RUSKOM predsjedniku Vladimiru Putinu vrijeme istječe i on to zna.

U međuvremenu se nastavlja njegova bombastična predstava - objavljujući u petak aneksiju ukrajinskih teritorija, Putin je proglasio da će Luhansk, Donjeck, Zaporižja i Herson zauvijek postati dio Rusije. On žuri proglasiti pobjedu i zacementirati male dobitke i tražiti mir, vodeći opasnu političku igru, bez obzira na fanfare u Moskvi, piše CNN.

Pozvao je Ukrajinu da odmah prekine vatru i sjedne za pregovarački stol, ali je dodao: "Nećemo pregovarati o izboru naroda. To je riješeno. Rusija to neće izdati." Putin daje sve od sebe da to sakrije, ali on gubi rat u Ukrajini. To je svima vidljivo.

"Putin želi okončati cijelu ovu stvar što prije"

Andrej Kortunov, koji u Moskvi vodi Rusko vijeće za međunarodne poslove, također to vidi: "Predsjednik Putin želi okončati cijelu ovu stvar što prije."

Putinova nedavna mobilizacija 300.000 vojnika neće moći tako brzo preokrenuti njegove gubitke na bojnom polju, a moglo bi imati negativne posljedice u samoj Rusiji, stavljajući ga na opasnu političku poziciju. Prema službenim podacima iz EU, Gruzije i Kazahstana, oko 220.000 Rusa prebjeglo je preko njihovih granica otkako je objavljena djelomična mobilizacija. EU je rekao da njihov broj - gotovo 66.000 - predstavlja povećanje od više od 30 posto u odnosu na prethodni tjedan.

Neovisni ruski mediji koji citiraju obavještajno-sigurnosnu službu FSB, odnosno obnovljeni ruski KGB, ocjenjuju ukupni egzodus još većim. Kažu da je više vojno sposobnih muškaraca pobjeglo iz zemlje nakon proglašenja mobilizacije - 261.000 - nego što se do sada borilo u ratu - između 160.000 i 190.000.

CNN ne može provjeriti ruske brojke, ali kolone od 40 kilometara na granici s Gruzijom i prijelazima u Kazahstan i Finsku govore o reakciji i jačanju percepcije da Putin loše procjenjuje raspoloženje Rusa.

Putinu sat glasno otkucava

Kortunov kaže da ne zna što se događa u Kremlju, ali da razumije raspoloženje javnosti zbog ogromnih troškova i žrtava u ratu: "Mnogi bi ljudi mogli početi postavljati pitanja, zašto smo upali u ovaj kaos? Zašto smo izgubili toliko ljudi?"

Putinova je logična opcija, smatra Kortunov, da proglasi pobjedu i izađe pod svojim uvjetima. Ali za to mu je potrebno značajno postignuće na terenu: "Rusija ne može jednostavno reći da je misija ispunjena. Trebalo bi postojati nešto što se javnosti može predstaviti kao pobjeda."

I to je logika koju Putin, čini se, slijedi potvrđujući lažne referendume u ukrajinskim regijama Luhansk, Donjeck, Zaporižja i Herson te ih proglašavajući dijelom Rusije.

Isti scenarij slijedio je prilikom aneksije Krima 2014. godine, a sada, kao i tada, prijeti nuklearnim udarima ako Ukrajina, uz potporu svojih zapadnih saveznika, pokuša vratiti anektirane teritorije.

Prošle nedjelje američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je za NBC da će Washington odlučno odgovoriti ako Rusija upotrijebi nuklearno oružje protiv Ukrajine i jasno je dao do znanja Moskvi s kakvim bi se katastrofalnim posljedicama suočila.

Zapadni čelnici također su naglasili kako neće priznati spomenute regije kao dio ruskog teritorija.

Malo je novoga u onome što Putin radi

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da potezi Moskve nemaju nikakav legitimitet, dodavši da će Washington nastaviti poštivati međunarodno priznate granice Ukrajine. Europska unija rekla je da nikada neće priznati nezakonitu aneksiju Kremlja i opisala taj potez kao novo kršenje neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Malo je novoga u onome što Putin radi pa su njegovi potezi, ako ništa drugo, predvidljivi, a samim time i lakši za analizu.
Kurt Volker, koji je bio američki veleposlanik pri NATO-u i specijalni predstavnik SAD-a u Ukrajini za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, vjeruje da se Putin možda sprema za mir: "Mislim da on mora mahati nuklearnim oružjem, upućivati svakojake prijetnje Europi, a zatim reći, u redu, idemo pregovarati o nagodbi. I pustite me da zadržim ono što sam već uzeo." Fiona Hill, koja je savjetovala trojicu američkih predsjednika o nacionalnoj sigurnosti u vezi s Rusijom, također misli da Putin možda pokušava završiti priču: "On osjeća da je izgubio inicijativu i sada pokušava izaći iz rata na isti način kako je ušao u njega. Igrajući glavnu ulogu i smišljajući uvjete za bilo kakve pregovore."

