Foto: Hina

DAMIR BORAS novi je rektor Sveučilišta u Zagrebu kojega su danas na izvanrednoj sjednici tajnim glasovanjem izabrali članovi sveučilišnoga Senata.

Izabran je u drugom krugu glasovanja i dobio je 35 glasova od ukupno 68 nazočnih članova Senata. Uz sadašnjega dekana Filozofskog fakulteta Damira Borasa, u drugi krug glasovanja ušla je i prorektorica za studente i studije Blaženka Divjak. Ona je dobila 31 glas, a dva su listića bila nevažeća.

Novi rektor bio je predloženik Vijeća društveno-humanističkog područja i triju fakulteta - Fakulteta političkih znanosti, Filozofskog fakulteta i Učiteljskog fakulteta.

Uz Borasa i Divjak kandidati za izbor rektora bili su prorektorica za istraživanje i tehnologiju Melita Kovačević te dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Nedjeljko Perić.

Novi rektor vodit će zagrebačko Sveučilište u sljedeće četiri godine i 83. je čelna osoba u nizu onih koji su vodili to, u kontinuitetu nastave, najstarije sveučilište u Hrvatskoj.

"Biblijske vrijednosti su potrebne za izlazak iz krize"

Novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras istaknuo je da biti izabran za rektora nije dano svima i tim više je ta dužnost odgovorna i zahtjevna, a u rektorskome mandatu nastojat će postaviti to sveučilište kao najvažniju hrvatsku znanstvenu, nastavnu i kulturnu organizaciju.

Damira Borasa, aktualnoga dekana Filozofskoga fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta, tajnim su glasovanje na današnjoj izvanrednoj sjednici izabrali članovi Senata. U drugome krugu glasovanja dobio je 35 glasova od 68 nazočnih članova Senata, a njegovu prutukandidatkinju, prorektoricu za studente i studije Blaženku Divjak podržao je 31 član Senata, dok su dva listića bila nevažeća.

"Sveučilište u Zagrebu čini barem 50 posto hrvatske znanosti, čini barem 50 posto hrvatskoga sveučilišnog visokog školstva i gotovo 70 posto kulture", izjavio je novoizabrani rektor zagrebačkoga Sveučilišta na konferenciji za novinare neposredno nakon provedenoga izbornog postupka.

Odnosno, istaknuo je Boras, rektor zagrebačkoga Sveučilišta je ona osoba koja je na čelu gotovo istoga znanstvenog potencijala kao i ministar znanosti.

Kao rektor Boras će, kako je najavio, nastojati to i pokazati u partnerskom odnosu s vlašću, zastupajući pri tome interese zagrebačkoga i ostalih hrvatskih sveučilišta. Jer, ustvrdio je, kada je država u krizi obrazovanje se mora promicati i to sve vrste obrazovanja, ne samo tehničko, već i obrazovanje u području umjetnosti te u društveno-humanističkome području.

"Bez svijesti o vlastitom identitetu i kulturi nema ni vrhunske znanosti, bez vrhunske filozofije nema ni vrhunske fizike", rekao je Boras. Istaknuo je da će, sukladno tome, kao rektor promicati one temeljne vrijednosti koje su potrebne da bi Hrvatska izašla iz krize. Objasnio je kako je riječ o "osnovnim biblijskim vrijednostima koje su nam svima zajedničke i koje stoje u temelju Europe, iako ne i u europskome Ustavu".

Boras je uvjeren kako ćemo svi zajedno na tome putu ustrajati i osigurati da Sveučilište ne samo preživi "teške godine koje su iza nas, a možda su još i ispred nas, već učiniti sve da unaprijedimo Sveučilište".

Dodao je kako smo svi svjesni da Hrvatska nije samo u krizi identiteta, već i u krizi morala i temeljnih vrijednosti na čemu, istaknuo je, moramo raditi i na tome poslu očekuje suradnju svake vlasti sa zagrebačkim tako i ostalim hrvatskim sveučilištima.

Na konferenciji za novinare bio je i predsjednik Izbornoga povjerenstva Mirko Orlić, profesor na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta, koji je kratko podsjetio na izbornu proceduru, pa je tako rekao da je bilo četvero kandidata za rektorsku dužnost. Osim profesora Borasa i prorektorice Divjak to su bili i sadašnja prorektorica za istraživanje i tehnologiju Melita Kovačević i dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Nedjeljko Perić.

Izvijestio je da su bila tri kruga glasovanja - u prvome je najviše glasova dobila prorektorica Divjak, a kandidati profesori Boras i Perić dobili su isti broj glasova tako da je trebalo provesti i međuglasovanje u kojemu je veće povjerenje članova Senata dobio profesor Boras, koji je povjerenje Senata dobio i u drugome krugu glasovanja.

Orlić je rekao da novoizabrani rektor treba stupiti na dužnost 1. listopada ove godine, kada će preuzeti dužnost kao 82. rektor toga najvećega hrvatskog Sveučilišta. Objasnio je da je profesor Boras 83. izabran rektor zagrebačkoga Sveučilišta, ali da će preuzeti dužnost kao 82. rektor budući da je profesor na Katoličko-bogoslovnom fakultetu Tomislav Ivančić bo izabran za rektora, ali nije stupio na tu dužnost.

U dugoj povijesti zagrebačkoga Sveučilišta samo je jedna žena bila na njegovu čelu - profesorica Helena Jasna Mencer i to u razdoblju od 2002. do 2006. godine.

Životopis novoizabranog rektora

Novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu i aktualni dekan Filozofskoga fakulteta toga sveučilišta Damir Boras stupit će na dužnost rektora najvećega hrvatskoga sveučilišta 1. listopada ove godine na mandat od četiri godine.

Damir Boras rođen je 25. listopada 1951. godine. Maturirao je 1970. godine na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a 1974. diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta na smjeru Radiokomunikacije s temom "Laseri u komunikaciji".

Doktorirao je 1998. godine na zagrebačkome Filozofskome fakultetu pri Odsjeku za informacijske znanosti s temom "Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskome jeziku".

Redoviti je profesor u trajnome zvanju na Filozofskome fakultetu gdje obnaša i dužnost dekana u drugome mandatu, a za dekana toga fakulteta prvi put je izabran 1. listopada 2009. godine.

Na Filozofskome fakultetu utemeljio je Katedru za leksikografiju i enciklopediku pri Odsjeku za informacijske znanosti. Među brojnim dužnostima koje je obnašao je i dužnost potpredsjednika Znanstvenoga vijeća Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže u razdobljima od 2004. do 2006. te od 2008. do 2010. godine. Bio je i predsjednik Upravnoga vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) od 13. srpnja 2011. godine do rujna 2012. godine.

Objavio je više od 90 znanstvenih i stručnih radova, knjiga i srednjoškolskih i visokoškolskih udžbenika te održao više od 40 pozvanih predavanja i priopćenja na stranim i domaćim znanstvenim skupovima iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, programiranja, računalne obrade teksta i jezika, leksikografije i enciklopedistike.

Govori osam stranih jezika - engleski, francuski, njemački, talijanski, latinski, klasični grčki, slovenski i makedonski (osnovno znanje).

Oženjen je i otac je jedne kćeri.