JUTROS je "Sunday Times" je objavio detaljnu analizu u četvrtak održanih lokalnih i regionalnih izbora čiji je zaključak da će nakon sljedećih parlamentarnih izbora vlast u Velikoj Britaniji preuzeti Konzervativna stranka na čelu s Davidom Cameronom.
BBC i drugi elektronski mediji su već ranije objavili kako bi zbrojeni glasovi za škotski regionalni parlament, regionalnu skupštinu Walesa i lokalna vijeća u Engleskoj dali na nacionalnoj razini 40 % glasova za konzervativce, 27 % glasova za vladajuće laburiste te 26 % glasova za centrističku stranku Liberalnih demokrata.
Kada bi se ti glasovi pretočili u mjesta u Donjem domu britanskog Parlamenta, konzervativci bi dobili 352 mandata, odnosno 54 više nego ijedna druga stranka.
Iako premijer Tony Blair, za koga se očekuje da će u četvrtak formalno objaviti točan datum svog silaska s vlasti, tvrdi kako su laburisti prošli "bolje nego što se očekivalo", analiza "Sunday Timesa" tvrdi da vladajuća stranka nema baš previše razloga za optimizam pred izbore koji će se održati 2009. ili 2010. godine.
Laburisti su prošli iznad očekivanja u Škotskoj i Walesu, ali ne i u Engleskoj, gdje su skoro zbrisani na jugu, a na sjeveru veliki dio svojih tradicionalnih uporišta morali prepustiti konzervativcima. Ono što je još veći razlog za zabrinutost laburista jest taj da većina izgubljenih laburističkih lokalnih vijeća pripada zajednicama čije stanovništvo čini srednja klasa - ključ laburističkog dolaska na vlast 1997. godine.
Čak i ako se uzme u obzir da vladajuće stranke u Britaniji u pravilu prolaze gore na lokalnim nego na nacionalnim izborima, te da se u sljedeće dvije-tri godine još svašta može dogoditi, "Sunday Times" ukazuje da su rezultati izbora u skladu s trendovima koji se u posljednje dvije godine bilježe u anketama.
Laburistima bi problem mogao predstavljati i rezultat izbora u Škotskoj koji predstavlja "noćnu moru" za Blairovog nasljednika Gordona Browna, koji se donedavno slavio kao spasitelj stranke, odnosno uspješni ministar financija neopterećen Blairovim skandalima i upetljanosti u iračku ratnu pustolovinu.
Brown je rodom iz Škotske, a uspjeh separatističke stranke SNP znači da će budući laburistički vođa, za razliku od svog prethodnika neće imati solidnu izbornu bazu niti autoritet. Inzistiranje separatista na nezavisnosti Škotske, odnosno mučni pregovori o stvaranju velike unionističke koalicije u škotskom parlamentu u cilju da se to spriječi će također prve mjesece Brownove vlade opteretiti neugodnim ustavnim pitanjima i skrenuti pažnju s post-blairovskih reformi.
Brownu će otežati, a Cameronu olakšati posao i sam Blair, koji, po pisanju današnjeg "Sunday Telegrapha", planira u posljednjim tjednima svog mandata u Downing Streetu staviti potpis na prijedlog europskog mini-ustava, kao i cijeli niz uredbi kojima se ovlasti britanske vlade prenose na Europsku komisiju u Bruxellesu. To će u neugodni položaj staviti Browna koji se tome protivi kao i sve više euroskeptički raspoložena većina Britanaca.
D.A.