UGLEDNI British Medical Journal (BMJ) osvrnuo se na imenovanje Asima Kurjaka kao dekana DIU međunarodnog Sveučilišta u Dubrovniku koji je jučer izabran za rektora tog Sveučilišta u Dubrovniku  iza kojeg stoji Miomir Žužul. Za BMJ imenovanje Kurjaka "nije oblak nad hrvatskom znanošću nego velika crna mrlja". 

 

Članak kojeg za BMJ potpisuje hrvatska novinarka Nataša Škaričić podsjeća kako je još 2006. godine objavljen članak "Uloga sistematskih recenzija u otkrivanju plagijata: slučaj Asima Kurjaka" autora sir Iaina Chalmersa inače direktora James Lind Library u Oxfordu, institucije koja prikuplja podatke o kliničkim pokusima u svijetu, govori o slučaju plagijata što ga je otkrio prije 15 godina.

 

 

Chalmers je tako detaljno opisao kako je od 70-ih godina  do 2002. godine otkrio dva  znanstvena plagijata koje je potpisao jedan od najslavnijih hrvatskih liječnika, a zatim o svojim otkrićima obavijestio međunarodne institucije i dva dekana MEF-a. 

 

"Epilog je bio sljedeći: Međunarodno udruženje za ultrazvuk i porodništvo u ginekologiji izbacilo je Kurjaka i njegove suradnike iz udruženja na tri godine; Svjetska zdravstvena organizacija izbacila ga je iz uredničkog odbora Priručnika za medicinsku ultrasonografiju, te smijenila s funkcije direktora SZO-ova suradnog Centra za medicinsku sonografiju, dok je hrvatska znanstvena zajednica u potpunosti ignorirala saznanja o kršenju znanstvene etike", stoji u članku koji podsjeća da je reakcija hrvatske javnosti na Chalmersov članak bila iznimno burna. 

 

Naime,ono što uredništvo BMJ-a u trenutku njegove objave nije znalo, je da su u Hrvatskoj 2006. godine iza Kurjaka bile tri godine  kaznenih postupaka koje je pokrenulo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, zbog zataškavanja liječničkog nemara koji je završio smrću rodilje (poznati slučaj Dragice Ivankić) i zbog uzimanja jajnih stanica pacijentica bez njihovog znanja, radi oplodnje drugih žena, podsjeća BMJ.   

 

 

"Činjenica da je DORH i posebno povjerenstvo Ministarstva zdravstva tvrdilo da je Kurjak sa svojim timom u privatnim ordinacijama koristio jajne stanice pacijentica radi umjetne oplodnje drugih žena, bez ikakvog pristanka, pretvorila je dotad slavnog liječnika u očima hrvatske javnosti preko noći u jednu od najkontroverznijih osoba u Hrvatskoj. Sve u vezi s Kurjakom stoga je bilo zanimljivo, pa je vijest o optužbama iz međunarodnih voda postala blockbuster", navodi se u članku koji podsjeća da je MEF tada pokazao da se više spreman baviti Kurjakovim "izmišljenim protivnicima"  s obzirom da su pljuštale  optužbe protiv uredništva CMJ-a nego samim plagijarizmom. 

 

"Povjerenstvo MEF-a zaduženo za slučaj ocijenilo je  da su isprike koje je prof. Kurjak sa suradnicima uputio znanstvenicima čiji je rad plagirao 'dovoljna kazna' i da odlaskom prof. Kurjaka u mirovinu prestaje potreba za bilo kakvim sankcijama", podsjeća BMJ naglašavajući da je u stegovnom postupku potpuno zanemarena nova analiza čitavog Kurjakovog rada koju je proveo Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju i koja je u opusu otkrila mnoge neetične publikacije!  

 

 

U članku se naglašava da je nakon toga počelo Kurjakovo pojavljivanje u hrvatskim medijima, u kojima najavljuje rehabilitaciju svog ugleda u hrvatskom društvu. 

 

"Slijedom toga, shvatila sam da sam propustila vijest da je  postao dekan Fakulteta zdravstvenih znanosti privatnog Međunarodnog sveučilišta u Dubrovniku. Kad se ta činjenica razmotri u svjetlu proteklih 10 godina turbulentnih sudskih postupaka (u jednome je Kurjak nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu, ali je slučaj odmah pao u zastaru; dok je u slučaju jajne stanice 2009. pravomoćno oslobođen optužbi) i međunarodnih optužbi za plagijarizam, više ne možemo govoriti samo o groznom proročanstvu (Fione Godlee, urednice BMJ-a, op.a) o oblaku nad hrvatskom znanošću jer je to bila  strahovito blaga procjena moguće budućnosti", zaključuje se na kraju.