PREDSJEDNIK saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović izjavio je danas da odluka Ustavnog suda o ukidanju Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (KZ) "miriše na pokušaj dokazivanja pravovjernosti Ustavnog suda novoj vlasti, a ne na ustavno sudovanje".

Prilikom izglasavanja izmjena KZ-a u srpnju Arlović je tvrdio da je za njegov donošenje dovoljna obična većina od 56 glasova, a ne natpolovična većina zastupnika od najmanje 76 glasova, kako je to danas utvrdio Ustavni sud ukinuvši izmjene KZ-a.

Arlović smatra da odluka Ustavnog suda ima političke konotacije, tim više jer je donesena nakon provedenih izbora.

"Odluka više miriše na pokušaj dokazivanja pravovjernosti Ustavnog suda novoj vlasti, čiji je predstavnik i pokrenuo postupak ocjene ustavnosti, nego na ustavno sudovanje", kazao je Arlović Hini.

Zakon o izmjenama i dopunama KZ-a ukinut je na prijedlog HHO-a i Vladimira Šeksa.

Arlović kaže da se u vezi odluke Ustavnog suda postavlja pitanje jesu li i neki drugi zakoni kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode organski i ne bi li Ustavni sud trebao ukinuti i te zakone jer nisu doneseni većinom glasova svih zastupnika. Kao primjer navodi Prekršajni zakon, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o radu u dijelu kojim se uređuje pitanje naknade za rad koja bi, prema Ustavu, radniku i njegovoj obitelji trebala osigurati dostojan život.

Za Arlovića je nesporno da je Zakon o kaznenom postupku organski zakon kojim se razrađuju ustavom zajamčena temeljna ljudska prava i slobode, i da za donošenje tog zakona treba kvalificirana većina, ali ne i za KZ.

"Kaznenim se zakonom, pa i njegovim izmjenama, ne razrađuju temeljna prava i slobode nego se provodi zaštita društvenih vrijednosti u državi i zato za njegovo donošenje nije potrebna kvalificirana većina", ocijenio je Arlović.

Tvrdi da je i iz dosadašnje prakse Sabora razvidno da se ni KZ, ni njegove izmjene nisu smatrale organskim zakonom niti se za njihovo donošenje tražila većina svih zastupnika.

Smatra da je odluka Ustavnog suda dalekosežna, obvezujuća i presedanska jer ima zakonodavni karakter.

Ona je obvezujuća i za Sabor koji će ubuduće Kazneni zakon morati donositi kvalificiranom većinom, zaključio je Arlović.