Foto:FaH

SLJEDEĆI tjedan Grčka će ponovno biti u središnja tema u Europskoj uniji, u Strasbourgu se na plenarnoj sjednici okupljaju zastupnici Europskog parlamenta, a u Bruxellesu se održava summit EU-a i zemalja Latinske Amerike.

Zahtjevi apsurdni, no dogovor je nikad bliže

Grčka ovoga mjeseca mora vratiti 1,6 milijardi eura, što neće biti moguće ne postigne li dogovor sa svojim međunarodnim vjerovnicima - Europskom središnjom bankom, Europskom komisijom i Međunarodnim monetarnim fondom - o reformama koje treba provesti u zamjenu za isplatu preostale rate od 7,2 milijarde iz sadašnjeg programa financijske pomoći.

Grčka će biti jedna od najvažnijih tema i na sastanku čelnika skupine G7, koji počinje u nedjeljau navečer u Bavarskoj.

U prošli četvrtak je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio najnoviji plan međunarodnih kreditora grčkom premijeru Aleksisu Ciprasu. Cipras je u govoru pred grčkim parlamentom u petak navečer neke zahtjeve iz toga prijedloga nazvao apsurdnim, ali je istodobno rekao da nikada nisu bili bliže sporazumu.

Prije svih o Grčkoj će raspravljati G7

Nastavak pregovora u Bruxellesu sljedeći tjedan na najvišoj političkoj razini vjerojatno će ovisiti i o ishodu razgovora o Grčkoj na summit G7.

Sljedeći tjedan u Luxembourgu se održavaju tri ministarska sastanka. U ponedjeljak se sastaju ministri zemalja članica zaduženi za energetska pitanja. Na dnevnom redu je rasprava o strategije o energetskoj sigurnosti, posebice sigurnosti opskrbe energentima. Tijekom radnog ručka ministri će razgovorati o ukapljenom prirodnom plinu (LNG), posebice o infrastukturi za dostavu i skladištenje plina.

Povjerenik za energiju Miguel Arias Canete izjavio je nedavno da Komisija želi sa zemljama članicama raditi na povećanju konkurentnosti LNG-a kako bi EU učinili konkurentnijom za glavne dobabavljače Alžir, Nigeriju i Katar.

U četvrtak se sastaju ministri prometa, koji će između ostaloga, razgovorati o liberalizaciji željezničkih usluga.

Trgovački sporazum sa SAD-om

U petak je sastanak ministara zaduženih za telekomunikacije, koji će ponovno pokušati postići suglasnost oko pitanja roaminga, oko čega postoje velike razlke između Europskog parlamenta i zemalja članica. U srijedu se održava summit EU-a i Latinske Amerike, na kojem će se okupiti 60-tak latinoamričkih i europskih čelnika, među kojima i hrvatski premijer Zoran Milanović.

Od ponedjeljka do četvrtka u Stasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta. Zastupnci će u srijedu raspravljati i glasovati o preporukama Europskoj komisiji u vezi s pregovorima o Transatlantskom trgovačkom i investicijskom partnerstvu (TTIP) sa Sjedinjenim Državama. 

EU i SAD pregovoraju od sprnja 2013. godine o sveobuhvatnom trgavačkom sporazumu, kojim bi se stvorio najveće područje slobodne trgovine na svijetu s oko 800 milijuna stanovnika. Pregovori o tom sporazumu predmet su oštre kritike stručne i opće javnosti u Europi, koja prigovora što se o tako važnom sporazumu razgovora iza zatvornih vrata. Civilno društvo se pribojava da bi taj sporazum dao previše moći multinacionalnim kompanijama, a najspornije je pitanje mehanizam za rješavanja sporova između država i investitora (ISDS), koji bi velikim korporacijama dao mogućnost da zaobiđu sudove država članica u slučajevima kada podižu tužbe jer smatraju da su im ugrožene investicije.

U Europi također postoji bojazan od snižavanja ekoloških standarda, pitanja zaštite radnika i prava na zdravstvenu zaštitu.

Odnosi s Rusijom

U srijedu će zastupnici raspravljati o odnosima s Rusijom, a u četvrtak glasovati o rezuluciji o tom pitanju. U tom tekstu će zatražiti da EU i njezine zemlje članice moraju nadzirati rusko financiranje europskih političkih stranaka te osiguraati sredstva za borbu protvi ruske propagande. Zastupnici će raspravljati o korupciji u svjetskoj federaciji nogometnih saveza (FIFA), o čemu će izglasati rezoluciju. Očekuje se da će tražiti da se pri dodjeli domaćinstava za velike sportske događaje u obzir uzima i pitanja poštovanja ljudskih prava u zemljama koje se kandidaraju za domaćine tih događaja.

Na dnevnom redu je i glasovanje o rezoluciji u vezi s pitanjem demokracije u Mađarskoj, nakon nedavnih poteza premijera Viktora Orbana, koji spominje mogućnost vraćanja smrtne kazne.