IZ CENTRA za mirovne studije su ocijenili skandaloznom i netočnom izjavu ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića da je "za azil prvi i osnovni uvjet zakonit ulazak u Hrvatsku".

 

"Smatramo neprimjerenim takvo nepoznavanje osnova izbjegličkog prava, a posredno i nacionalnog zakonodavstva, koje je predlagao i čija je provedba prvenstveno u nadležnosti MUP-a", stoji u reakciji Centra za mirovne studije pod naslovom "Neznanje ili najava mađarskog modela?" na izjavu ministra koju je dao jučer kad je potvrdio da je mladi migrant iz Iraka koji je u Hrvatsku ušao u podvozju autobusa što je vozio od Beograda do Zagreba vraćen u Srbiju.

 

"On je već predan srpskim policajcima, odnosno vraćen je u Republiku Srbiju", kazao je Božinović pojašnjavajući da je sve učinjeno temeljem sporazuma o readmisiji s Republikom Srbijom.

 

 

Na pitanje je li 21-godišnjak, koji je uhićen bez dokumenata nakon što je u Hrvatsku ušao vozeći se satima ispod autobusa, zatražio azil, ministar je pojasnio da je "za azil prvi i osnovni uvjet zakonit ulazak u Hrvatsku".

 

"Osim što u cijelom Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti ne nalazimo takav uvjet, ovakva interpretacija u suprotnosti je s dosadašnjim relevantnim tumačenjima i dokumentima, a i sa samom praksom. Naime, većina osoba kojima zaista treba zaštita i koje udovoljavaju kriterijima propisanim u Konvenciji i zakonima, nije i ne može biti u mogućnosti ispunjavati ovaj uvjet. To mogu potvrditi i donositelji odluka u postupcima traženja azila, ako ih se pita koliko je ljudi koji u Hrvatskoj traže zaštitu ili su ju ovdje dobili, na teritorij Republike Hrvatske uspjelo ući na zakonit način. Pa i sam Sud pravde u Luksemburgu je nedavno rekao kako ulasci za vrijeme tzv. izbjegličke krize nisu bili zakoniti. Ministre, treba li milijunu Sirijaca, Afganistanaca i drugih oduzeti status tražitelja zaštite ili izbjeglički status?" pitaju se iz Centra za mirovne studije.

 

Ističu i kako Konvencija o statusu izbjeglica (čl. 31) te Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (čl. 8.) kao dva osnovna dokumenta čak propisuju nekažnjavanje u slučajevima nezakonitog prelaska granice ukoliko osoba nakon toga potraži zaštitu. Osim toga, dodaju, tijekom postupka traženja azila utvrđuje se zadovoljava li osoba uvjete za dobivanje azila i takav postupak ne ovisi, niti može ovisiti, o načinu na koji osoba uđe u zemlju.

 

Osim toga, spominju Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Ustav RH koji propisuju pravo da se pred progonom ima pravo tražiti utočište u drugim zemljama.

 

"Naravno, postoji pravo da se zaštita traži, ali ne i da se dobije u svakom slučaju. U Hrvatskoj se danas vraćamo na temeljne postavke - omogućavanje pristupa teritoriju i sustavu azila", smatraju iz Centra za mirovne studije te ističu kako od ministra još uvijek očekuju odgovor na pitanje je li mladić iz Iraka koji je držeći se za podvožje autobusa došao u Hrvatsku i koji je vraćen u Srbiju informiran o svojim pravima o traženju međunarodne zaštite.