverene države.

"Moskva je potkopala napore nuklearnog neširanja", nastavio je i rekao da će zbog dovođenja u pitanje Memoranduma iz Budimpešte iz 1994. biti teško odvratiti zainteresirane od kupovine nuklearnog oružja.

Rusija, Sjedinjene Države i Velika Britanija su 1994. potpisale Memorandum iz Budimpešte u kojem jamče "neovisnost, suverenitet i postojeće granice u Ukrajini" koja će u zamjenu pristati odreći se nuklearnog oružja raspoređenog na svom teritoriju u sovjetsko doba.

Taj sukob "prelazi granice Ukrajine", naglasio je Jacenjuk i ponovio da Kijev želi pokrenuti razgovore s Moskvom radi rješenja te krize i odbacuje "svaki oblik vojne agresije".