Foto: AFP
Jutros u 7 sati u Bosni i Hercegovini počela je predizborna šutnja povodom općih izbora u BIH, koja će trajati do zatvaranja birališta sutra u 19 sati.
U nedjelju, 3. listopada građani Bosne i Hercegovine biraju Predsjedništvo BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, Narodnu skupštinu RS-a i skupštine županija u Federaciji BiH.
Kampanja protekla u nacionalističkom tonu s dosta prljavih igara
Obećanja koja su dali kandidati uoči nedjeljnih izbora sugeriraju kako je BiH još uvijek duboko podijeljena po etničkim crtama, dok se na izborima ponovno najviše šansi daje strankama nacionalnih predznaka, a cijela kampanja je, kao i mnogo puta dosad, protekla u nacionalističkom tonu s dosta prljavih igara.
Rezultati izbora značajni su za svaku političku stranku, kao i za sva tri konstitutivna naroda. Konstituiranjem nove vlasti, naime, otvorit će se paket ustavnih promjena i trebalo bi se pristupiti formiranju novog uređenja države, jer njen sadašnji ustroj ne odgovara nikome i generator je velikih frustracija i nezadovoljstva među narodima.
Komšić protiv Raguža, Krišto i Lijanovića
Dok je stranačka borba gotovo ista kao i prethodnih godina, daleko najzanimljivije je u utrci za tročlano Predsjedništvo BIH. Dominantna bošnjačka politika ove godine juriša na Predsjedništvo s izuzetno jakim ličnostima u liku Harisa Silajdžića, Fahrudina Radončića i Bakira Izetbegovića, dok Srbi kojima je i dalje od najveće važnosti očuvanje RS u kojoj se očekuje ponovni trijumf Milorada Dodika, vode bitku između aktualnog člana Predsjedništva Nebojše Radmanovića i Mladena Ivanića ispred koalicije SDS - PDP - SRS.
Najviše nervoze i neizvjesnosti, međutim, donosi izbor za hrvatskog člana Predsjedništva, gdje se Željko Komšić ispred SDP-a većinskim bošnjačkim glasovima po drugi put bori s Martinom Ragužem, Borjanom Krišto i Jerkom Ivankovićem Lijanovićem.
Zahvaljujući lošim odnosima unutar hrvatskih političkih elita koje nisu uspjele dogovoriti jednog zajedničkog kandidata, hrvatski narod opet je stavljen u najlošiju poziciju i samo ga eventualna dobra izlaznost može pomjeriti s trenutnog mjesta konstitutivnog naroda koji je lošom politikom i nakaradnim izbornim sustavom doveden na ivicu marginalizacije.