Foto: Flickr/rijans

URUŠAVANJE tvornice odjeće Rana Plaza u Bangladešu potaknulo je potpisivanje sporazuma za poboljšanje sigurnosnih uvjeta u tekstilnoj industriji. Čini se da je često potrebna tragedija kako bi se određeni problem shvatio ozbiljno, piše Steven Greenhouse za CNN.

"Jednog jutra prije pet godina, stotine radnika u tvornici odjeće Rana Plaza u Bangladešu nije željelo početi s poslom – dan prije uočili su pukotine na betonskim stupovima zgrade. Međutim, upravitelji su ih upozorili da će, ako ne počnu s radom, izgubiti plaću za taj mjesec.

Radnici su ih nevoljko poslušali, a zgrada od osam katova uskoro se urušila te sa sobom odnijela živote 1134 radnika, što je postala najgora industrijska nesreća u svjetskoj povijesti.

Ta je katastrofa napokon potaknula proizvođače odjeće iz Bangladeša, kao i njihove klijente, da problem sigurnosti shvate ozbiljno. Američki i europski trgovci koji su se uvelike oslanjali na 4 milijuna radnika iz Bangladeša poduzeli su odlučne korake kako bi se poboljšala sigurnost u tvornicama.

Pet mjeseci prije katastrofe, požar u tvornici tekstila Tazreen odnio je 117 života, no to nije puno pomoglo kako bi se poduzele mjere za zaštitu sigurnosti."

Nove mjere za zaštitu sigurnosti u bangladeškim tvornicama

"Međutim, nakon katastrofe u tvornici Rana Plaza, radnički sindikati i potrošači, H&M, Benetton i više od 200 drugih brendova, napokon su potpisali Sporazum o protupožarnoj i građevinskoj sigurnosti u Bangladešu radi osiguravanja adekvatnih sigurnosnih uvjeta u 1621 bangladeškoj tvornici s kojom posluju.

Nažalost, iako se sigurnost poboljšala, postoji još mnogo problema u bangladeškoj i svjetskoj tekstilnoj industriji. Nove mjere opreza ne odnose se na više od 1000 tvornica u Bangladešu zato što brendovi koji s njima posluju nisu potpisali spomenuti sporazum.

Sporazum se također ne odnosi na ostale zemlje u kojima se proizvodi odjeća za Amerikance i Europljane – poput Kambodže, Indije, Vijetnama i Pakistana – a kojima su nove sigurnosne mjere također itekako potrebne.

Što se tiče promjena u Bangladešu, zaposlena su 94 inženjera u svrhu inspekcije, u svaku tvornicu uvedena su protupožarna vrata, protupožarne vježbe i odbori za zaštitu od požara, a uklonjeni su zatvoreni i blokirani izlazi. Inženjeri su provjerili mogu li stupovi podnijeti težinu tvornica bez urušavanja.

Potpisnici su se obvezali da će prestati poslovati s tvornicama koje ne ispune sigurnosne standarde – što se i dogodilo s 96 tvornica.

Američke tvrtke poput Wallmarta, Targeta i Gapa nisu se pridružile sporazumu – zato što su u njega bili uključeni radnički sindikati, kao i zbog pravno obvezujuće prirode sporazuma. Te su tvrtke (s još dvadesetak drugih) same uložile u sigurnost u bangladeškim tvornicama."

Pronalazak rješenja na pitanje sigurnosti nije kraj problema

"Međutim, u bangladeškoj tekstilnoj industriji postoje i drugi problemi – brojni radnici zarađuju tek 31 cent po satu. Mnogi stručnjaci tvrde da su tvornice zanemarile probleme vezane za sigurnost zbog kratkih rokova za proizvodnju.

Vlada i tvrtke u Bangladešu nisu veliki obožavatelji slobode udruživanja radnika. U prosincu 2016. godine, kada su tisuće radnika prosvjedovale za više plaće, policija je uhitila 14 aktivista, a tvornice su suspendirale ili otpustile 1500 radnika. Neki vlasnici tvornica poslali su huligane da istuku vođe sindikata."

Tragedija često vodi do pronalaska rješenja

"Tekstilna industrija u Bangladešu nije jedina koja se susretala s takvim problemima. Situacija je bila slična u SAD-u prije više od 100 godina. Požar koji je 25. ožujka 1911. godine izbio u tvornici Triangle Shirtwaist Factory na Manhattanu ubio je 129 žena i 17 muškaraca. Više od 50 radnika skočilo je u smrt s devetog kata.

Nakon tog požara SAD je počeo poduzimati značajne korake vezane za sigurnost u tvornicama.

Nažalost, tek nakon ogromnih katastrofa poput požara u tvornici Triangle Shirtwaist Factory i urušavanja tvornice Rana Plaza tvrtke počinju sigurnost shvaćati ozbiljno. Često se čini da radnici imaju više utjecaja iz groba nego za života", zaključuje Steven Greenhouse za CNN.