AMERIČKI predsjednik George W. Bush je u današnjem 20-minutnom obraćanju naciji priznao da su počinjene pogreške u dosadašnjem vođenju rata u Iraku, ali je isto tako najavio i slanje 21.500 vojnika u taj sukob - potez koji će izazvati žestoki sukob s novim Kongresom u kojemu većinu imaju demokrati.
Bush je rekao kako će većina američkih pojačanja biti raspoređena u Bagdadu, iračkom glavnom gradu koji je postao poprište sektaškog nasilja. Američka pojačanja će dobiti nove zadatke i nove ovlasti kako bi zajedno s iračkom vojskom i policijom zaustavila to nasilje, odnosno trajno se obračunala s pojedinim sektaškim milicijama koje pod svojom kontrolom drže gradske četvrti. U tu svrhu je Bush, prema vlastitoj tvrdnji, dobio garancije od strane iračkog premijera Nourija al-Malikija.
Bush je također najavio i da će poslati 4000 dodatnih vojnika u provinciju al-Anbar, koja je od samog početka rata glavno uporište sunitskih pobunjenika.
Iako je Bush u svom govoru priznao da američke vojne operacije u Iraku "ne mogu ići u nedogled", također je ponovio svoj dobro poznati stav kako pobjeda u tom ratu nema alternative, odnosno kako bi američko povlačenje iza kojeg na vlast dolaze vjerski ekstremisti predstavljalo katastrofu za regiju, SAD i svijet.
Bush se u govoru posredno osvrnuo i na Iran i Siruju, čije je režime optužio za podršku pobunjenicima i sektaškim milicijama u Iraku. Također je najavio slanje još jedne grupe nosača zrakoplova u Perzijski zaljev u svrhu "zaštite američkih interesa na Bliskom Istoku".
Također je priznao da će i ove godine američke snage u Iraku čekati velike žrtve, te da nova strategija neće donijeti opipljivu pobjedu. Iako Bush vjeruje u pobjedu, američku javnost je upozorio kako ona neće biti "poput pobjede koju su izvojevali naši očevi i djedovi", odnosno da "neće biti ceremonije predaje na palubi bojnog broda", misleći pri tome na japansku kapitulaciju u drugom svjetskom ratu.
Bushov govor su prvi komentatori već nazvali svojevrsnom objavom rata Kongresu, čija je nova demokratska većina jasno naznačila kako se protivi povećanju američkih trupa u Iraku, a čija sve glasnija lijeva frakcija zahtijeva njihovo hitno i bezuvjetno povlačenje.
Prema povećanju trupa su skepsu izrazili i mnogi republikanski kongresnici i senatori, pogotovo oni koji razmišljaju o predsjedničkoj kandidaturi 2008. godine i koji u obzir uzimaju da rat trenutno podržava samo 20 posto Amerikanaca.
Međutim, povećanje broja vojnika u Iraku je mjera koja je po američkom Ustavu u predsjedničkoj nadležnosti, te se demokrati njoj mogu usprotiviti jedino simboličnim glasovanjem, odnosno posredno - proračunskim oduzimanjem sredstava za vođenje rata. Na tu mjeru demokrati, pak, zasada još nisu spremni, ali nije isključeno da bi je mogli primijeniti tijekom preostale dvije godine Bushovog mandata.
D.A.