Foto: Getty Images

ARGENTINA razmišlja o tome da zatraži pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi ojačala gospodarski rast i izbjegla krize kakve su je potresale u prošlosti, poručio je argentinski predsjednik Mauricio Macri.

U obraćanju javnosti u utorak Macri je kazao: "Prije nekoliko minuta razgovarao sam s direktoricom MMF-a Christine Lagarde i ona je potvrdila da ćemo početi raditi na sporazumu."

"To će nam omogućiti da ojačamo svoj program rasta i razvoja jer će nam pružiti veću podršku kako bismo se suočili s novim globalnim scenarijem i izbjegli krize kakve smo imali u prošlosti", dodao je Macri.

Argentina trpi zbog visokih cijena nafte i očekivanja rasta ključnih kamatnih stopa u SAD-u u idućim mjesecima, pojasnio je argentinski predsjednik.

Inflacija iznosi 25 posto

Vlada je počela provoditi tržišno usmjerene reforme kojima predsjednik Macri nastoji suzbiti višegodišnji protekcionizam i veliku državnu potrošnju iz razdoblja njegove prethodnice Cristine Fernandez de Kirchner.

Inflacija, kroničan problem Argentine, lani je iznosila 25 posto. U regiji Južne Amerike viša je samo u Venezueli. Za ovu godinu središnja je banka zacrtala inflaciju od 15 posto.

Prošlog tjedna, u jeku najnovijih previranja, podigli su ključne kamatne stope s 33,25 posto na čak 40 posto - u osam dana podigli su ih u čak tri navrata kako bi poduprli tečaj pesosa koji oštro pada, piše BBC.

Pesos je u prošloj godini oslabio gotovo 25 posto sukladno provedbi protržišnih reformi predsjednika Macrija.

U jednom trenutku argentinski dug iznosio je 80 milijardi dolara

Opisujući Argentinu kao "vrijednog člana" MMF-a, čelnica tog fonda Lagarde izjavila je: "Inicirana je rasprava o tome što možemo zajedno učiniti kako bismo ojačali argentinsko gospodarstvo i bit će pokrenuta uskoro."

Razgovori će se održati 17 godina nakon što je Argentina završila u bankrotu i 12 godina nakon što je prekinula veze s MMF-om. Dug Argentine bio je dosegnuo 80 milijardi dolara i bio je najveći u povijesti.

Premda su lokalni mediji i Bloomberg izvijestili da Argentina razmišlja o traženju 30 milijardi dolara zajma, iz vlade su odbili komentirati medijske napise.

Mnogi još uvijek smatraju da su upravo MMF-ovi zahtjevi za štednju doveli do mjera koje su prouzročile financijski i gospodarski kolaps zemlje od 2001. do 2002., gurnuvši milijune Argentinaca iz srednjeg sloja u siromaštvo.

Argentina u konačnici nije bila u stanju otplatiti dugove. A premda je njezin zadnji kredit kod MMF-a otplaćen 2006. godine, ta latinoamerička zemlja prekinula je veze s međunarodnim zajmodavcem sa sjedištem u Washingtonu.