PRELIMINARNI izbori u američkoj saveznoj državi New Hampshire su danas za posljedicu imali odluku Billa Richardsona, demokratskog guvernera države Novi Meksiko, da zbog slabih rezultata odustane od kandidature za predsjednika SAD.
Richardson, poznat kao ministar energetike i američki veleposlanik u UN u doba administracije Billa Clintona, svoju je kampanju temeljio na vanjskopolitičkom, ali i iskustvu u izvršnoj vlasti. Međutim, najvažniji detalj - koji se otkrio relativno kasno - jest taj da je, usprkos engleskog imena, podrijetlom Hispanoamerikanac. Guverner Novog Meksika se nadao da će kao potencijalno prvi Hispanoamerikanac u Bijeloj kući privući glasove sve brojnije i politički sve važnije biračke skupine u SAD.
Te se nade nisu ostvarile, jer je Richardson, kao i većina demokratskih kandidata, zasjenjen sudarom titana, odnosno sukobom favoritkinje Hillary Clinton i karizmatskog Baracka Obame. Slično kao i senatori Joseph Biden i Chris Dodd nakon prošlotjednih stranačkih zborova u Iowi, Richardson je nakon 5 posto osvojenih glasova i četvrtog mjesta u New Hampshireu zaključio da daljnja utrka nema smisla. Tako se broj demokratskih kandidata sveo na pet: Hillary, Obamu, Johna Edwardsa te dva autsajdera - Dennisa Kuchinicha i Mikea Gravela.
New Hampshire: Suze, rasizam ili krađa glasova?
Preliminarni izbori u New Hampshireu su osim kandidature Billa Richardsona među svoje žrtve mogli ubrojiti reputacije mnogih uglednih agencija za ispitivanje javnog mnijenja. Dok pobjeda Hillary Clinton sama po sebi, s obzirom na njen višegodišnji status neprikosnovenog favorita, i nije trebala biti iznenađenje, javnost i mediji su šokirani time da je nekoliko dana pred same izbore u anketama zaostajala za karizmatskim senatorom Barackom Obamom.
S obzirom da je prilična rijetkost da u SAD ankete tako spektakularno "promaše" rezultat izbora, New Hampshire je tijekom dana postao predmet brojnih analiza. Mnogima u oči pada zanimljiv detalj prema kojemu su ankete gotovo s kirurškom preciznošću predvidjele postotke republikanskih kandidata, kao i svih drugih demokratskih kandidata osim Obame i Hillary Clinton.
Kao najčešće objašnjenje se spominje plač Hillary Clinton pred kamerama dan prije izbora - to je bio prvi put da bivša Prva dama, često opisivana kao hladna, bezdušna i beskrupulozna političarka, pokazuje emocije. To je duboko dirnulo ženski dio glasačkog tijela, pogotovo starije žene koje su našle razloga da se s njome identificiraju i tako prekinu svoj glasački flert s Obamom.
Dio analitičara drži da se "Suzana Clinton" zbila prekasno da bi utjecala na predizborne ankete, ali dovoljno rano da utječe na mnoge od birača u New Hampshireu, poznatih po svojoj nepredvidljivosti. S takvim stavom se između ostalog, slaže i Karl Rove, bivši Bushov politički savjetnik, koji također navodi i Obaminu bahatost i preveliku samouvjerenost kao razlog zbog kojeg je uspio iščupati poraz iz ralja pobjede.
Drugi dio analitičara, pak, smatra kako su, bez obzira na reputaciju koja se vezuje uz prosvijećenu i liberalnu Novu Englesku, pretežno bijeli glasači u New Hampshireu ipak imali problema zamisliti crnca u Bijeloj kući. Stoga se špekulira kako su anketarima davali "politički korektne" odgovore, dok su u biračkim kabinama sebi dozvolili rasističke predrasude. Već se spominje tzv. Bradleyev efekt, nazvan po Tomu Bradleyu, crnom kandidatu za kalifornijskog guvernera koji je 1982. godine usprkos uvjerljivog vodstva u anketama tijesno izgubio izbore od bijelog republikanskog kandidata Georgea Deukmejiana.
Treće objašnjenje, iako se ono češće spominje u komentarima mladih i "nabrijanih" Obaminih pristaša nego u etabliranim medijima, pobjedu Hillary Clinton dovodi u vezu s metodama pomoću kojih je svojevremeno Kennedy pobijedio Nixona na izborima. Kao dokaz u prilog te teze se navode desetine autobusa koji su dovozili pristaše Hillary Clinton iz država New York i Massachusetts u svrhu punjenja praznih dvorana i stadiona na njenim predizbornim skupovima. Također se spominje i nedostatak glasačkih listića uslijed prevelikog odziva - za koji se tijekom izbornog dana ispostavilo da ne odgovara istini - i izjave dužnosnika države New Hampshire, inače poznatih kao pristaše Billa Clintona, kako će taj problem riješe ekspresnim slanjem kamiona s dodatnim listićima. Radikalna ljevica, pak, spominje Dieboldove glasačke strojeve koji su 2004. godine navodno Bushu donijeli ključnu pobjedu u Ohiu; u New Hampshireu su pak okruzi koji koriste te strojeve prednost dali Hillary Clinton, dok je Obama pobijedio u okruzima gdje se koristi papir s olovkom.
Agencija Rasmussen, pak, u svom izvještaju tvrdi da je njena posljednja anketa pred izbore pokazala da se prednost Obame nad Hillary nešto stanjila, ali priznaje da je iznenađena rezultatom. Kao moguće objašnjenje se navode suze Hillary Clinton, bolja terenska organizacija njene kampanje, ali i nepredvidljivost nezavisnih birača. Obama se nadao da će mu upravo oni donijeti pobjedu. Oni su se, umjesto da pretežno skrenu na demokratsku stranu, podijelili te manje-više podjednako sudjelovali na preliminarnim izborima obje stranke. Obama je tako ostao bez ključne potpore, dok je s druge strane injekciju potrebnih glasova dobio republikanski senator John McCain čiju je kampanju pobjeda u New Hampshireu vratila u život.
Obamina utješna nagrada
Baracku Obami je dan nakon iznenađujućeg poraza kao melem na ljutu ranu stigla vijest da je SEIU, sindikat kulinarskih radnika Nevade, odlučio i službeno dati potporu. Smatra se da će taj utjecajni sindikat Obami omogućiti da 19. siječnja na stranačkim zborovima u toj državi glatko porazi Hillary Clinton. Razlog za optimizam predstavljaju i ankete u Južnoj Karolini gdje na preliminarnim izborima Obama može računati na brojnu crnačku populaciju. Tako će pred Superutorak 5. veljače karizmatski senator iza sebe imati pobjede u 3 od 4 strateški važne države.
Međutim, ni Hillary Clinton, očigledno poučena za dlaku izbjegnutom katastrofom, neće sjediti skrštenih ruku niti će birati sredstva da bi što prije torpedirala Obaminu kampanju. Londonski Times citira jednog od njenih suradnika koji tvrdi da će Obama ipak izgubiti Nevadu, jer su "tamošnji Hispanoamerikanci, kao ni Hispanoamerikanci uopće, neprijateljski raspoloženi prema crncima".
D.A.