54.80.81.223 US
 

ANKETA Treba li vjeronauk biti u javnim školama?

Piše: Neven Barković
srijeda, 17.1.2018. 18:40
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Pixsell/Mario Susenj

FOTOGRAFIJA dječaka koji sam sjedi u hodniku dok njegovi vršnjaci sjede na vjeronauku otvorila je staro pitanje - je li vjeronauku uopće mjesto u javnim školama?

>> Vjeronauk je "izborni predmet". Ovako izgleda ako dijete izabere ne ići na vjeronauk


>> IMAMO SNIMKU Vjeroučitelj djeci u Zagrebu: "Mesića i Pusićku treba strijeljati i baciti u septičku jamu"


Podsjetimo, Index je danas objavio članak o dječaku koji sam sjedi na hodniku jer su njegovi roditelji odlučili da ne ide na školski vjeronauk. Fotografija dječaka i popratna priča privukle su veliku pažnju javnosti, a mi vam tim povodom postavljamo pitanje - je li vjeronauku zaista mjesto u javnim školama Republike Hrvatske?

 


Problematika vjeronauka u javnim školama već godinama za sobom vuče niz problema, s kojima se nijedna vlast dosad nije usudila suočiti. Pobrojimo neke od tih problema:

Djeca su diskriminirana zbog vjeronauka


Prema UNICEF-ovom istraživanju o stavovima djece i mladih iz 2009. godine, vjeronauk u školama je glavni razlog diskriminacije među učenicima.

"Djeca se najčešće osjećaju diskriminirana zbog loših odnosa s drugom djecom ili kada im se druga djeca rugaju i ne žele se s njima igrati. Između ponuđenih osjetljivih skupina djece (mladi koji žive u domu ili udomiteljskoj obitelji, mladi koji žive u jednoroditeljskim obiteljima itd.), djeca ocjenjuju da se djeca najlošije ponašaju prema onoj djeci koja ne idu na vjeronauk", navodi se u tom istraživanju.

Vjeronauk je povlašten u odnosu na sve druge izborne predmete


U čl. 1 st. 4. Ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama stoji: "Nastava katoličkog vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama izvodi se pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta, napose s obzirom na položaj vjeronauka unutar rasporeda sati."

To vjeronauk stavlja u povlašten položaj unutar školskog rasporeda sati jer ostali izborni predmeti tipa informatike, dodatnog stranog jezika itd. imaju termine van redovne nastave i to termine koji se nekad i preklapaju. U srednjim školama, zbog postojanja prave alternative vjeronauku (etika) drastično opada broj mladih na katoličkom vjeronauku.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Vjeronauk je samo teoretski izborni predmet

Izborni predmet znači da postoji termin u rasporedu kad npr. jedna grupa učenika ide na njemački, a druga na engleski, ili jedna na vjeronauk, a druga na etiku (kao što je u srednjim školama). Sama riječ "izborni" u sebi sadrži izbor. Djeca koja sjede po hodnicima dok su ostala djeca na vjeronauku to ne biraju niti to za njih rade njihovi roditelji. Na to su djeca prisiljena ako ne žele upisati vjeronauk i to se zove segregacija.

Djeca koja ne idu na vjeronauk u osnovnoj školi zakinuta su za jednu, budimo iskreni, sigurnu peticu, i to ih stavlja u neravnopravan položaj prilikom upisa u srednju školu u odnosu na svoje vršnjake koji su išli na vjeronauk te imaju peticu više u prosjeku ocjena. Ocjenjivanje vjeronauka tako vodi diskriminaciji po vjerskoj osnovi, koja je u Hrvatskoj zabranjena Ustavom.

Vjeronauk djecu uči činjenično netočnim idejama


Radi se o jedinom predmetu u našim javnim školama koji je potpuno neutemeljen na, barem zasad, znanstveno dostupnim činjenicama. Svi drugi predmeti u školi, i to baš svi, od glazbenog i likovnog, preko hrvatskog jezika i povijesti, do fizike, matematike i informatike, pa čak i tjelesnog odgoja, djecu uče o nečemu što je provjerljivo znanstvenom metodom i zdravom ljudskom skepsom.

Vjeronauk je jedini predmet u našem obveznom obrazovanju koji se temelji na jednom konkretnom setu religijskih uvjerenja koji djeca trebaju uzeti zdravo za gotovo, što je pljuska u lice bilo kakvom objektivnom školstvu. Ono malo gradiva u udžbenicima vjeronauka što se dotiče općeg života, etike ili opće kulture ionako se dobiva na drugim predmetima, posebice kroz obveznu lektiru, nastavu psihologije, sociologije i filozofije, dok o svim svjetskim religijama uče na satovima povijesti i etike.

Udžbenici iz vjeronauka sadrže nehumane, diskriminacijske i činjenično netočne tvrdnje.

"Svjesni smo ipak činjenice da neki ljudi osjećaju privlačnost prema osobama istoga spola. Medicina i psihologija pronalaze različite uzroke, do kraja neistražene, takvom ljudskom stanju. Crkvena je predaja uvijek tvrdila da su 'čini homoseksualni u sebi neuredni'. Protive se naravnom zakonu. Oni spolni čin zatvaraju daru života. Ne proizlaze iz prave čuvstvene i spolne komplementarnosti. Ni u kom slučaju ne mogu biti odobreni", stoji u udžbeniku iz vjeronauka pod nazivom S Kristom u život, u izdanju Kršćanske sadašnjosti.

Ovakve i gore stvari se na vjeronauku uče djecu u javnim školama dulje od 20 godina. I svako tko tvrdi da ovakva crkvena učenja nemaju ama baš nikakve veze s brutalnim prizorima kamenovanja koje smo gledali na splitskoj Rivi prilikom prve Povorke ponosa mora objasniti zbog čega su nasilje na Rivi opravdavali svećenici i teolozi i - zapravo - malo tko drugi osim marginalnih ekstremno desnih političkih opcija.

Podsjetimo, čovjek kojeg se u medijima nazivalo "uglednim teologom", pokojni Adalbert Rebić, tada je rekao da su sudionici povorke "dobili što su tražili", a dominikanac Jozo Čirko rekao je da nije vidio nasilje nego "normalnu reakciju", te da bi i sam bacio pokoji kamen na Povorku ponosa da se nije bojao policije.

Don Ivan Grubišić: Vjeronauk bi se trebao održavati u crkvama

 
Ovom prilikom treba podsjetiti i na riječi pokojnog svećenika don Ivana Grubišića, koji je kazao: "Kad je riječ o vjeronauku, nisu samo novci u pitanju, nego i indoktrinacija mladih, stvar je u programima koji nisu u skladu s tendencijama u građanskom društvu. Djeca dolaze u raskorak s onim što ih čeka u životu u odnosu na ono što su učila na vjeronauku. Vjeronauk bi se trebao održavati u crkvenim prostorijama, a škole bi trebale biti autonomne i učiti učenike onome što govori znanost."

 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije