Babić: Martić je zatvaranjem autoputa isprovocirao "Bljesak"

Babić: Martić je zatvaranjem autoputa isprovocirao "Bljesak"

SVJEDOK optužbe Milan Babić u utorak je na haškom suđenju bivšem čelniku pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milanu Martiću potvrdio da je Martićevo samovoljno zatvaranje autoceste kod Okučana bilo povod da Hrvatska izvede operaciju "Bljesak" u svibnju 1995.

"Martić je naredio da se zatvori autocesta kod Okučana, što je bila provokacija i kršenje sporazuma UN-a. (...) Hrvatska je 1. svibnja 1995. izvela vojno-policijsku operaciju "Bljesak", uporabom sile otvorila autocestu i zaposjela područje koje su do tada držali Srbi", kazao je Babić, dodajući kako je operacija trajala dva, tri dana.

Babić, nekadašnji premijer i predsjednik tzv. RSK kojeg je Haški sud 2004. osudio na 13 godina zatvora temeljem priznanja krivnje za progon hrvatskih civila, kazao je kako je Martić drugog dana operacije "Bljesak" naredio da se iz odmazde granatira Zagreb, što je tada potvrdio u izjavi za TV Banja Luka.

Tužitelj Alex Whiting u sudnici je emitirao dio tajno snimljenog razgovora između premijera tzv. RSK Borislava Mikelića i predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, u kojem potonji krivnju za hrvatsko oslobađanja zapadne Slavonije u operaciji "Bljesak" također pripisuje Martiću, opisujući ga kao neinteligentnog samodršca te "opasnog i štetnog zlikovca", dok hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu zamjera "bezobirnost".

"Ti događaji su rezultat Martićeve samovolje i Tuđmanove zločinačke bezobzirnosti. Martićeva samovolja otvorila je put Tuđmanovoj bezobzirnosti, on je zatvarao autocestu i palio vatre", rekao je Milošević u razgovoru s Mikelićem, koji se po Babićevu mišljenju odigrao između 2. i 5. svibnja 1995.

Milošević u razgovoru opovrgava Mikelićevo tumačenje da je "Hrvatska napala kada je sve bilo spremno za otvaranje autoceste" odgovarajući kako "to nije točno, jer kada je sve bilo spremno, Martić je rekao kako mu ne pada na pamet da otvori autocestu".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Milošević je također rekao Mikeliću kako "Martić krši Ustav, izazvao je napad kršenjem Ustava, mimo Ustava smjenjuje ministre, ponaša se kao bijesan pas,..zašto nije rasturio cijelu vladu, ..rasturio je krajinu, opasan je i štetan, zlikovac, ...hvali se da je gađao Zagreb, čega se pametan srami time se lud ponosi".

Na pitanje Mikelića zna li kako je Martić na televiziji potvrdio da je naredio napad na Zagreb, Milošević odgovara "čuli smo izjavu da će gađati Zagreb, Karlovac i Sisak" te ponavlja ocjenu o Martićevu nedostatku pameti.

Na traženje tužitelja Whitinga, Babić je svoj četvorodnevni glavni iskaz završio izjavom o tome zašto je u siječnju 2004. priznao krivnju za progon kao zločin protiv čovječnosti.

"Godine 1991. podlegao sam strastima politike i etnoegoizma. Povjerovao sam da je moguće ostvariti cilj koji je Milošević postavio a to je stvaranje jedinstvene države za sve Srbe. Smatrao sam da je to moguće postići etničkim razdvajanjem bez sile s opredjeljenjem većine.

(...) Poticao sam nepovjerenje i mržnju srpskog naroda prema hrvatskoj državi. (...) Bio sam popularan i najviši političar, dobio sam povjerenje i stvarao institucije.

Kad je počeo rat i kada sam vidio da se stvaranje srpske države provodi upotrebom sile, progonom Hrvata, ja sam šutio o tome. I dalje sam nastavio obavljati javne funkcije, mogao sam odstupiti, povući se, no ja sam ostao na položaju u postao sam suodgovoran za ono što se dogodilo u krajini", kazao je Babić.

Na pitanje predsjedavajućeg suca Bakone Justicea Molotoa, potvrdio je da je "suodgovoran za zločine jer je stvarao institucije države i obrane, iako osobno nije naredio ni jedan zločin".

U nastavku suđenja, Martićev branitelj Predrag Milovančević započeo je protuispitivanje Babića koje će trajati do kraja tjedna a vjerojatno i dio idućeg tjedna.

Martić (60), ministar policije i obrane, a 1994/95. i predsjednik pobunjeničke paradržave u Kninu, optužen je u 19 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja zbog progona hrvatskih civila na okupiranim područjima 1991-95., ratnih zločina u BiH 1994. i raketiranja Zagreba u svibnju 1995.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara