FIDEL CASTRO najavio je svoje povlačenje s mjesta predsjednika Kube i glavnog zapovjednika kubanske vojske, stoji u pismu objavljenom u listu Granma koji je u vlasništvu države, javlja CNN.
Pročitajte cijelu poruku Castrove ostavke
Bush: Kuba treba doživjeti demokratsku tranziciju
Velika Britanija: Castrovo odstupanje šansa je za demokraciju na Kubi
Šef kubanskih demokrata: Jedan veliki diktator zamjenjuje drugog
"Ne težim niti ću više prihvatiti poziciju predsjednika državnog vijeća i vrhovnog zapovjednika vojske." - naveo je Castro u svome pismu.
"Došao je trenutak da se predloži i izabere novo državno vijeće, njegov predsjednik i potpredsjednik." - nadodao je legendarni kubanski vođa.
Predviđa se kako će Nacionalna Skupština općom podrškom prihvatiti prijedlog da Fidela Castra na predsjedničkoj dužnosti naslijedi njegov brat Raul kojeg se općenito doživljava kao pragmatičnijeg političara nesklonog držanju višesatnih govora karakterističnih za Fidelove javne nastupe.
Kraj jedne ere
Castro je, nakon operacije, u srpnju 2006. godine privremeno ovlasti prenio upravo na mlađeg brata Raula. Od operacije nije viđen u javnosti, ali se više puta pojavljivao na fotografijama i video snimkama objavljenim u državnim medijima. Na Video Indexu možete pogledati Castrovo posljednje pojavljivanje u javnosti.
U prosincu 2007. godine na kubanskoj je televiziji pročitano pismo koje je navodno napisao Castro u kojem obećava da neće ometati uspon mladih vođa.
Sadašnji je predsjednik vlast na Kubi uspostavio 1959. godine i od tada vlada otokom koji je prva komunistička država zapadnog svijeta. Njegov politički odlazak obilježava kraj jedne ere koja je duboko obilježila ne samo kubansku već i svjetsku povijest.
Pažnju svjetske javnosti privukao je s 32 godine života kada je kao mladi revolucionar predvodio skupinu gerilaca koji su srušili tadašnju korumpiranu diktatorsku vlast. Nakon toga je potpuno preuzeo vlast u Kubi gdje je i sam demonstrirao diktatorsku i često vrlo grubu vlast u odnosu na političke oponente.
U odnosu na Sjedinjene Države postao je omraženi neprijatelj službenog Washingtona zbog uvođenja komunizma i jačanja političkih veza s tadašnjim Sovjetskim Savezom, a usred Hladnog rata.
Na vlasti je proveo dugih 47 godina tijekom kojih je politički nadživio devet američkih predsjednika uporno prkoseći Sjedinjenim Državama i njihovim gospodarskim sankcijama Kubi, uvedenim sa ciljem Castrovog svrgavanja s vlasti.
Neizvjesna budućnost
Castro je godinama kritiziran zbog načina kojim je vladao Kubom, a zbog čega velik broj Kubanaca naklonjenih demokraciji, bio prisiljen napustiti otok i bolji život potražiti u SAD-u i drugim zemljama.
S druge strane, poznati Castrovi višesatni govori uvijek su imali tisuće i tisuće slušatelja. Isto tako, nakon objave vijesti o pogoršanju Castrovog zdravlja sredinom 2006., veliki broj Kubanaca izrazio je podršku bolesnom šefu države.
Očekivalo ga se na svim državnim svečanostima i praznicima, no unatoč tome što se zbog bolesti i iscrpljenosti nije pojavljivao na tim događajima, mnoštvo Kubanaca došlo ga je pozdraviti uz priredbe i svečanosti održane kao da predsjednik osobno nazoči na njima.
Na odlazak Castra se gleda kao na mogućnost da Kuba doživi preobražaj i otvori se prema svijetu, uz mogućnost da gospodarski oživi i postepeno se oporavi od dugotrajnih sankcija i izolacije. S druge strane postoji bojazan da bi Fidelov brat Raul mogao nastaviti vladati "željeznom šakom", što ne ostavlja velike mogućnosti Kubancima za razvojem i napretkom.
J.Da./I.K.
Foto: AFP