Ako su ove analize točne, one uvelike pridonose objašnjenju onoga što se dogodilo ispod Baltičkog mora u ponedjeljak. I danski i švedski seizmolozi zabilježili su eksplozivne udarne valove blizu morskog dna. Prvi oko 2 sata ujutro po lokalnom vremenu, magnitude 2.3, a zatim ponovno oko 19 sati, magnitude 2.1.

Za nekoliko sati otkriveni su uzburkani dijelovi mora, Danci i Nijemci poslali su ratne brodove da osiguraju područje, a Norveška je pojačala sigurnost oko svojih naftnih i plinskih postrojenja.

Četiri curenja u ruskim plinovodima

Dosad su otkrivena najmanje četiri curenja u ruskim plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, od kojih svako na površini nalikuje kipućem kotlu, najveće promjera jedan kilometar, a zajedno izbacuju industrijske količine otrovnih stakleničkih plinova u atmosferu.
Europski sigurnosni dužnosnici zapazili su brodove ruske mornarice u tom području prethodnih dana. NATO je opisao štetu kao namjeran, bezobziran i neodgovoran čin sabotaže.

Rusija negira odgovornost i kaže da je pokrenula vlastitu istragu. No bivši šef CIA-e John Brennan rekao je kako Rusija ima stručnost izazvati ovakvu vrstu štete: "Svi znakovi upućuju na neku vrstu sabotaže. Ovi plinovodi leže na oko 70 metara dubine, a Rusija ima sposobnost postaviti eksplozivne naprave uz te cijevi."

Brennanova analiza ukazuje da je Rusija najvjerojatniji krivac za sabotažu i da Putin vjerojatno pokušava poslati poruku Europi da Rusija može dosegnuti i izvan granica Ukrajine. Dakle, tko zna što bi mogao sljedeće izvesti. Sjeverni tok 2 nikada nije bio operativan, a Sjeverni tok 1 je Putin ugasio dok je Europa žurila obnoviti zalihe plina uoči zime, odbijajući zahtjeve za ruskim isporukama i tražeći zamjenske dobavljače.

Posljednje Putinovo kockanje

Sabotaža plinovoda Sjeverni tok mogla bi, prema Hillu, biti posljednje Putinovo kockanje, tako da nema povratka oko pitanja plina. Time se Europi onemogućuje da nastavi stvarati rezerve plina za zimu. Dakle, ono što Putin radi je bacanje apsolutno svih aduta na ovo što se događa sada.

Drugi faktor koji ubrzava Putinovo razmišljanje može biti približavanje zime. Ni Napoleon ni Hitler nisu uspjeli zauzeti Moskvu jer su opskrbne linije kroz Ukrajinu bile preduge i izložene zimi. Volker kaže da Putina sada pritišće ono što je povijesno spasilo Rusiju: "Ovaj put je Rusija ta koja mora voditi računa o opskrbi, pokušavajući održati svoje snage u Ukrajini. To će biti jako teško ove zime. Tako da se odjednom, zbog svih ovih čimbenika, Putinov tajming pogoršao."

Suština je, ističe Hill, da je ovo rezultat toga što je Ukrajina preuzela inicijativu na bojnom polju i što ju je Putin izgubio pa se pokušava prilagoditi okolnostima, preuzeti odgovornost i iskoristiti svaku prednost. Nitko ne zna što se zapravo događa u Putinovom umu. Kortunov sumnja da će Putin biti spreman na kompromis izvan svojih uvjeta za mir: "Neće prihvatiti uvjete Ukrajine ili Zapada iako bi trebao biti spreman na neki stupanj fleksibilnosti. Ne znamo koliko je spreman popustiti."

Prema Hillu, Putin želi pregovarati s Bidenom i saveznicima, ali ne i s Ukrajinom: "On zapravo poručuje da ćemo sada morati pregovarati s njim i tražiti mir. A to znači priznati stanje na terenu u Ukrajini." Nakon neuspjeha pred zapadnim vojnim jedinstvom koje podupire Ukrajinu, čini se da je Putin spreman diplomatski testirati odlučnost Zapada, pokušavajući podijeliti zapadne saveznike oko uvjeta mira.

Putin je stjeran u kut

Volker očekuje od Putina da se prvo obrati Francuskoj i Njemačkoj: "Vjerojatno će im reći kako treba okončati ovaj rat, kako će on zaštititi svoje teritorije pod svaku cijenu, koristeći sva potrebna sredstva, te ih pozvati da izvrše pritisak na Ukrajince da se nagode."

Ako je ovo Putinov plan, mogao bi se pretvoriti u njegovu najveću stratešku pogrešnu procjenu dosad. Zapad nije zainteresiran da Putin ostane na vlasti - američki ministar obrane Lloyd Austin je to rekao još u ljeto - a još manje da iznevjeri Ukrajinu nakon svih njezinih patnji.

Putin zna da je stjeran u kut, ali čini se kako ne shvaća koliko mali prostor ima. I to je, naravno, ono što najviše zabrinjava - je li doista spreman ispuniti svoje nuklearne prijetnje? Rat u Ukrajini možda je ušao u novu fazu, a Putin je možda pritisnut uza zid, ali kraj sukoba mogao bi biti još jako daleko.