Foto: Hina

POVODOM ovotjednog izvješća Europske komisije (EK) o Hrvatskoj oglasila se i Hrvatska udruga banaka.

Bankari tvrde da izvješće jasno ukazuje Vladi RH da je pristup kakav je primijenjen kada je tečaj za otplatu kredita u švicarskim francima fiksiran svim dužnicima, nije bio dobro rješenje, te da EK smatra da se za trajno olakšanje situacije dužnicima u "švicarcima" treba voditi socijalnim kriterijem.

"Prema Komisiji, najbolji bi način bilo olakšanje situacije najranjivijim dužnicima
i onima čije su sposobnosti plaćanja izrazito pogoršane. Kad bi se proporcionalno pomagalo svima, u isti bi se mah disproporcionalno pomoglo bogatijim kućanstvima i onima koji su dizali kredite radi investiranja", navode iz HUB-a.

Neprihvatljivo je da cijelo društvo snosi teret dobrostojećih dužnika

Bankari upozoravaju da je neprihvatljivo da cijelo društvo snosi teret zaduživanja onih koji su kupovali skupe automobile ili investirali u nekretnine.

"Želimo podsjetiti da danas imamo situaciju da i oni koji su kupili nekretnine kreditima u švicarcima radi investiranja ili oni koji su na isti način kupili skupe automobile imaju jednake olakšice kao i oni koji su stvarno socijalno ugroženi otplatom kredita, pri čemu cijeli račun za te olakšice plaćaju banke. Kada olakšice ne bi bile jedinstvene, stvarno ugroženima bi se moglo pomoći i više nego sada, za što su banke ponudile konkretna rješenja i o njima treba nastaviti razgovarati. Oni koji su dizali kredite za investicije i osobnu potrošnju se s posljedicama rasta tečaja švicarca mogu nositi bez ugrožavanja egzistencije i nije pravedno niti održivo da cijelo društvo snosi teret njihovog zaduživanja", smatraju u HUB-u.

Banke: Rješenja treba tražiti u socijalnom modelu

Izvješće EK, kako navode, izrijekom kaže da prelijevanje tereta na bankarski sektor može imati posljedice na buduće kreditiranje građana. Ovakva privremena mjera već sada povećava pravnu nesigurnost i pridonosi stvaranju negativnog poslovnog okružja.

"Rješenje zato treba tražiti u socijalnom modelu, kojim se dio neizdrživog tereta duga otpisuje građanima koji su na dug financirali jedinu nekretninu u kojoj žive. Banke su u tome spremne sudjelovati te podnijeti dio financijskog tereta. Zato očekujemo da se u ponedjeljak Ministarstvo financija izjasni je li država spremna sudjelovati u stvaranju ovakvog trajnog i održivog rješenja. Vjerujemo da ga možemo postaviti brzo i time i značajnije pomoći onima koji su stvarno ugroženi, ali u tome moraju sudjelovati institucije države", zaključuje se u priopćenju HUB-a.