Index.hr

22:04 • 17.3.2010 • POSTAVI INDEX ZA HOMEPAGETRAŽI
četvrtak, 23.4.2009 18:03

"Besplatno školovanje državu bi koštalo pola milijarde kuna"

"Besplatno školovanje državu bi koštalo pola milijarde kuna"

"UKUPNO pola milijarde kuna koštalo bi ispunjavanje studentskih zahtjeva", tvrdi bivši ministar obrazovanja Gvozden Flego, koji se nije ustručavao razgovarati o temi koja je za sadašnjeg ministra Primorca iz nekog razloga tabu. Primorac je u svojoj izjavi naglasio kako se zalaže za besplatno školovanje "za one koji to zaslužuju" (što god to značilo), ali Flego je u razgovoru za Business.hr bez ikakvih problema ispalio potrebnu cifru.

"Studenti se bore za besplatno školovanje za sve koji ispunjavaju uvjete, a to je ostvarivo s pola milijarde kuna koje treba dodati ulaganjima u visoko školstvo koje trenutno iznosi 3,5 milijardi kuna i svi će imati besplatan studij", tvrdi Flego. Prema njegovom tumačenju, dodatnih 300 milijuna kuna trebalo bi utrošiti za plaćanje školarina onima koji sada studiraju na dodiplomskim i diplomskim studijima za vlastite potrebe, te još 200 milijuna kuna za one koji su na postdiplomskim studijima.

"Fakulteti ne dobivaju dovoljno novca od ministarstva"

Iako cifra od pola milijarde kuna zvuči respektabilno, riječ je zapravo o gotovo zanemarivom ulaganju koje bi značilo povećanje proračuna za školstvo za tek 14,2 posto. Dodatna sredstva za školstvo stoga bi se mogla pronaći relativno lako, kad bi za to postojala politička volja, posebno ako uzmemo u obzir kako su se povodom rebalansa proračuna "iz vedra neba" stvorili pusti neiskorišteni milijuni čija ušteda nije izazvala nikakve ozbiljne potrese u ministarstvima. No, u ovom će se slučaju Vlada ipak vjerojatno opravdati recesijom...

Primorčevo Ministarstvo također poručuje kako većina troškova školstva već sad pada na njihova leđa, dok dio troškova snosi tek oko 40 posto redovnih studenata. Sredstva koje fakulteti zarađuju od studenata Ministarstvo karakterizira kao "manji dio troškova" kojima fakultet slobodno raspolaže i ulaže ih u razne stvari. No, Flego tvrdi kako dekani pojedinih fakulteta ne dobivaju od ministarstva dovoljno novca pa su baš zbog toga prisiljeni plaćati materijalne troškove zaradom od školarina.

"Nije točno da je Hrvatska prva u Europi po rastu broja studenata"

"Ministar u svojim javnim nastupima ponavlja floskulu da smo prvi u Europi po rastu broja studenata što naprosto nije istina jer broj studenata stagnira, a jednako tvrdi da je u sustavu visokog školstva zaposleno 2200 novih ljudi, ali to ne znači da je otvoreno i toliko novih radnih mjesta jer je to prije svega pomlađivanje sustava i zamjena profesora koji odlaze u mirovinu", tvrdi Flego.

P.V.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Bloger.hr
Ako je Vaš post na Blogeru vezan uz ovaj članak postavite tag studenti
12345
Print
Komentari
Logirajte se
 
  • Samo malo, po kojim kriterijima se određuju lijeni studenti??? Nije isto studirati na studiju gdje se godišnje polaže 10 ispita i negdje gdje se polaže 19 (kao u mom konkretnom slučaju) ili čak i više od 20 ispita (na nekim drugim dvopredmetnim kombinacijama studija). Po novome, dana su nam samo 3 roka za izlazak na jedan ispit, dok je po starom, nebolonjskom sustavu, broj izlazaka na ispit bio neograničen. I broj prava na polaganje ispita na fakultetima u Hrvatskoj nije unificiran, tako da lijepo molim sve vas pametne, nemojte suditi o "lijenim" studentima jer svaki slučaj je specifičan. Ne podržavam "vječne studente", no svakom se može desiti "kiks", loša procjena, splet životnih okolnosti i slično.
    stud_ri • 25.4.2009 10:53:00
  • http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=72655Potaknut upitima u vezi s temom o državnoj administraciji, objavljenoj u prošlom broju Lidera, Anto Bajo sa suradnicima na Ekonomskom fakultetu dodatno je istražujući utvrdio da u komunalnim društvima ima oko 65 tisuća zaposlenih, a ne ‘samo’ 29.310, kao što smo objavili.To je 36 tisuća više, što znači da je u državnoj i lokalnoj upravi s javnim službama ukupno 379.550 zaposlenih.Statistika o zaposlenima koji rade za središnju i lokalnu 'državu' vodi se na različite načine u nizu ustanova, primjerice, u Državnom uredu za upravu, Državnoj riznici u Ministarstvu financija, u raznim ustanovama lokalne uprave, a u DZS-u zaposleni se vode prema djelatnostima i nema posebnih pokazatelja o tome koliko ih posredno ili izravno radi u državnim službama. (I. G.)primi moje isprike zbog nejasnih podataka na DZSu
    WD_40 • 24.4.2009 18:26:55
  • Država bi trebala plaćati i lijenim studnetima koji studiraju u prosjeku po 7,8 godina?.lol umjesto da te dvije godine rade na korist drustva i sebe i zavrse faks na vrijeme? I koliko takvih nikad ne zavrsi faks? Zasto bi drzava to financirala,zasto bi itko?? Ne mogu svi diplomirati, neki moraju kopati kanale. A one marljive ionako financira ministarstvo...linearno plaćanje je najpravednije.
    bosswoman • 24.4.2009 16:11:41
  • Ja sam godinu plaćao nekih 5000 kn. Uz rad mi to i nije bio neki problem. Sigurno sam godišnje popio bar još dva puta toliko kao i večina studenata. Da nisam plaćao faks, sve bi popio i eto ti pijanca - novi teret državi.
    Jon_Nodtveidt • 24.4.2009 11:35:46
  • ajmo lijepo ne placati struju i vodu pa da vidis lijepog zivota
    KukurikuZG • 24.4.2009 11:28:06
  • najlakše je bubnuti pobrati simpatije i ostati živ,odakle mu ta cifra?
    frankofonac • 24.4.2009 9:10:27
  • Nije stvar u novcima
    b....n • 23.4.2009 22:24:49
  • kome je skola jos kruha dala
    NagaznaMina • 23.4.2009 22:16:21
  • Flego, ovime si dignuo rejting sdp- u
    Lucita • 23.4.2009 22:15:15
  • tako je
    rudi77 • 23.4.2009 21:37:33
Prikaži sve komentare