Foto: Index

REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, pokazuje zadržavanje visoke prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na suparnički SDP i lijevu koaliciju. Zabilježeno je i blago povećanje te prednosti jer dio glasača desnice "migrira" i okrupnjuje HDZ i Hrvatsku zoru.

Na ljevici je pak zabilježen blagi pad izborne podrške OraH-u. Hrvatski su laburisti stabilizirali izbornu potporu koja je blago porasla u posljednjih dva mjeseca, dok Reformisti nisu iskoristili početni zamah nove stranke.

Orah "pustio korijene" na trećem mjestu

HDZ se zadržao na vrhu ljestvice stranačkih preferencija, ispred SDP-a i Oraha. Početkom prosinca stranka bilježi izbor od 26,7 posto (prema 25,9 posto iz studenog). Za petama mu je SDP s izborom od 21,9 posto (prema 21,7 posto prije mjesec dana).

Uz navedene stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelazi još samo OraH, koji se učvrstio na trećem mjestu ali i ovaj put s padom izborne podrške (sada 14,6 posto prema 15,1 posto iz studenog i 16,8 posto iz listopada).

Na četvrtom je mjestu po prvi put Hrvatska zora s izborom od 3,7 posto (prije mjesec dana 2,7 posto). Prema autorima istraživanja rast rejtinga stranke je pokazatelj ispravne odluke njenog predsjednika da se natječe u utrci za predsjednika RH čime je značajno povećao organizacijsku sposobnost stranke, učinio je javno prepoznatljivijom i glasačima poželjnijom.

"Kod novih je stranaka ovakva nominacija ultimativni zahtjev u povećanju izbornih šansi. S tog se naslova postaje zanimljivom tema o izbjegavanju Mirele Holy da uđe u predsjedničke izbore, te kao istinski izazivač na ljevici unese neku drugu dinamiku u politički život (pa i u predsjedničke izbore)," ocjenjuju u istraživanju.

Na petom mjestu preferencijalne ljestvice nalazi se HNS koji u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 2,8 posto (3% u studenom), a slijede HDSSB s 2,5 posto te Hrvatski laburisti i HSS (2,4 posto). Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među "ostalima" još su: NL Ivana Grubišića (1,3%), NL Milana Bandića (1,3%), HSLS (1,1%), IDS (1,1%), Hrast (0,9%), HSP (0,8%), HSU (0,8%), Narodna stranka Reformisti (0,8%), HSP AS (0,5%). U ovomjesečnom su istraživanju dobitnici (stranke s povećanjem izbora u odnosu na prošli mjesec): Hrvatska zora (+1 postotni poen), HDZ (+0,8 postotnih poena), HDSSB (+0,6 postotnih poena),  SDP, Laburisti i NL Ivana Grubišića  (+0,2 postotnih poena). S druge strane najveći je pad zabilježio HSP AS (-1,2 postotnih poena, NL Milana Bandića (-0,7 postotnih poena), Orah (-0,5 postotnih poena), Hrast i HSS (-0,4 postotna poena).

Koalicija desnica ispred koalicije ljevice 

Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 31,2 posto (prema 31 posto iz studenog), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 24,8 posto na drugom mjestu (u studenom 25%). Slijede stranačka lista OraH koja je s 15 posto i na ovoj ljestvici zabilježila pad u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 15,7 posto (a prije dva mjeseca 17,4 posto). Savez za Hrvatsku s izborom od 7,1 posto drži četvrto mjesto (prije mjesec dana 5,9 posto). Hrvatski laburisti su s izborom od 2,5 posto, a NL Ivana Grubišića s 2,4 posto. Na začelju ove ljestvice koalicija su NL Milana Bandića (1,9%) i Reformisti (0,8%).

Pada popularnost Josipovića, a raste Grabar-Kitarović 

Predsjednik Josipović nastavlja biti najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 31,8% (prošli mjesec 31,9%). Drugo mjesto drži Mirela Holy s izborom od 11,5 posto (u studenom 11,6%). Kolinda Grabar Kitarović je treća ali sada s izborom od 9 posto (prošli mjesec 7,7%), a Milan Kujundžić je zadržao četvrto mjesto s izborom od 5,3 posto (prije mjesec dana 4,8%). Slijedi europarlamentarni dvojac: T. Picula (4%) i Andrej Plenković (3,8%). Među deset bajpozitivnijih hrvatskih političara još su: Zoran Milanović (2,6%), Milan Bandić (2,1%), Ruža Tomašić (2,0%) i Tomislav Karamarko (1,5%).

Pad negative percepcije Tomsilava Karamarka  

Nema promjene ni na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara gdje je još uvijek u vodstvu Tomislav Karamarko koji je najnegativniji političar za 31,6 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 31,8%).

Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 29 posto (prema 28,9% iz studenog).
Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (sada 11,1%), a na četvrtom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 5,9 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su I. Sanader (3,4%), M. Bandić (2,0%), K. Grabar Kitarović (1,1%), M. Lovrić Merzel (0,9%), N. Vidošević (0,8%) i M. Kujundžić (0,7%).

Povratak gospodarske krize

U izbor najvažnije teme/događaja mjeseca vratila se standardna zabrinutost oko gospodarske krize (nakon dva mjeseca u kojima su bili neki drugi događaji i teme na vrhu izbora).
Ekonomska i gospodarska situacija u Hrvatskoj je tako najvažnija tema mjeseca za 21,8 posto hrvatskih građana, a slijedi puštanje Milana Bandića uz jamčevinu od 15 milijuna kuna da se brani  sa slobode (izbor od 17,5%) i prosvjed branitelja ispred Ministarstva (13,1%).
Značajniji je izbor za događaj/temu mjeseca zabilježen za četiri događaja s izborom između 5 i 10 posto. To su Kolona sjećanja na žrtve Vukovara (9,9%), Deklaracija Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta o slučaju Šešelj (9,3%), događaji u hrvatskom nogometu (7,8%), izborna kampanja za predsjednika RH (6,0%).

Iznad 1 posto izbora za događaj mjeseca bilježe još četiri teme: premijer Milanović otkazao susret sa srbijanskim premijerom (3%), rasprave o proračunu za 2015. i rebalans ovogodišnjeg proračuna (1,7%), rasprave o pobačaju (1,6%) i pokretanje istrage USKOK-a protiv Božidara Kalmete (1,5%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 1 posto.

Opet dvojka

Vlada RH u danima u kojima navršava tri godine od pobjede svoje koliacije u izborima uživa potporu 20,3 posto hrvatskih građana/ki (prije mjesec dana 20%), dok vladinu politiku ne podržava 64,6 posto građana (prema 66,9 iz studenog) uz 15 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,0.

Najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima lijeve koalicije (SDP 2,89; HNS 2,55; IDS 2,48; HSU 2,46), dok je najlošije prošla među biračima desnih stranaka (HSP 1,34; HDZ 1,55; HSP A. Starčević 1,65; Hrvatska zora 1,66). Predsjednik republike je ocijenjen s 3,16 (najviša ocjena među glasačima SDP-a 4,2; najniža ocjena među biračima HSP AS 2,0). Najviše predstavničko tijelo u zemlji za svoj je rad dobilo 2,1 (najviša ocjena među glasačima HNS-a s 2,75; najlošija ocjena među biračima HSP AS 1,5).