Foto: Guliver Image / Getty Images

AMERIČKE vlasti deportirat će više od 150 izbjeglica iz BiH za koje vjeruju da su sudjelovali u ratnim zločinima na području bivše Jugoslavije tijekom 90-ih godina, objavio je The New York Times.

Konačni broj deportiranih na koncu bi mogao biti i znatno veći. "Što više kopamo, više dokumenata pronalazimo", kaže Michael MacQueen iz američke agencije za imigraciju i carinu. Dodaje da već imaju listu od 300 osoba koje su pokušale sakriti svoju ulogu u zločinima počinjenim na području BiH, a lista sumnjivaca u konačnici bi mogla brojiti i do 600 imena.

Među uhićenima i osumnjičenici za Srebrenicu

U saveznoj državi Kentucky tako je uhićena Azra Bašić, po nacionalnosti Hrvatica, koju se tereti da je kao čuvarica u pritvorskom centru mučila srpske zatvorenike tako što ih je tjerala da piju benzin i ljudsku krv. U Vermontu uhićen je bosanski musliman Edin Šakoč koji je u SAD-u već osuđen za sudjelovanje u dva ubojstva i silovanjima bosanskih Srba 1992. godine.

U Ohiju je uhićen bosanski Srbin Slobodan Mutić, kojeg se sumnjiči za ratne zločine na području Hrvatske. Vjeruje se da je u Hrvatskoj za vrijeme rata ubio najmanje dvoje civila. Milana Trišića, vozača kamiona iz Sjeverne Karoline, također Srbina iz BiH, sumnjiči se da je sudjelovao u ubojstvima u Srebrenici. Istraga FBI-ja protiv Trišića i dalje je u tijeku, a on je u međuvremenu na slobodi. No, već je zato pritvoreno 12 bosanskih Srba koji žive u Arizoni, a također ih se sumnjiči za sudjelovanje u zločinima u Srebrenici.

"Ideja da bi ljudi koji su odgovorni za svo to zlo u Bosni mogli dobiti novu priliku za miran život mi je jednostavno odvratna", kaže MacQueen, koji ističe da su među osumnjičenicima i mnogi bivši vojnici koji su sudjelovali u genocidu počinjenom u Srebrenici.

120 tisuća izbjeglica iz BiH sredinom 90-ih tražilo američke vize

MacQueen je na čelu istrage koja traje već godinama i za koju tvrdi da je bila nevjerojatno komplicirana. Od velike im je pomoći bio apel koji je u veljači upućen sadašnjim i bivšim građanima BiH diljem svijeta da pomognu američkim vlastima u potrazi za zločincima i podjele s njima informacije kojima raspolažu.

Sredinom 90-ih više od 120.000 izbjeglica iz BiH je zatražilo američku vizu, podsjeća njujorški Times. U formularima koje su ispunjavali svima je postavljeno pitanje jesu li bili dio bilo koje vojske za vrijeme rata, te jesu li na bilo koji način bili povezani s ratnim zbivanjima. No, prikupljene informacije rijetko su se provjeravale, što je omogućilo velikom broju ratnih zločinaca da u SAD-u otpočnu novi život.

"Svi ti ljudi su zapravo prošli ispod radara kada su ušli u SAD. Godinama se tim problemom nitko nije bavio", kaže Lara J. Nettelfield sa Sveučilišta u Londonu, koja je objavila više radova o ratnim zbivanjima na području bivše Jugoslavije.