BRANIMIR GLAVAŠ napustio je osječku Kliničku bolnicu i to na vlastiti zahtjev. Potvrdio nam je to njegov odvjetnik Ante Madunić.
Madunić kaže kako je Glavaš na vlastitu odgovornost odlučio potpisao papire za odlazak kući, iako je u posljednjih nekoliko dana imao visoku temperaturu pa su liječnici čak sumnjali i na upalu pluća.
"Kod kuće će ga obilaziti patronažna sestra, a on se na odlazak odlučio kako bi se mogao što bolje pripremiti za nastavak suđenja u ponedjeljak", kazao je u razgovoru za Index Madunić.
Nakon puštanja iz pritvora i prekida štrajka glađu Branimir Glavaš iz Zagreba je prebačen u osječku Kliničku bolnicu. Glavaš je tamo započeo rehabilitaciju nakon što je više od šezdeset dana štrajkao glađu.
Kako su njegovi liječnici izvijestili, uz vitaminske pripravke Glavaš je polako počeo uzimati i tekuću hranu, a dr. Josip Ivić kazao je kako će oporavak trajati nekoliko dana jer Glavaš ima aritmiju srca, anemiju i druge problema uzrokovane štrajkom glađu.
Glavašev štrajk glađu trajao je 66 dana, a prekinuo ga je nakon što je pušten iz pritvora.
O puštanju Glavaša iz pritvora odlučilo je, podsjećamo, 11. siječnja Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu. Glavaš se tako nakon više od 14 mjeseci pritvora našao na slobodi.
Kako je objasnio glasnogovornik tog Suda Krešimir Devčić, Vijeće je odluku donijelo na temelju toga što je tog dana konstituiran Hrvatski sabor i s obzirom na to da je Branimir Glavaš postao saborski zastupnik. Samim time, Glavaš je dobio sva ona prava koja proizlaze iz saborskog Pravilnika, kao i iz Ustava. Devčić je kazao kako se najvažniji dio odluke odnosi upravo na Glavašev saborski imunitet jer temeljem članka 75. Ustava, saborski zastupnici imaju procesno-pravni imunitet, što je prepreka da se protiv njih vodi kazneni postupak.
Idući dan i Hrvatski je sabor donio odluku da se Glavaš brani sa slobode. Mnogi su se nakon toga zapitali nije li Sabor odlukom o Glavašu preduhitrio Vrhovni sud i tako prekršio svoje ovlasti. Hrvatski helsinški odbor o slučaju se oglasio priopćenjem u kojemu stoji da je ponašanje hrvatske izvršne i zakonodavne vlasti u slučaju Branimira Glavaša ukazalo na činjenicu da u Hrvatskoj ne postoji trodioba vlasti.
B.S.
Foto: Index