Foto: FAH

URED bosanskog pravobranitelja nedavno je predstavio svoje "Posebno izvješće o situaciji i prijetnjama novinarima u Bosni i Hercegovini", piše Balkan Insight.

Analizirajući medijsku situaciju u zemlji između 2012. godine i 2017. godine, izvješće je sastavljeno kako bi predstavilo sliku situacije s kojom se novinari danas suočavaju u zemlji.

Ured pravobranitelja spomenuo je Balkansku istraživačku mrežu u BiH (BIRN BiH) uz Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), časopis Buku i Media Centar Sarajevo kao pozitivne primjere dobre prakse i medijskog integriteta, citirajući Medijski opservatorij Jugoistočne Europe: "Niz godina ove organizacije štite i promiču vrijednosti javne službe u novinarstvu".

Dok se situacija medija u Bosni čini boljom u nekim aspektima nego u većini drugih bivših jugoslavenskih država, u izvješću se ipak navodi kako je prisutno njezino pogoršanje.

"Podaci koje je prikupila ustanova pravobranitelja pokazuju da je stanje u bosanskim medijima danas daleko lošije nego prethodnih godina", rekla je Jasminka Džumhur, pravobraniteljica za ljudska prava, na konferenciji za tisak.

Drastičan pad

Napomenula je da se Bosna sada nalazi na 65. mjestu zadnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, koji pokriva medijsku situaciju u 180 zemalja diljem svijeta. "Ono što zabrinjava stalni je pad od 2006. godine, kada se Bosna nalazila na 19. mjestu", rekla je.

Pravobraniteljica je navela nekoliko stavki za zabrinutost, počevši od trenda potkopavanja novinarskih prava na zapošljavanje.

Brojni novinari u Bosni rade bez ugovora, dok brojni drugi volontiraju ili imaju samo ugovore o privremenom radu.

Često se krše i prava novinara koji imaju ugovore, poput prava na definirano radno vrijeme.

"Sve ovo ostavlja posljedice na kvalitetu izvještavanja", nastavila je Džumhur, dodajući da bez kvalitetnog novinarstva dolazi do jačanja pojave širenja dezinformacija.

Ured pravobranitelja izjavio je da su zatražili podatke iz svih ureda tužitelja u zemlji o slučajevima napada na novinare.

Neki su uredi rekli da ne čuvaju zapise o zaposlenjima žrtava dok su drugi poslali podatke, koje je Džumhur predstavila.

U sarajevskom kantonu četiri su takva napada zabilježena između 2012. i 2017. godine, a jedan od njih se i dalje istražuje - iako je prijavljen 2014. godine.

U hercegovačko-neretvanskom kantonu također je zabilježeno nekoliko slučajeva – jedan o d njih završio je kaznom, jedan naredbom da se ne započine istraga, jedan naredbom da se zaustavi istraga, a jedan se još istražuje.

Tužitelji iz Banje Luke prijavili su devet slučajeva koji su povezani s prijetnjama novinarima. Optužnica je podignuta u četiri slučaja, dok je u sljedeća četiri istraga prekinuta ili nije pokrenuta. Jedan slučaj još uvijek traje.

Zaštita novinara

No, najveće bosansko novinarsko udruženje, BH Novinari, dalo je pravobraniteljevu uredu podatke o 266 slučajeva napada na novinare u navedenom razdoblju.

"Očito je da nisu prijavljeni svi slučajevi", rekla je Džumhur.

Godišnje se protiv novinara podiže oko 100 tužbi zbog klevete.

"Stvara se dojam da je to pokušaj onemogućavanja i obeshrabrivanja novinara od objavljivanja članaka sa sadržajem s kojim se određene osobe ne slažu", napomenula je Džumhur.