Ilustracija: 123rf

NOVINARKA portala BBC-ja Jasmin Fox Skelly u nedavnom članku izvještava o novim opasnostima koje se pojavljuju zbog promjene klime.

U nastavku prenosimo dijelove njezinog članka.

"Stoljećima se protiv bakterija i virusa borimo antibioticima, na koje oni razvijaju otpornost, pa onda tražimo nove antibiotike, i tako sve ispočetka. No, što ako se uskoro susretnemo s mikroorganizmima kojih odavno više nema na planetu?

U kolovozu 2016. godine na poluotoku Yamal u sibirskoj tundri 12-godišnji je dječak umro, a 20-ak ljudi hospitalizirano je zbog zaraze antraksom. Vjeruje se da je ta zaraza, koja potječe s početka 20. stoljeća, došla iz leša soba nakon otapanja permafrosta i prešla na sobove koje su pasli u okolici".

Povratak starih bolesti

"Pojavila se mogućnost da i drugi virusi i bakterije vrebaju u hladnim i tamnim slojevima zemlje i leda koji su se počeli otapati zbog globalnoga zagrijavanja. Na Arktiku i okolici temperature rastu tri puta brže nego u ostatku svijeta, a znanstvenici tvrde da bi se mogle vratiti bolesti iz 18. i 19. stoljeća.

U tundri na Aljasci pronađen je netaknut virus španjolske gripe iz 1918. godine u tijelima iz masovne grobnice, a vjeruje se da su u Sibiru zakopane i velike boginje i bubonska kuga, koje bi otapanjem tla mogle završiti i u vodi za piće".

Oživjeli prastari mikroorganizmi

"NASA-ini su znanstvenici 2005. godine uspjeli oživjeti mikrobe s Aljaske, koji su bili smrznuti 32.000 godina, od doba pleistocena, a dvije godine kasnije uspjeli su oživjeti bakteriju s Antarktike staru 8 milijuna godina.

No, ne mogu svi mikroorganizmi preživjeti u takvim uvjetima. Antraks to može jer se nalazi u obliku spora, kao i tetanus i Clostridium botulinum koji je odgovoran za botulizam".

Vrebaju i na drugim mjestima

"Ali do dubljih slojeva permafrosta može se doći i bušenjem i rudarenjem, osobito sad kada su dijelovi Sibira nakon zagrijavanja postali dostupniji industrijskoj eksploataciji. Tako se mogu prenijeti i veći virusi.

Jean-Michel Claverie sa sveučilišta Aix-Marseille u Francuskoj tvrdi da bi se mogli pojaviti virusi koji su napadali prve ljude koji su živjeli na sjeveru, poput neandertalaca otprije 30-40.000 godina. U slojevima permafrosta pronađeni su tragovi DNK brojnih bakterija i virusa koji bi mogli biti opasni za ljude.

U veljači 2017. godine u kristalima selenita u špilji u rudniku Naica u Meksiku pronađeni su mikrobi stari 10-50.000 godina, a duboko u podzemlju u Novome Meksiku pronađene su bakterije starije od 4 milijuna godina, koje su otporne na 18 vrsta prirodnih antibiotika - unatoč tome što do sada nisu ugledale svjetlo dana. Znanstvenici misle da je to zato što su se morale boriti za opstanak u prirodi, pa su zato ojačale, ali baš zato nisu otporne na antibiotike koje je stvorio čovjek.  Oni vjeruju da se tako razvila i otpornost na antibiotike kod bakterija pronađenih u Sibiru.

Jasno je da nas svi ti organizmi mogu zaraziti, ali ne zna se još u kolikoj mjeri. Ipak, potrebno je biti svjestan činjenice da nam zbog globalnog zagrijavanja sve više prijete bolesti koje trenutno već postoje u svijetu, poput malarije, kolere i groznice denge. To su bolesti na koje bismo se trebali usredotočiti", zaključuje Skelly.