BELGIJA je u srijedu napokon dobila vladu 493 dana nakon parlamentarnih izbora održanih u svibnju prošle godine na čelu s flamanskim liberalom Alexandrom De Croom.

Sedam stranaka zaključilo je sporazum o novoj vladi, u kojoj će biti po dvije socijalističke stranke, dvije liberalne i dvije zelene stranke (po jedna flamanska i jedna frankofona) te flamanski demokršćani.  

Nova koalicija nosi naziv Koalicija Vivaldi

Preostalo je još dogovoriti imena 14 članova vlade. Novu koaliciju u Belgiji nazivaju "koalicija Vivaldi" s obzirom na to da boje okupljenih stranaka odgovaraju bojama četiriju godišnjih doba, a prema nazivu ciklusa četiri koncerta za violinu i orkestar talijanskog baroknog skladatelja Antonija Vivaldija.

Novi premijer Alexender De Croo u četvrtak će pred zastupnicima belgijskog parlamenta održati nastupni govor. Sastanak će se iznimno održati u sjedištu Europskog parlamenta u Bruxellesu, budući da u belgijskom parlamentu nema dovoljno mjesta za sve zastupnike ako se želi poštovati socijalna distanca zbog covida-19. Bit će to prvi put u povijesti da nacionalni parlament zasjeda u prostorijama Europskog parlamenta.

Belgiju će na samitu EU predstavljati novi premijer

Na samitu EU, koji počinje u četvrtak popodne, Belgiju će predstavljati novi premijer.

Od prosinca 2018. godine Belgijom je upravljala manjinska vlada nakon što je najjača flamanska stranka Novi flamanski savez (NVA) napustila koalicijsku vladu Charlesa Michela. Tada je odlučeno da se ne ide u izvanredne izbore nego da se sačekaju redovni, koji su održani u svibnju 2019. zajedno s izborima za Europski parlament.

Od svibnja 2019. do danas vodili su se pregovori o sastavu nove vlade, a zemljom je cijelo vrijeme upravljala manjinska vlada, s tim da je premijera Charlesa Michela, koji je izabran za predsjednika Europskog vijeća, zamijenila Sophie Wilmes, koja je kao i Michel iz frankofone liberalne stranke.

Izvan vladajuće koalicije ostala najjača stranka u Flandriji

Izvan vladajuće koalicije ostala je najjača stranka u Flandriji, NVA, koja zagovora što manje ovlasti za belgijsku središnju vlast, a što veće za belgijske regije. Sa svakim novim izborima flamanske stranke traže još veću autonomiju za Flandriju, regiju na sjeveru zemlje u kojoj živi oko 60 posto od ukupnog belgijskog stanovništva. Frankofono stanovništvo u južnoj regiji Valoniji, siromašnijoj od Flandrije, protivi se dezintegraciji Belgije.

Dobri poznavatelji prilika kažu da Belgiju na okupu drži još samo Bruxelles, koji se nalazi unutar Flandrije, ali u kojem je preko 80 posto frankofonog stanovništva.

Belgija je jezično i etnički podijeljena zemlja u kojoj je za sklapanje koalicija u pravilu potrebno dugo vremena. Belgija drži i svjetski rekord po duljini pregovora o sastavljanju vlade. Nakon izbora 2010. trebao je 541 dan da bi se dogovorila nova vlada.