IVICA GRLIĆ-RADMAN, predsjednik Uprave Agroproteinke, tvrtke za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla, izjavio je danas da se mesnokoštano brašno do 2001. uglavnom koristilo za stočnu hranu (svinje i perad), a nakon zabrane spaljivalo u Koromačnom ili izvozilo.

Do 2004. sve količine mesno-koštanog brašna izvukle su se iz skladišta ili su izvezene ili spaljene, rekao je Grlić-Radman na konferenciji za novinare sazvanoj u povodu članka u današnjem Jutarnjem listu pod naslovom "Mesno-koštano brašno nestaje između Zagreba i Labina ?".

Do 2001. mesno-koštano brašno uglavnom je preuzimalo 10-tak tvornica stočne hrane po Hrvatskoj, a kad je donijeta zabrana njegovog korištenja za stočnu hranu tvornice su ga vraćale nazad, počelo se gomilat, pa smo ga odvozili u cementaru Koromačno, a kako ona nije imala dovoljno kapaciteta za spaljivanje, počeli smo ga izvoziti u zemlje Dalekog istoka, gdje se koristi za gnojivo i u marikulturi, rekao je Grlić.

Naveo je da je u cementaru Koromačno mesno-koštano brašno dopremano i iz Purisa, Koke, PIPO Čakovca i PIK-a Vrbovec.

Agroproteinka, dodao je, mesno-koštano brašno izvozi preko slovenske tvrtke Karanta, nizozemskog Sonaca i belgijske Hedere, a najmanje pet veterinarskih inspektora kontrolira to brašno na putu od klaonice do granice.

Agroproteinka nusproizvode životinjskog podrijetla skuplja u cijeloj Hrvatskoj iz više od 250 klaonica i više od 100 farmi, mesnica, tržnica i drugih objekata za preradu mesa i prerađuje ih prema najsigurnijoj metodi prema uredbi EU.

Rekao je da su u protekloj 2005. zbrinuli i neškodljivo preradili 52.032 tona svih vrsta životinjskih nusproizvoda, te proizveli 12.648 tona mesno-koštanog brašna, od čega je izvezeno 12.109 tona, a u cementari HOLCIM u Koromačnom spaljeno 262 tone.

Grlić je rekao da su 2004. preradili 52.825 tona životinjskog otpada i dobili 12.669 tona mesno-koštanog brašna, od čega su 13.691 tonu izvezli (uključujući i količine iz prethodnih godina), a 1.782 tone je spaljeno.

Agroproteinka je u 2003. preradila 50.054 tona životinjskog otpada te dobila 11.129 tona mesno-koštanog brašna od čega je 7.117 tona zbrinula u Koromačnom, 7.334 tone izvezla (uključujući i količine iz prethodnih godina), a 4.078 tona izvezla je slovenska tvrtka Karanta.

Najavio je da do rujna namjeravaju Pravilnikom kategorizirati nusproizvode životinskog podrijetla. Mesno koštano brašno dobiveno iz uginule stoke bilo bi kategorizirano 1. i 2. kategorijom i koristilo bi se kao obnovljiv izvor energije, a ono dobiveno od životinja 3. kategorije (ugostiteljsko-kuhinjski otpad) koristio bi se kao hrana za kućne ljubimce i gnojivo i izvozilo.