Foto: Pravosudje.hr

EUROPSKI sud za ljudska prava (ECHR) donio je još jednu presudu kojom je utvrdio da Bosna i Hercegovina krši prava pripadnika nacionalnih manjina jer im ne dopušta ravnopravno sudjelovanje u izbornom prcesu s pripadnicima konstitutivnih naroda, potvrđeno je u utorak iz sjedišta tog suda u Strasborgu.

Odlučujući po tužbi koju je protiv države BiH podnijela Azra Zornić, koja se izjašnjava kao "građanka BiH", sudsko vijeće je sa šest glasova za i jednim protiv utvrdilo kako su njezina građanska prava narušena jer joj nije omogućeno kandidirati se za Predsjedništvo BiH ili za Dom naroda parlamenta BiH pošto ustav predviđa da članovi tih tijela mogu biti samo pripadnici triju konstitutivnih naroda.

Europski sud za ljudska prava utvrdio je kako BiH treba hitno promijeniti ustav kako bi se diskriminacija građana temeljena na nacionalnoj pripadnosti ukinula.

Presuda u "slučaju Zornić" identična je presudi iz 2009. donesenoj po tužbi što su je protiv BiH podnijeli Jakob Finci i Dervo Sjedić kao pripadnici židovske, odnosno romske manjine u BiH.

Iako je i ta presuda bila obvezujuća za vlasti BiH, a u međuvremenu je postala i uvjetom za dalje pregovore te zemlje s Europskom unijom o statusu kandidata za članstvo u Uniji, političari u BiH do danas nisu uspjeli postići suglasnost o tome kako je provesti.

Svi građani moraju moći nesmetano sudjelovati na izborima

Europski sud za ljudska prava je u presudi u "slučaju Zornić" ponovo utvrdio da su diskriminatorne odredbe sadržane u ustavu BiH iz 1995., "donesenom s ciljem osiguranja mira i zaustavljanja krvavog sukoba u BiH u razdoblju od 1992. do 1995., obilježenog genocidom i etničkim čišćenjem".

"No, imajući u vidu značajan napredak ostvaren u Bosni i Hercegovini te postojanje drugih mehanizama diobe vlasti koji ne dovode automatski do isključenja predstavnika drugih zajednica, sud je utvrdio da kontinuirana nemogućnost gospođe Zornić da sudjeluje na izborima nema objektivno i razumno opravdanje te je kao takva diskriminirajuća", stoji u obrazloženju presude, uz konstataciju kako 18 godina nakon rata više nema nikakvog razloga da se u ustavu nalaze sporne odredbe.

Europski sud za ljudska prava zaključio je kako je došlo vrijeme da BiH uspostavi takav politički sustav koji će svim građanima omogućiti nesmetano sudjelovanje na izborima.

Tom sudu podnesena je još jedna tužba slične naravi. Liječnik iz Srebrenice Ilijaz Pilav tužio je BiH zbog odredbi ustava i izbornog zakona koje mu kao Bošnjaku nastanjenom na teritoriju Republike Srpske onemogućuju da se kandidira za člana Predsjedništva BiH.

Ustav BiH predviđa da jedan član Predsjedništva BiH koji se bira s područja RS mora biti Srbin dok dva člana koji dolaze iz Federacije BiH moraju biti hrvatske, odnosno bošnjačke nacionalnosti.